Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Plan oporavka: 100.000 radnih mjesta, dva vlaka na baterije, obnova infrastrukture...

– Privatni sektor bit će uključen u realizaciju javnih investicija, nude mu se subvencije, jamstveni fondovi... – navodi Zvonimir Savić, premijerov savjetnik
31. ožujka 2021. u 10:30 49 komentara 5938 prikaza
Zagreb: Sastanak članova Europske komisije sa članovima hrvatske Vlade
Foto: Borna Filic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Hrvatska ima namjeru razviti dva prototipa vlaka na baterijski pogon do 2026. godine, zatim razviti infrastrukturu za proizvodnju i korištenje obnovljivog vodika u prometu, investirati u proizvodnju naprednih biogoriva, smanjiti gubitke vode u vodovodnoj mreži za četvrtinu, osigurati da dvije trećine stanovništva bude uključeno u pročišćavanje otpadnih voda, sanirati ili zatvoriti 25 odlagališta smeća... navedeno je u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti koji će krajem travnja Plenkovićeva Vlada dostaviti Europskoj komisiji na prihvaćanje. Vrijednost projekata procijenjena je na 49 milijardi kuna, a trebali bi se potpuno financirati iz europskog fonda Next generation, u kojem je za Hrvatsku osigurano oko 6,3 milijarde eura.

Zagreb: Ministar financija Zdravko Marić odrzao konferenciju za novinare KORONAKRIZA Marić: Potpuni oporavak gospodarstva ne očekujemo prije kraja 2022.

Uvjet provedene reforme

Novac će, međutim, doći pod dva uvjeta, prvi je da Komisija prihvati Vladin plan i drugi da država provede sve reforme koje će biti sastavni dio hrvatskog plana oporavka. Nakon što je radna verzija predstavljana socijalnim partnerima, u četvrtak će sažetak plana biti dostupan i javnosti.

EU je osigurao sredstva, ali traži od država članica da provedu energetsku i digitalnu tranziciju. Plenkovićeva Vlada odlučila je da će nešto više od polovice hrvatskih projekata, teških 26 milijardi kuna, biti vezano za gospodarstvo, na obnovu zgrada planira se utrošiti 5,9 milijardi kuna, obrazovanje, znanost i istraživanje imali bi investicije teške 7,5 milijardi kuna, oko 4,7 milijardi kuna su investicije u javnoj upravi, pravosuđu i na državnoj imovini, oko 2,5 milijardi kuna rezervirano je za zdravstvo te 2 milijarde za tržište rada i socijalnu zaštitu. Primjerice, namjera je Vlade da do 2024. otvori 100.000 novih radnih mjesta, ali i sagradi nekoliko domova za 700 starijih osoba. Digitalizacija svih mogućih usluga i servisa provlači se cijelim planom. Vlada želi europskim sredstvima graditi vrtiće te osnovne i srednje škole kako bi svi učenici pohađali nastavu u jednom turnusu. Nije zasad navedeno gdje bi se točno gradile škole, dok će u zdravstvu samo jedan grad dobiti novu bolnicu – Varaždin. Ulagat će se u mobilne ambulante te mobilne ljekarne u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, dogradit će se infektološka klinika “Dr. Fran Mihaljević” u Zagrebu, dok će Varaždin dobiti novu kirurgiju. U zagrebačkoj bolnici “Sestre milosrdnice” uredit će se neurokirurgija i opremiti dnevna bolnica, Merkur je u planu za novu opremu, a Rebro ima projekt zbrinjavanja otpada. Prihvati li EK prijedlog, uvelo bi se i centralno financiranje specijalizacija mladih liječnika, a nova digitalna dijagnostika doći će i u KBC Split te zagrebačku bolnicu Dubrava.

građevina dobar znak EK: Očekivanja za hrvatsko gospodarstvo na najvišoj razini od početka pandemije

Pruge, skela, vozila

U prometu se planira rekonstrukcija postojećeg i gradnja drugog kolosijeka pruge Dugo Selo – Novska, obnova dionice Zagreb Kustošija do glavnog kolodvora, nova skela Križnica u Pitomači, nabava vozila na alternativni pogon... – Sve investicije koje su obuhvaćene Nacionalnim planom oporavka u izravnoj su vezi s reformom. Ako se one ne provedu u naznačeno vrijeme, neće stići ni novac za investiciju – kaže Zvonimir Savić, premijerov savjetnik i glavni koordinator za provedbu predloženog plana. Vladini reformski planovi vezani su za strateške dokumente i preporuke EK, a kad je o konkretnim investicijama riječ, Vlada se pri njihovu izboru vodila činjenicom koliko brzo mogu u realizaciju s obzirom na rok – 31. kolovoza 2026. – u kojemu te investicije moraju biti dovršene.

Na stolu su bili projekti teški oko 214 milijardi kuna, a posebno su bili glasni poslodavci vezani za HUP, koji su tražili da privatni sektor bude zastupljeniji u projektima. Savić odgovara kako je Europski mehanizam oporavka i otpornosti usmjeren prema gospodarstvu u cjelini te on ne prepoznaje podjelu na privatni i javni sektor. No privatni sektor će svakako biti uključen u realizaciju javnih investicija, a nude mu se i brojni financijski instrumenti poput subvencija, jamstvenih fondova, bespovratnih sredstava i slično.

Prijedlog koji će Hrvatska dostaviti EK

49 milijardi kuna vrijednost hrvatskog plana oporavka od 2021. do 2026. godine od toga:

26,2 milijarde kuna gospodarstvo

4,7 milijardi kuna javna uprava i pravosuđe

7,5 milijardi kuna obrazovanje, znanost i istraživanje

2 milijarde kuna tržište rada i socijalna zaštita

2,5 milijardi kuna zdravstvo

5,9 milijardi kuna obnova zgrada

Ivan Ljubičić
hollywoodska priča
Prepoznajete ga? Kao izbjeglica došao iz Banje Luke u Hrvatsku, a danas je težak milijune eura
HUB
FINANCIJSKA EDUKACIJA
Važnost kreativnog pristupa u financijskom obrazovanju mladih
  • hegedus:

    reforme me prate od kad sam se rodio, 1972. i nikad očito ne prestaju. jedino što se mijenja su ljudi na vlasti, a problemi ostaju isti.

  • MAY:

    Kako se lopovi dignu na zadnje noge kad im kažeš da su lopovi koji su opljackali Hrvatsku i dalje pljackaju gdje stignu, ...stiskaju minuse..... Plenkovic salje malog ministra Butkovica da ide bas u kafic a ovaj iskobecio oci.............. Jos kaze ... prikaži još!ze da ce uskoro doci vrijeme da ce ih ljudi tuci letvom na ulici. A mali ministar jos vise zinuo. Utjerao mu je strah u kosti. .........Paranoja ih siba

  • Avatar pametnom_dosta
    pametnom_dosta:

    Moju unuk ima barem deset vlakova na baterije