Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Povratak rejtinga: U ožujku povratak iz smeća

Sedam godina nakon što je spustila rejting zemlje na razinu smeće, agencija S&P prva bi ga mogla vratiti na investicijsku razinu, a domaći ekonomisti tvrde da s time kasni
16. veljače 2019. u 19:16 4 komentara 1223 prikaza
Zdravko Marić
Foto: Jurica Galoic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Potkraj ožujka prva od tri vodeće svjetske rejtinške agencije, S&P, trebala bi objaviti reviziju hrvatskog kreditnog rejtinga, a domaći ekonomski krugovi vjeruju da će ta objava ujedno značiti i povratak rejtinga na investicijsku razinu! S&P je bio i prva agencija koja je 2012. godine rejting zemlje spustila na razinu smeće jer je procijenila da Vlada nema kontrolu nad javnim financijama i kapacitete za strukturne reforme. Hrvatska se ni sedam godina kasnije nije proslavila reformama, ali danas ipak puno bolje upravlja javnim financijama, smanjuje javni dug i ima pozitivan proračunski saldo.

Europska unija EK Prognoze: Europska komisija smanjila procjenu rasta hrvatskog BDP-a u 2019.

Rejting korak iza tržišta

Mnogi u domaćim ekonomskim krugovima vjeruju da su rejtinške agencije stroge u ocjeni hrvatskih prilika, a njezin rejting podcijenjen.

– Hrvatska se već gotovo dvije godine nalazi u situaciji u kojoj financijska tržišta vrednuju dug na razini investicijskog rejtinga, čime su službene ocjene rejtinških agencija korak (ili čak dva) iza tržišta – napisao je za Ekonomski lab ekspert za obveznice Goran Pavlović. Rejtinške agencije trebale su, smatra Pavlović, prihvatiti činjenicu da je Hrvatska ostala rijetka tranzicijska država koja nije nacionalizirala privatnu mirovinsku štednju, zbog čega domaće javne financije uopće ne stoje tako loše u usporedbi sa susjednim zemljama.

REGIONALNI BDP Samo 4 županije i Zagreb prestigli BDP iz 2008.

Da je provela nacionalizaciju mirovinskog sustava po mađarskom modelu (potpuno ukidanje), formalno bi zadovoljila fiskalne Maastriške kriterije već 2016. godine (javni dug ispod 60% BDP-a), odnosno 2017. godine da je primijenila blaži, poljski model. S njim se slaže i analitičar Ekonomskog instituta Željko Lovrinčević, koji vjeruje da će na dizanje rejtinga utjecati i predaja zahtjeva za ulazak u tečajni ERM2 mehanizam, odnosno preuzimanje eura.

Snižavanje troškova

– Bez obzira na to što nas tržište po kamatnim stopama i premiji rizika već tretira kao da imamo investicijski rejting, bitno je da se to i dogodi kako bismo se izdvojili od grupe zemalja koje se percipiraju kao rizične ako stvari u europskim i svjetskim ekonomskim okvirima krenu lošije – ističe Lovrinčević.

novac DOBRA VIJEST Opet pao javni dug Hrvatske, evo koliko sada iznosi

Dizanje rejtinga utjecalo bi i na daljnje smanjenje kamatnih stopa, ali i smanjenje regulatornih troškova za bankarsku i osiguravajuću industriju. Pavlović objašnjava da pojedini institucionalni investitori ne smiju ulagati u obveznice izdavatelja koji nemaju investicijski kreditni rejting, odnosno ako smiju, kreditni limiti za zemlje podinvesticijskog rejtinga su im zbog povećanog investicijskog rizika značajno niži. Potražnja za obveznicama koje nemaju investicijski rejting mnogo je slabija, što se u pravilu mora kompenzirati višim kamatnim stopama. Bankarski analitičar Zdeslav Šantić smatra da poboljšanje rejtinga neće odmah utjecati na cijenu zaduživanja jer se tržište već ponaša kao da se to dogodilo, no buduća percepcija rizika značajno će se smanjivati kako ćemo se približavati euru.

– Vjerujem da je na odluku o zadržavanju neinvesticijske razine utjecalo i stanje u Agrokoru, ali to je sad većim dijelom uklonjeno kao rizik – zaključuje Šantić.

Ostali su rezali javni dug na teret mirovina, mi nismo

Mađarska je trajno ukinula drugi stup 2011. godine, Poljska je smanjila izdvajanje na 2,9%, a imovina se deset godina prije umirovljenja prebacuje u prvi stup. Slovačka je stopu od 9% smanjila 2013. na 4%, ali je od 2017. godine povećava 0,25% godišnje, do 6% u 2024. godini. Rumunjska je nekoliko puta stopu rezala, dizala pa opet rezala, a Bugarska je zadržala izdvajanje na 5 posto.

– Hrvatska je već godinama u paradoksalnoj situaciji – zahvaljujući gotovo jedinoj dugoročnoj reformi koju je zemlja uspješno provela, relativna usporedba sa zemljama u regiji nepravedno pokazuje značajno veće razine deficita i javnog duga u odnosu na usporedive zemlje, što je izvjesno jedan od osnovnih razloga zašto još nije vratila investicijski rejting – navodi Goran Pavlović. Agencije bi trebale uzeti u obzir činjenicu da je novac iz drugoga stupa tu i bit će korišten za isplatu mirovina, što će u budućnosti smanjiti javne izdatke za mirovine.

Pogledajte video: Porez na imovinu: Razlozi 'za' i 'protiv'

Dijelovi motora
SRCE AUTOMOBILA
Dijelovi motora i zašto ih je bitno poznavati

A1 izdvaja za Vas