Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Rat s Putinom donio problem: kako ljude navesti da troše više

Prvi put nakon 2009. eurozona se suočava s padom potrošačkih cijena na godišnjoj razini
08. siječnja 2015. u 23:00 5 komentara 904 prikaza
04.07.2013., Zagreb - Europski pokret Hrvatska i Europski dom dodjelili su nagradu za europski govor godine. Dobitnik ove godine je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujcic.
Foto: Robert Anic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

Godišnja stopa inflacije u eurozoni otišla je u negativnu zonu i spustila se na minus 0,2 posto prvi put nakon krizne 2009. godine. Ulazak u deflaciju ubrzao je pad cijene nafte na svjetskim tržištima, no i bez tog najnovijeg okidača cijelu prošlu godinu europska je inflacija bila blago iznad nule, što je daleko ispod vrijednosti od dva posto koju je Europska središnja banka odredila kao poželjnu veličinu za Europu.

Kratkotrajno veselje

Nema kupca koji se neće veseliti uštedi koju ostvari na nižim cijenama, no potraje li pad cijena predugo, kratkotrajno veselje za potrošače prerasta u noćnu moru za sve. Čekajući da cijene još padnu, ljudi odgađaju potrošnju, smanjuje se promet robe, pada proizvodnja, usporavaju investicije i kao kruna svega zatvaraju radna mjesta. Još je gore kada deflacija dođe nakon višegodišnje recesije, kao što je to slučaj s Hrvatskom, gdje je veći dio prošle godine stopa inflacije bila ispod nule. Čak i ako bi se cijena sirove nafte kretala oko 60 dolara, a već je ovih dana ispod 50, procjena je da bi se Hrvatska ove godine mogla suočiti s padom cijena na godišnjoj razini od dva posto. U Hrvatskoj narodnoj banci, koja je po zakonu dužna voditi brigu o stabilnosti cijena, tvrde da naš problem nije domaća nego uvozna inflacija kao posljedica zbivanja na globalnoj sceni – obračuna s Putinom te cijenama hrane i drugih sirovina na svjetskim burzama. Pad domaćih cijena tumači se kao ispuhavanje nerealnih balona kako u maloprodaji tako i na tržištu nekretnina, i još mu se daje pozitivan predznak. Domaća prehrambena industrija s tim se sigurno ne slaže, a ni oni koji neuspješno pokušavaju prodati stan ili kuću.

Analitičar jedne londonske banke jučerašnju je prvu procjenu Eurostata o potrošačkim cijenama u prosincu prokomentirao s: "Dobar dan, deflacijo", što bi se u prijevodu moglo reći i kao "dobar dan, tugo" jer se azijska tržišta, među njima i Japan, dulje od desetljeća bore s padom cijena i njegovim negativnim učinkom na ekonomiju. Cijene energije u eurozoni pale su 6,3 posto u odnosu na godinu prije, hrana i neindustrijski proizvodi stagniraju, a jedino su usluge 1,2 posto u plusu zato što im cijene nisu podložne trgovinskim ratovima među silama i drugim špekulativnim potezima jer se formiraju na lokalnom tržištu. Predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi već je u prosincu rekao kako će sve učiniti da inflaciju približi planiranoj vrijednosti od dva posto pa je počeo pripremati teren za otkup državnih obveznica i dodatno pumpanje novca. Njemačka Bundesbanka ima ozbiljne rezerve prema Draghijevu planu pa i ne čudi što je iz te kuće stigao komentar da na pad cijena sirove nafte treba gledati kao na "mini stimulans za ekonomiju", a ne kao problem.

deflacija | Autor : Kristina Franić Foto: Kristina Franić

Povoljno zaduživanje

Otkup državnih obveznica od središnje banke trebao bi pomoći razduživanju visokozaduženih članica EU, a na tom bi potezu mogla profitirati i Hrvatska jer se očekuje zadržavanje politike gotovo nultih kamatnih stopa, što će nam omogućiti povoljno zaduživanje u inozemstvu. Posljednja dva izdanja državnih obveznica imala su prinos ispod četiri posto, što je povoljno ima li se na umu nizak rejting zemlje i cijenu ranijeg zaduženja, no to je još uvijek znatno skuplje nego što se zadužuju druge tranzicijske zemlje.

>> Nema panike zbog krize u Grčkoj jer svi očekuju da Europska centralna banka izvuče novo oružje

>> Analiziramo kakve su koristi i opasnosti od trenda pada cijena

Jeftina strana hrana i nafta uzrok niske inflacije u RH

Dominantni uzročnici niske inflacije u Hrvatskoj nakon sredine 2013. godine bili su vanjski šokovi, tvrde analitičari Hrvatske narodne banke. Pritom je prelijevanje cijena strane hrane na domaće cijene imalo daleko najjači deflacijski učinak te znatan pad cijena hrane na svjetskom tržištu. Prosječno su od sredine 2013. godine šokovi stranih cijena prehrane i nafte snižavali međugodišnju stopu inflacije ispod povijesnih vrijednosti za oko 1,5 postotnih bodova. Da nije došlo do pada cijena nafte, HNB procjenjuje da bi inflacija u RH bila oko dva posto.

Europska središnja banka najavila je da će se njezin upravni odbor sastati 22. siječnja, kada se očekuje i konačna odluka o otkupu državnih obveznica i dodatnim mjerama.

Maja Šuput i Nenad Tatarinov
IZNENAĐENJE
Znakovita objava Maje Šuput, fanovi je pitaju znači li to da je rodila
ISTRAŽUJEMO
Ovo je najčešćih 10 vrsta spavača – prepoznaješ li sebe među njima?
  • Deleted user:

    spekulanti ostavite se corava posla! po vama je najboje da je cijena barela 150$, a sa to cijenom smo vec 6 godina u recesiji..vi ste naj obicniji placenici velikih korporacija!!!

  • Deleted user:

    Napokon je pronađen krivac za sva zla koja su pogodila čovječanstvo.Putin je kriv za sve i treba biti primjereno kažnjen !

  • kritičar_2:

    Meni,kao običnom smrtniku,sve je to jasno,ali nije mi jasno ponašanje HNB-a prema stranim bankama i njihovom pohodu u pljački Hrvatske i njenog Naroda.