HDZ je u petak objavio da će podržati Zorana Milanovića u nastojanju da promijeni Zakon o radu iako ni ovaj sam još nije siguran da će to učiniti. Promjena Zakona o radu jedna je od niza 'hoću-neću' dilema Kukuriku koalicije, koja bi po svemu sudeći trebala završiti s 'hoću' jer je sporna zakonska odredba o kolektivnim ugovorima izbila na rang listu ključnih zamjerki Hrvatskoj zbog koje bi mogla ostati bez kreditnog rejtinga. Sam Milanović kaže da je ZOR jedna vrsta socijalnog ugovora koji se ne može mijenjati baš svaki tren, ali ostavio je za raspravu sa sindikatima upravo dio koji se tiče odredbi o produljenom trajanju kolektivnih ugovora jer je, kazao je, "blago rečeno neobična".

Obilo im se o glavu

Prema postojećem zakonu, ugovori kojima je istekao rok valjanosti moraju se primjenjivati dok se ne zaključe novi. Prije krize, cementiranje zatečenih prava išlo je na ruku poslodavcima, pa su odbijali pregovore o novim ugovorima, ali kasnije im se takva praksa obila o glavu jer su im sada i ta 'stara' prava previsoka. Stručnjak za industrijske odnose, sociolog Dragan Bagić, kaže kako nema spora da postojeće zakonsko rješenje nije dobro za sustav kolektivnih pregovaranja.

– Svaki ugovor mora imati vijek trajanja, uz razuman rok da se nakon isteka ugovora zaključi drugi – dodaje Bagić. Privatne tvrtke uglavnom nemaju problema s produljenom primjenom, ali ima država jer su direktori u javnim tvrtkama ili ministri u pojedinim sektorima išli linijom manjeg otpora i puštali da se stvari kotrljaju same od sebe. Inače, u Hrvatskoj je oko 60 posto zaposlenih 'pokriveno' kolektivnim ugovorima, ali Bagić upozorava da je u većini slučajeva riječ o granskim kolektivnim ugovorima koji ne osiguravaju bitno veća prava od zakonskog minimuma. Ti su ugovori najveći rezervoar prava za zaposlene u državnim tvrtkama i javnom sektoru.

– Ključni je problem Hrvatske što su sindikati preslabi u privatnom sektoru, gdje je najviše problema i gdje su prava radnika najniža, dok s druge strane javni sektor ima snažne sindikate i visoku zaštitu prava – ističe Bagić koji je izračunao da sindikati zastupaju samo 17 posto zaposlenih u privatnom sektoru, i to uglavnom u većim tvrtkama stvorenim u socijalizmu. Udio sindikalno organiziranog radništva u javnom sektoru je 68% – pa je ukupni prosjek za državu oko 35 posto.

Nema kontrole

Hrvatskoj se iz Svjetske banke i drugih međunarodnih institucija prigovara da ima preveliku zaštitu zaposlenih, no dr. Bagić kaže da je naš najveći problem razlika u pravima kod privatnog i javnog sektora.

– U privatnom je sektoru stvarna razina zaštite puno niža od one koja je propisana zakonom. Kada bi se svuda poštovao zakon, moglo bi se ozbiljno razgovarati o spuštanju postojeće zakonske razine zaštite, ali kako nema kontrole, mnogima ostaje irelevantno što piše u zakonu – rekao je Bagić. Još su prije dvije godine sindikati s Jadrankom Kosor dogovarali kompromisno rješenje po kojemu istekli ugovori trebaju trajati još godinu dana. Sada se iz Vlade spominje rok od 6 mjeseci.

Video sadržaj

3

zastrašujuće

Medicinska sestra otkrila 6 stvari koje ljudi rade na samrtnoj postelji: 'Bila sam šokirana'

72

PORUKA IZ BJELOVARA

Milorad Pupovac: 'Mi nećemo dopustiti ponižavanje SDSS-a, suprotstavit ćemo se političkoj segregaciji'

66

PREDSJEDNIK U ZLATARU

Milanović: Hrvatska je dno EU. Bugarska je jedina gora i svaki dan se molimo da to ostane

ISTRAŽUJEMO

Kako početi investirati i planirati mirovnu? Evo zašto o tome trebate razmišljati već u dvadesetima

VAŽNOST ČISTE VODE

Voda vam ima čudan okus i miris, a kuhalo vam je puno kamenca? Imamo jednostavno rješenje

Dijelu hrvatskih građana raste plaća do 20 posto, prosjek se penje na 1.500 eura