Naslovnica Biznis Gospodarstvo

Grabar-Kitarović: Hrvatska može postati snažnim energetskim čvorištem cijele Europe

Konferencija “Energetska sigurnost u Hrvatskoj i šire”: Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović pozvala na ubrzani razvoj LNG terminala i jonsko-jadranskog plinovoda
22. listopada 2018. u 11:55 21 komentara 481 prikaza
Kolinda Grabar Kitarović
Foto: Ivica Galovic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

Plutajući LNG terminal na Krku bi, ispune li se planovi, mogao biti funkcionalan do 2021. godine, čulo se na konferenciji “Energetska sigurnost u Hrvatskoj i šire” u organizaciji Centra za obnovu kulture i uglednog američkog think-tanka Heritage Foundation. Planovi prije svega ovise o interesu ulagača, odnosno zakupaca na samom projektu, ali u LNG Hrvatska su optimistični da će ovaj krug natječaja, otvorenog do 20. prosinca, pokazati jači interes od dosadašnjeg. Uspjeh projekta odredit će interes Mađarske za LNG terminal na Krku, ali i ostalih korisnika plina u regiji, obzirom da je projekt i zamišljen kao regionalni energetski hub.

Kolinda Grabar-Kitarović Predsjednica traži podršku Počelo lobiranje za mjesto u 'svjetskoj vladi': Želimo u Vijeće sigurnosti 2030.

Proizvodnja plina pada 8%

– Sada je najbolja prilika da Hrvatska postane energetsko čvorište cijele Europe, ali su potrebna značajna ulaganja pri čemu su ključni projekti krčki LNG terminal i jonsko-jadranski plinovod – rekla je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i istaknula da je energetska sigurnost u Europi među glavnim ciljevima. Europska unija zato fokus stavlja na diverzifikaciju izvora, opskrbljivača te opskrbnih pravaca, pojasnila je, pa dodala da će se ulagati u razvoj južnog plinskog koridora i čvorišta LNG-a diljem EU. Koliko je Europi važna energetska neovisnost pokazuje i podatak iz 2014. po kojem je Europska unija uvezla energiju i energente vrijedne 400 milijarde eura, čime je zapravo najveća uvoznica energije u svijetu. U tom kontekstu radi se i na hrvatskoj nacionalnoj strategiji energetskog razvoja, koja bi trebala biti gotova do kraja godine.

Predsjednica K. Grabar-Kitarović naglasila je da se u Hrvatskoj godišnje troši oko 2,6 milijardi prostornih metara plina, pri čemu domaća proizvodnja doseže tek oko 60 posto, a ostalo se uvozi.

– Domaća proizvodnja smanjuje se po prosječnoj godišnjoj stopi od 8 posto te je izgledno da će se nastaviti smanjivati i u budućnosti, što znači da ćemo sve više ovisiti o uvoznom plinu. U tom kontekstu krčki LNG terminal važan je čimbenik diverzifikacije opskrbe plinom i povećanja sigurnosti opskrbe tim energentom za Hrvatsku, ali i za srednju i jugoistočnu Europu – rekla je predsjednica. Ona vidi veliku priliku i u razvoju južnog plinovoda, odnosno jonsko-jadranskog plinovoda, priključka većeg TAP-a koji bi prolazio preko Albanije, Crne Gore i Hrvatske te omogućio milijarde kuna prihoda od prijevoza plina do središnje Europe, ali i veću iskoristivost i atraktivnost LNG terminala na Krku. Ta su dva projekta prepoznata i u sklopu Inicijative tri mora koju je K. Grabar Kitarović i pokrenula u suradnji s Poljskom.

Kolinda Grabar Kitarović Sastanak na Pantovčaku Predsjednica osniva radnu skupinu za izradu brenda Hrvatske

– Ostvarenjem svih tih projekata Hrvatska će konačno kapitalizirati vrijednost svog geostrateškog položaja i postati će snažnim energetskim čvorištem cijele Europe – zaključila je predsjednica.

Odluka o brodu u studenom

Plutajući LNG terminal, projekt kojeg vodi direktorica LNG Hrvatska Barbara Dorić mogao bi biti realiziran u iduće dvije godine. U tijeku je natječaj za kupnju plutajuće jedinice za skladištenje i uplinjavanje tekućeg prirodnog plina. Pristigle su tri ponude za brod-plutajući LNG terminal, evaluiraju se te bi se do kraja studenog trebalo znati tko će biti odabran. Prema uvjetima natječaja maksimalna cijena broda je 160 milijuna eura, a ponude su u tom okviru. Odabrani ponuđači obvezni su uložiti u LNG terminal i postati suvlasnici 25-49% udjela u društvu. Do 20. prosinca otvoren je i natječaj za zakupce LNG terminala, a B. Dorić je optimistična u uspjeh samog natječaja. Ako se oba natječaja uspiju završiti do kraja godine izgledno je da će terminal na Krku i proraditi 2021. godine.

Žygimantas Vaičiūnas Žygimantas Vaičiūnas 'Hrvatska može postati vrata za izvoz plina u južne europske države'

Uspjeh projekta odredit će interes Mađarske za LNG terminal na Krku

Plutajući LNG terminal na Krku bi, ako se ispune planovi, mogao biti funkcionalan do 2021. godine. Planovi prije svega ovise o interesu ulagača, odnosno zakupaca na samom projektu, ali u LNG Hrvatska su optimistični da će ovaj krug natječaja, otvorenog do 20. prosinca, pokazati jači interes od dosadašnjeg. Uspjeh projekta odredit će interes Mađarske za LNG terminal na Krku, ali i ostalih korisnika plina u regiji, obzirom da je to regionalni projekt.

Pogledajte i video s Večernjakove konferencije Hrvatska kakvu trebamo:

SPAR
Alternativa
Šećer i debljina: Kako staviti unos šećera pod kontrolu, a i dalje fino jesti
  • Avatar EUJ
    EUJ:

    Grabar-Kitarović: Hrvatska može postati snažnim energetskim čvorištem cijele Europe a trotoar van ograde Bijele Kuće mora postati sastajalište svih nemočnih i nebitnih predstavnika zabačenih zemalja koji nesmiju unutra da uživo vide Donalda i Melaniju.

  • Deleted user:

    KGK samo baca bombone, drugo nezna pa ceka izbore.

  • rebel.zg:

    Tako je i g. Razdjelnik svojedobno govorio kako bi mogli bit mala Norveska. Svasta bi mi mogli, jedno je moci drugo je biti.