Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Biznis Potrošač

Osobno bogatstvo Hrvata otporno na Covid-19 krizu

Iako je u posljednjih pet godina stjecanje bogatstva među Hrvatima usporilo, izgledno je da će prebroditi krizu prouzročenu pandemijom koronavirusa
29. rujna 2020. u 11:28 1 komentara 546 prikaza
Bankomat
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/4

U proteklih je 20 godina fluktuacija stjecanja osobnog bogatstva u Hrvatskoj bila veća nego u središnjoj i istočnoj Europi, baltičkim zemljama i Rusiji zajedno, dok je u posljednjih pet godina rast tog bogatstva usporio. Podaci su to tvrtke Boston Consulting Group (BCG) u novoj analizi o globalnom bogatstvu. Istovremeno je u posljednjih 20 godina hrvatsko osobno bogatstvo raslo brže (11 posto) od onoga u regiji (10 posto).

Nakon dugo vremena smanjio se broj pripadnika srednje klase NEJEDNAKOST SVE VEĆA Srednja klasa sada definitivno nestaje: Evo za koliko je u pandemiji raslo bogatstvo najbogatijih

Ove godine obilježava se 20. godišnjica BCG-ova godišnjeg izvješća o bogatstvu. Prema BCG-u, upečatljiva karakteristika rasta bogatstva u protekla dva desetljeća bila je njegova iznimna otpornost. Usprkos brojnim krizama, rast bogatstva pokazao je iznimnu izdržljivost te je preživio i najveće kušnje. Danas je puno više bogatstva u rukama više osoba, a razlika u bogatstvu između zrelih i rastućih tržišta s početka stoljeća značajno se smanjila. Na svjetskoj se razini u proteklih 20 godina osobno financijsko bogatstvo gotovo utrostručilo, s 80 bilijuna američkih dolara ostvarenih 1999. godine, na 226 bilijuna dolara na kraju 2019. godine.

- Očekujemo da će rast hrvatskog osobnog bogatstva biti otporniji na utjecaj pandemije koronavirusa te da će stopa rasta biti solidna čak i u najgorem mogućem slučaju. Razlog tome je vrlo jednostavan, ljudi uobičajeno manje troše za vrijeme krize i čekaju bolja vremena, ona kada kriza završi - tumači rezultate Tomislav Čorak, izvršni direktor i partner u BCG-u. U toj tvrtki očekuju da će osobno bogatstvo u Hrvatskoj porasti za sedam do osam posto do 2024. godine, što je brža stopa rasta nego u središnjoj i istočnoj Europi, balkanskim zemljama i Rusiji zajedno te puno brže od svjetskih prosjeka.

Tri scenarija rasta nakon krize

U svom izvješću BCG ističe tri moguća scenarija za rast, nakon krize prouzročene pandemijom koronavirusa: „brz oporavak“, „spor oporavak“, i „dugotrajna šteta“. Oporavak od koronavirusa odredit će rast bogatstva u godinama koje slijede, a u izvješću se navodi kako će pandemija sigurno smanjiti bogatstvo u bližoj budućnosti. U skladu s rezultatima BCG-ove analize, moguća su tri scenarija oporavka od pandemije:

Video - Marin Pucar - konferencija 'Hrvatska kakvu trebamo'

 

Brz oporavak: Iako svjetski BDP pada velikom brzinom, sve će to proći relativno brzo i bogatstvo će porasti s 226 bilijuna američkih dolara u 2019. godini na 282 bilijuna dolara do 2024., uz stopu rasta od 4,5 posto. Što se tiče upravljanja imovinom, doći će do kratkotrajnog pada dobiti, no pandemija neće imati dugotrajan utjecaj na industriju upravljanja osobnim bogatstvom.

Spor gospodarski oporavak: Koronavirus će imati puno snažniji utjecaj na gospodarstvo, kriza će biti ozbiljnija, a oporavak će trajati dulje. Prema tom će scenariju vrijednost imovine pasti na 215 bilijuna dolara ove godine, a zatim porasti na 265 bilijuna dolara do 2024., i to po godišnjoj stopi rasta od 3,2 posto. U tom će slučaju marža prihoda upravitelja imovinom pasti, oni koji rade s visokim omjerima troškova i koristi mogli bi još i više osjetiti nepovoljan utjecaj krize. Stoga bi moglo doći do porasta konsolidacije unutar industrije.

Dugotrajan gubitak: Utjecaj krize na gospodarstvo prouzročit će dugotrajne probleme na tržištu rada i s produktivnošću. Stoga će vrijednost imovine pasti na 210 bilijuna dolara ove godine te porasti na 243 bilijuna dolara do 2024., uz godišnju stopu rasta od 1,4 posto. To će stvoriti posebno teške tržišne uvjete za upravitelje imovinom, koji izbjegavaju ekonomiju razmjera i rade s visokim troškovima, što bi onda moglo rezultirati značajnim rastom akvizicija.

