Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Prvi put u povijesti kamata na kredite ispod tri posto

Boris Vujčić najavio je da očekuju niske kamatne stope i za poduzeća i za građane, ne samo u 2020. nego i u 2021. godini
27. prosinca 2019. u 06:33 26 komentara 11997 prikaza
Boris Vujčić
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/4

Kamate mogu biti, i bit će, još niže. I u EU i u Hrvatskoj. Nakon što se početkom ove godine prijetilo najavama krize ili usporavanja gospodarstva, što je bio glavni razlog reteriranja Europske središnje banke od prekida politike niskih kamatnih stopa, sad se najavljuje – kraj usporavanja, no unatoč tome, kamatna politika ostaje ista.

Hrvatska kakvu trebamo - Boris Vujčić BORIS VUJČIĆ Prije ulaska u eurozonu pod strogi nadzor pranje novca

Sad smo već u dugom razdoblju niskih kamata koje će se, po svemu sudeći, nastaviti. Korisnici kredita na svojim ratama osjećaju to olakšanje, i banke već za sljedeće razdoblje najavljuju smanjenje kamatnih stopa pa je i HPB prije nekoliko dana objavio da od 1. siječnja 2020., zbog smanjenja nacionalne referentne kamate (NRS), snižava kamatne stope na sve postojeće kredite građana s promjenjivom kamatnom stopom: za kune za 0,10 postotnih bodova te za eure za 0,09 postotnih bodova.

Podaci HUB-a pokazuju da su prosječne kamatne stope na stambene kredite u Hrvatskoj prvi put u povijesti u rujnu pale ispod tri posto: efektivna kamatna stopa za stambene kredite iznosi 2,8 posto, za potrošačke 5,8 posto, a za kredite tvrtkama 3,3 posto.

Prezaduženi i građani i tvrtke

No konvergencija, kamatno približavanje „benchmarku“ eurozone, kod nas ne može ići ispod dva posto jer je, prema odluci Ministarstva financija, to tržišna kamata: kreditira li ispod tog limita banka, bilo koja druga institucija ili tvrtka, na to mora platiti doprinose i porez na dohodak na primitak u naravi.

euri GOSPODARSTVO Nijemcima se još manje isplati štedjeti

O tome je Večernjak već pisao, apelirajući na ministra financija da razmotri način izračuna limita. U nedavnom je obraćanju novinarima guverner HNB-a najavio da, u skladu s trendovima, u središnjoj banci očekuju niske kamatne stope i za poduzeća i za građane, ne samo u 2020. nego i u 2021. godini, te najavio mogućnost njihova daljnjeg smanjivanja.

Za 2020. najavljuje rast plasmana poduzeća i smanjenje kredita građana, nakon što je krajem prošle godine HNB krenuo u kampanju zaustavljanja buma potrošačkih kredita i jačom regulativnom uspio zauzdati njihov rast negdje sredinom godine. No, pitanje je je li im akcija bila pravovremena s obzirom na to da su do svibnja rasli po dvoznamenkastim stopama, čak 11,8 posto u odnosu na prošlu godinu, te dosegnuli iznos od 50,7 milijardi kuna i udio u ukupnim kreditima stanovništva od 39,3 posto. A da ne govorimo o općoj prezaduženosti, i stanovništva, i poduzeća, i države, koja je tek u ovoj godini uspjela smanjiti golem javni dug za 3,5 milijardi kuna u odnosu na prošlu godinu.

Prezaduženost dvije trećine hrvatskih poduzeća jedan je od razloga zbog kojega, unatoč niskim kamatama, ne srljaju u dodatno zaduživanje, a ne opravdava ga ni slabašan gospodarski rast.

Kava OMILJENI NAPITAK Nije iznenađenje: Više od polovice Hrvata svakodnevno pije mljevenu kavu

Preotimanje klijenata

Bankarskom sektoru dugoročno nikako ne odgovaraju niske kamate, koliko god su im izvori novca jeftini, a nezadovoljstvo ne kriju.

– Negativne kamate nikako nisu dobre. Ni za gospodarstvo ni za štediše. Niske su kamate, doduše, dobra okolnost za zadužene građane i za poduzeća kojima je dostupan jeftin novac – komentirao je na božićnom druženju s novinarima predsjednik uprave Erste banke Christoph Schoefboeck, koji smatra da visoko likvidan bankarski sektor može zadovoljiti sve potrebe za financiranjem građanstva i poduzeća. Zagreb i Hrvatsku vidi kao potencijalno financijsko središte za cijelu regiju.

Već se neko vrijeme u makroekonomskim krugovima spominje teza o nastupanju „ere niskih kamata“ koja bi se mogla dugoročno zadržati, u inat teorijama cikličkog izmjenjivanja razdoblja ekonomskog i kamatnog rasta i pada. Na štednju to očito nema prevelikog utjecaja jer i dalje raste; prosječne kamatne stope na dugoročne depozite građana u hrvatskim bankama iznose 0,7 posto, a na kratkoročne su pale ispod 0,5 posto – držanje novca u banci počelo se tretirati skoro kao trezor.

Bankarski i općenito financijski sektor koji više ne uspijeva ostvariti veće prinose morat će se prilagoditi novim okolnostima. U njima će se veća borba odvijati na preotimanju postojećih, već zaduženih klijenata, koji i dalje otplaćuju stare skuplje kredite, ponudom povoljnijih uvjeta, nego na novim plasmanima.

Kamatna politika

2,8% prosječne kamate na stambene kredite

u Hrvatskoj su prvi put u povijesti u rujnu pale ispod 3%, na 2,8%

3 posto rast će hrvatski BDP u ovoj i 2,7% u sljedećoj godini, prema MMF-u.

I EU očekuje kraj usporenog rasta

0,7 posto kamate na štednju

Prosječne kamatne stope na dugoročne depozite građana iznimno su niske, no oni ipak rastu

 

EU fondovi Bjelovar
PRIJAVITE SE
KONFERENCIJA BJELOVAR:„Kako transparentnost utječe na razvoj poduzetništva”
Skipper4you.com
MIRNO MORE
Znate li da se kod nas školuju skiperi koje cijene svugdje u svijetu
  • Stipan:

    A kamata na uštedu nula posto.

  • juha_paradajzova:

    kamate bi morale biti 1.5 do 2, a oni stave 3 i time se hvale

  • stefj:

    Hm, nisam našao podatak od kuda 2,5 milijarde manji dug, da li će biti takva objava na kraju godine? 2015. godine javni dug je bio 286,8 milijardi, a na kraju 2018. godine 286,1 milijardu. Stalno je tu negdje... Raste BDP, ... prikaži još! ali puno više raste rashodovna strana proračuna, tako da od rasta nema neke koristi. Sve država pojede. Raste i udio poreza u BDP-u... Budući da kod nas nema nekog gospodarstva, banke jedino mogu plasirati novac građanima i državi. To i rade. Visina kamata dirigirana je visinom kamata po kojima država uzima novac. Kako su te kamate pale, tako su pale kamate i za sve ostale. Uvijek je bilo tako...