Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Poduzetništvo i karijere

Pristup radu s Ruđera rado bismo preslikali i u Švedskoj

Veselim se što je Hrvatska naučila povlačiti i usmjeravati novac iz fondova EU, jer te investicije imaju višestruke efekte
26. lipnja 2017. u 21:45 0 komentara 451 prikaza
Foto: Marko Lukunić/PIXSELL

Magnus Schöldz, stariji savjetnik za međunarodne i državne poslove utjecajne švedske obitelji Wallenberg i njihove fondacije, tijekom boravka u lipnju u Zagrebu u intervjuu za Večernji list govori o perspektivi i potencijalu hrvatskog znanstvenog i istraživačkog sektora, o mogućoj suradnji Hrvatske i Švedske u razvoju obrambenih sustava te pojašnjava koncept koji je Šveđane doveo u vrh liste zemalja s najvećim ulaganjima u razvoj u svijetu.

Startup FINANCIRANJE Pokrenite startup i dobijte bespovratno 175.000 kuna

Obitelj Wallenberg započela je s bankarskim biznisom, da bi se tijekom stoljeća u njihovu portfelju našle tvrtke kao što su ABB, AstraZeneca, Atlas Copco, Electrolux, Ericsson, Saab AB, SAS... Danas fondacije Wallenberg svake godine od prihoda svojih kompanija, oko 250 milijuna eura, daruju švedskim sveučilištima za istraživanje i razvoj. Prema njihovu mišljenju, početničke pogreške valja nagraditi jer su dio razvoja. Da nekoliko puta u povijesti Wallenbergovi nisu njegovali taj pristup, danas ne bismo imali ni Ericsson ni druge snažne, stabilne i razvoju posvećene korporacije, otkrio je Schöldz.

Cilj vašeg posjeta Hrvatskoj je istraživanje našeg potencijala za industrijsku suradnju i ulaganja u istraživanje i razvoj. Posjetili ste i Institut Ruđer Bošković (IRB). Kakvi su dojmovi?

Ohrabren sam svime što sam ovdje vidio i čuo. Prije svega mislim na značajan broj doktorskih i specijalističkih studija i na istraživačku slobodu i predanost IRB-a istraživanjima i razvoju. Radi se o pristupu koji bismo rado preslikali u Švedskoj i koji je više nalik američkom sustavu obrazovanja nego europskom. Također, veselim se što je Hrvatska s vremenom naučila povlačiti i usmjeravati novac iz fondova EU u skladu sa značajnim financijskim kapacitetom tih fondova. Nakon početnih birokratskih zastoja, sada je vaša zemlja na pravom putu. To je fantastičan korak naprijed jer investicije imaju multiplikatorne efekte, pogotovo ako govorimo o istraživačkim i znanstvenim projektima. Osim Instituta, dobio sam uvid i u zagrebački Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) pa mogu zaključiti da postoji kritična masa znanstvenika i projekata koji bi mogli zaustaviti odljev mozgova. Među brojnim ljudima koji su tražeći posao napustili Hrvatsku, dobar dio njih ima fakultetsku diplomu, ali osim što možete zadržati domicilne znanstvenike, možete stvoriti uvjete i za privlačenje inozemnih.

Jeste li imali prilike za susret s članovima hrvatske startup zajednice?

Imali smo niz zakazanih sastanka, između ostalih s Hrvatskom gospodarskom komorom, Agencijom za investicije i konkurentnost i korporacijom Ericsson Nikola Tesla. Radi se o zajednici koja ima značajan potencijal globalnih razmjera i koja je važna baš po ulaganjima u razvoj startup zajednice. U Ericssonu pomažu mladim kreativnim znanstvenicima da razvijaju svoje proizvode, a istodobno i uče od njih. I upravo to je primjer dobre sinergije. U Švedskoj imamo najviše multinacionalnih kompanija po stanovniku pa je kultura ekosistema znanja i vještina uobičajena. Svaka takva kompanija, za koju biste pomislili da je dosadna, privlači i omogućava opstanak nebrojeno malih i srednjih poduzeća – to je smjer kojim bi i Hrvatska trebala krenuti. ABB, kao svjetska kompanija u elektroenergetici i industrijskoj automatizaciji, samo u Švedskoj ima 4000 dobavljača. Male i srednje poduzetnike možemo zamisliti kao satelite koji orbitiraju oko velikog planeta. Ponosimo se Ericssonom NT-om koji je ovdje najbliži tom pristupu. To je i jedan od razloga mog boravka ovdje jer nakon posjeta predsjednice RH Švedskoj odlučili smo zajedno pronaći način kako potaknuti razvoj inovacija u Hrvatskoj. Koliko želimo pomoći vama, toliko od vas možemo i naučiti.

Uglavnom se govori o inovacijama. Kakva je budućnost tradicionalnih industrija u Europi?

Rekao bih da je budućnost izgledna. Kroz visokokvalitetne proizvode svaka se država može pozicionirati na bilo kojem tržištu. S gledišta kompetitivnih prednosti, najprikladnije je specijalizirati se i biti najbolji. Teška je to utrka, no jednom kad ste sposobni biti inovativni, nemate se čega bojati bez obzira na to koja je tradicionalna industrija. I vaša šumska bogatstva su značajan resurs. Umjesto da se izvozi sirovina, bolje je orijentirati se na gotove proizvode s dodatnom vrijednošću.

Često se spominje nabava vojne opreme od Švedske, pa i kroz koncept offseta. Hoće li se i u našem slučaju sklopiti ugovor tog tipa?

U europskom kontekstu, ne, do offseta neće doći. Postoji mogućnost sklapanja poslovanja i isporuke, ali jednom kad bilo koja zemlja odluči sklopiti posao valja osigurati i da se on nastavi. Naime, obrana je pitanje nacionalnog suvereniteta i svaka odluka koja će se o potencijalnoj suradnji donijeti ovisi o hrvatskoj Vladi. Što se naoružanja tiče, s regionalnim zemljama imamo kvalitetne partnerske odnose. Rezultat je uključivanje znanja i vještina znanstvenika i profesionalaca svake zemlje u proizvodne procese, ali i otvaranje novih radnih mjesta. Velike razvojne prilike leže i u međunarodnoj suradnji jer se svaka zemlja može specijalizirati za proizvodnju određenih dijelova što će smanjiti cijenu proizvoda i djelovati kao generator gospodarskog rasta.     

Tvrtka Rocketwerkz Možda će vas zanimati... Startup na Novom Zelandu svojom nevjerojatnom ponudom privlači ljude iz cijelog svijeta gordana kovačević IT rješenja Ericsson NT isporučio dva IT sustava zdravstvu studenti SIM(P)ATIC PLC+ Studenti zagrebačkog FER-a pobijedili na regionalnom natjecanju
Zlatne poluge
U STAKLENKAMA ZA DŽEM
Kupili kuću za 130.000 eura i u njoj pronašli zlato vrijedno čak 650.000 eura
Nikša Bratoš
RAIFFEISEN FUTURE BOOST
Pogled iza scene: Što treba za kvalitetan nastup i kako je biti glazbenik u doba korone?
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.