Zagreb: Radnici postavljaju skele na Gornjogradsku gimnaziju PROJEKCIJE GOSPODARSKOG RASTA Stručnjaci s Harvarda: Hrvatska će imati gospodarski rast od 2,16 posto do 2028., a BIH 4,1 posto

U Hrvatskoj najmanje milijunaša

Hrvatsko osobno bogatstvo je prilično ravnomjerno raspoređeno, većina imovine (tri četvrtine) je u rukama osoba koje posjeduju manje od 250.000 dolara. BCG nije zabilježio veliku koncentraciju bogatstva u segmentu pojedinaca s imovinom iznimno visoke neto vrijednosti (osobe koje posjeduju više od 100 milijuna dolara), što nije uobičajeno za središnju ili istočnu Europu, ili čak i na svjetskoj razini. Segment pojedinaca s imovinom visoke neto vrijednosti (osobe koje posjeduju više od jednog milijuna dolara) također je nedovoljno razvijen.

- Međutim, očekujemo kako će taj segment u budućnosti rasti gotovo dvostruko brže od segmenata s nižim vrijednostima – najavio je Čorak.

Tomislav Čorak | Autor :

Upravljanje osobnim bogatstvom počiva na tradiciji dugoj više od 200 godina. Tijekom većine tog razdoblja pružatelji usluga upravljanja bogatstvom radili su prema istim pravilima, no tijekom posljednjih 20 godina je industrija svjedočila snažnom utjecaju digitalizacije i regulatornog okruženja. Mnogi pružatelji tih usluga dosad ili nisu mogli ili nisu željeli prigrliti promjene, najviše zbog straha od gubitka klijenata. No, potreba za promjenom vidljiva je u činjenici da su, usprkos većoj imovini i bazi klijenata, dobiti na otprilike istoj razini kao prije 10 godina. Primjerice, pružatelji usluga upravljanja imovinom prošle su godine ostvarili dobit od 135 milijardi dolara, što je tek nešto više od 130 milijardi dolara ostvarenih 2007. godine.

Novac/Ilustracija MISLAV ŠIMATOVIĆ Jesmo li zaista toliko siromašni?

- U godinama koje dolaze upravljanje bogatstvom svjetskih bogataša će postati puno složenije. S promjenom demografije bogatih, promijenit će se i potrebe i očekivanja tih klijenata. Osim toga, budući da digitalizacija olakšava ulazak u posao upravljanja imovinom, konkurencija će ojačati – ističe Čorak. Što se tiče Hrvatske, BCG predviđa snažan zamah kod životnih osiguranja i mirovinske štednje, koji su proteklih godina zauzeli dobar dio tržišta, dostigavši svjetske prosjeke i razine, dosta iznad onih zabilježenih u zemljama središnje i istočne Europe. To se dogodilo na štetu gotovine i depozita, čiji je udio pao. Ostale sofisticiranije vrste ulaganja, poput državnih obveznica ili investicijskih fondova, još uvijek su ispod svjetskih razina i razina koje bilježe istočnoeuropske zemlje.

- Bez obzira na to koliko će digitalizacija napredovati, međuljudska interakcija i povjerljivi, osobni odnosi će i dalje biti ključni, osobito kod iznimno bogatih klijenata. Istovremeno, kod mlađih generacija, bogatstvo se neće temeljiti isključivo na novcu, za njih će biti važni značenje, svrha, povezanost i pozitivan doprinos svijetu - zaključio je Čorak.

VELIKA TUGA
Preminuo Damir iz ŽNV: Bio je samohrani otac koji je prije 14 godina postao udovac
Konzum
NOVO NORMALNO
Mijenjanje navika? Kako je nemoguće postalo moguće
  • Mama:

    mislim da se mi Hrvati bojimo ovakvih podataka jer nebi onda mogli kukati,mada nam se to nekada i isplati.Sa preko 90% vlastitih nekretnina i preko 40 milijardi € stednje na računima spadamo u unjereno bogate pa i cak u gornji ... prikaži još! dio Europljana.Kvaliteta života,npr. koliko radimo ,hrana,ljepote drzave neću ni spominjati, tesko se moze tko usporediti sa nama ali mi dosta toga gledamo kroz prizmu politike i tu opravdano kritikujemo i razočarani smo ali toga ima svuda.Vjerujte da prosjećan Hrvat živi bolje nego prosjećan Njemac ako uzmemo ovo gore sto sam vam rekao a sto je realno vazno