Na sve gospodarstvenike lanjski uvjeti poslovanja u pandemiji koronavirusa ostavili su traga, no ukupno gledajući više nego privatni sektor krizu je osjetio državni korporativni sustav.
Tvrtke od posebnog interesa Republike Hrvatske, prema preliminarnim podacima koje se obrađuje u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine za godišnji raport Vladi, lani su uprihodile nešto manje od 40 milijardi kuna, a u odnosu na pretpandemijsku 2019. godinu to je 22-postotni podbačaj.
Prema Fininim podacima obrađenima iz financijskih izvješća za prošlu godinu, svi poduzetnici u Hrvatskoj ostvarili su 734 milijuna kuna prihoda, a godišnji pad pritom je bio nešto veći od pet posto. U spomenute brojke o poslovanju državnih tvrtki inače nisu uključene i tvrtke one koje ne posluju po zakonu o računovodstvu poput Hrvatskih voda, kao ni financijske institucije poput HPB-a ili HBOR-a.
U modi “stezanje remena”
Paralelno s padom prihoda, tvrtke od posebnog državnog interesa korigirale su godišnje planove i “stezale remen”. Prema akumuliranim podacima rashode su spustile za oko 19 posto u odnosu na pretpandemijsku 2019., na 38 milijardi kuna, a za razliku od nekadašnjih trendova i ukupan broj zaposlenih u ovim državnim tvrtkama bilježi pad.
Smanjen je prema dostupnim podacima za gotovo 1100, na nešto manje od 45 tisuća. Iz pojedinačnih kompanijskih izvještaja vidljivo je da je broj zaposlenih značajno “potkresala” Hrvatska pošta, koja je i najveći poslodavac među ovim poduzećima, a smanjila je broj zaposlenika čak za 420. U najvažnijem “prihodašu” Ini u korona-godini zaposlenih je prema usporedivim podacima Fine, bilo za oko 300 manje, a i Hrvatske autoceste reducirale su broj zaposlenih za 100.
Dobit koju su na kraju korona-godine iskazale tvrtke od posebnog interesa za RH u neto iznosu više je nego prepolovljena u odnosu na prethodnu godinu, koja je bila zaključena s 3,16 milijardi kuna.
Tvrdoglavost uprava
Iz dostupnih prvih podataka resornog ministarstva, agregirano za prošlu godinu ona iznosi 1,38 milijarde kuna. No, takav podbačaj kad su posrijedi uplate u državni proračun ipak se neće osjetiti.
Na ime dobiti iz njihovog poslovanja uplate bi trebale iznositi više od 971 milijuna kuna, za oko 19 posto manje nego u pretpandemijskoj godini. Pojedinačno je smanjenju dobiti najvažnijeg državnog portfelja za prošlu godinu najviše je pridonijela slaba godina i negativan saldo kojeg je iskazala Ina, no visoka likvidnost ovih tvrtki pridonijela je umanjenju još značajnijeg potresa i omogućavanju transfera dobiti tih tvrtki u državnu blagajnu.
A njoj je uvelike pripomogla tvrdoglavost uprava koje su u pravilu nastojale što više zadržati profita za kompanijske razvojne projekte. Jedan od najglasnijih u tome tradicionalno bio je Janaf, koji je i uz aferu koja je lani uzdrmala tvrtku, godinu zaključila s 10 posto boljim prihodima ijednako toliko većom neto dobiti, koja je prelazila 288 milijuna kuna. Među rijetkima koji su imali veći prihod je tvrtka Apis IT.
Ta je agencija za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama lani ostvarila svoj dosad najbolji rezultat, prihod od 323 milijuna kuna i iskazala je gotovo 46 milijuna kuna dobiti. Povratak turista i povećan promet kojem upravo svjedočimo najviše će ostaviti traga na poslovnim rezultatima u ovoj godini za državne tvrtke poput HAC-a, Jadrolinije, ACI-ja, Hrvatske kontrole zračne plovidbe i HŽ Putničkog prometa te zračnih luka, koje prošlu godinu vjerojatno žele što prije zaboraviti.
Sličan optimizam daje oporavak potražnje i cijena tvrtkama iz energetskog sektora, kojima je na generalnoj razini prošla godina bila najviše “tanka” – HEP je primjerice imao 9,8 milijardi kuna prihoda, za 1,1 milijardu manje nego prethodne godine, a Inin pad bio je najizraženiji, s 21,6 milijardi iz 2019. ukupan prihod pao je za 7,4 milijarde kuna.
VIDEO Prosječna plaća u Zagrebu porasla je više od 1100 kuna!
