Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 38
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Predsjednica traži podršku

Počelo lobiranje za mjesto u 'svjetskoj vladi': Želimo u Vijeće sigurnosti 2030.

Kolinda Grabar-Kitarović
Foto: CARLO ALLEGRI/REUTERS/PIXSELL
1/2
28.09.2018.
u 10:33

Upravo je Kolinda Grabar-Kitarović bila ministrica vanjskih poslova kad je Hrvatska prvi put izabrana u Vijeće sigurnosti 2007.

Hrvatska je pokrenula pripreme i lobiranje za mjesto u “svjetskoj vladi” – Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, operativnom tijelu UN-a u čiji opis poslova spada rješavanje konflikata i kriza u svijetu.

Sa svim sugovornicima

To, jedno od glavnih tijela UN-a, sastoji se od pet stalnih i 10 nestalnih članica, a Hrvatska je od primanja u UN 1992. samo jednom u njemu sjedila, od 2008. do 2009. godine. Kandidatura Hrvatske odnosi se na dvogodišnji mandat, odnosno na 2030. i 2031. godinu, što možda izgleda daleko, ali države vrlo rano počinju skupljati potporu za to prestižno mjesto.

Osim kandidature za nestalnu članicu Vijeća sigurnosti, Hrvatska lobira i za mjesto u druga dva važna tijela UN-a: za Ekonomsko i socijalno vijeće u razdoblju od 2022. do 2024. za te Komisiju za izgradnju mira za mandat od 2026. do 2027. U tom smislu važan je i ovotjedni boravak hrvatskog izaslanstva na Općoj skupštini UN-a.

Velik dio posla predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović predstavljali su bilateralni razgovori s kolegama iz cijelog svijeta i traženje potpore za hrvatsku kandidaturu. Kako nam kažu, sa svim se sugovornicima dotakla te teme. Kolinda Grabar-Kitarović u razgovorima sa svim sugovornicima, na svim bilateralama, tražila je potporu za hrvatske ciljeve. Ta je tema spomenuta i u razgovorima s čelnim ljudima Paragvaja, Namibije, Kube, Libanona, Angole, Jordana... koji možda nisu dobili toliko pozornosti u medijima kao sastanci s ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom ili turskim predsjednikom Erdoğanom, no “vrijede” kao i glasovi velikih.

Zanimljivo, upravo je Kolinda Grabar-Kitarović bila ministrica vanjskih poslova kad je Hrvatska prvi put izabrana u Vijeće sigurnosti 2007., što je tada, u UN-u, prokomentirala riječima: “Hrvatska je sada doista među zemljama koje odlučuju o svjetskoj politici.”

– Od zemlje koja je nekoć bila na dnevnom redu Vijeća sigurnosti postali smo zemlja koja u njemu sjedi i zna aktivno pridonositi miru i stabilnosti u cijelome svijetu. Ovaj je izbor bitan i zbog euroatlantskih procesa. Doista držim da će članstvo u VS-u ubrzati naš pristup EU i NATO-u – kazala je tada Kolinda Grabar-Kitarović

Hrvatska je tada, u samom finišu glasovanja, uspjela pobijediti Češku, državu s vrlo jakom diplomacijom, koja je po regionalnom sustavu kandidiranja u istoj skupini s Hrvatskom. Hrvatska je tada uspjela animirati sve važne regionalne skupine, a lobiralo se i u bloku islamskih zemalja te u Pokretu nesvrstanih. Vijeće sigurnosti ima 15 članica, od čega je pet stalnih članica s pravom veta – Kina, Francuska, Ruska Federacija, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD – i deset nestalnih članica. Nestalne članice – po pet svake dvije godine – bira Opća skupština na dvije godine te se one svaki mjesec izmjenjuju na mjestu predsjedajuće Vijećem.

Izgradnja mira

No prije Vijeća sigurnosti, u kalendaru hrvatske diplomacije, koji vodi Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, nalazi se kandidatura za Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC) za razdoblje od 2022. do 2024. godine te za Komisiju za izgradnju mira za mandat od 2026. do 2027. Hrvatska je prvi je put bila članica ECOSOC-a od 2000. do 2002. godine, a drugi od 2013. do 2015. godine. Tada je naglasak stavila na rasprave o postkonfliktnoj tematici i tranzicijskim aspektima razvoja, promicanju prava žena i djece u postkonfliktnim društvima i položaju žena u tranziciji.

S druge strane, Hrvatska je imala značajnu ulogu u uspostavi UN-ove Komisije za izgradnju mira, međuvladina savjetodavnog tijela uspostavljenog 2005. u sklopu procesa sveobuhvatne reforme UN-a. S obzirom na veliko nacionalno iskustvo u postkonfliktnoj izgradnji mira, Hrvatska je bila članica Organizacijskog odbora Komisije u njegovu prvom sazivu u razdoblju 2006. i 2007. godine, dok je drugi mandat imala u razdoblju 2012. i 2013. godine.

Od države o kojoj je vs donosio odluke do države koja odlučuje o drugima

22. svibnja 1992. izaslanstvo predvođeno predsjednikom dr. Tuđmanom nazočilo je primanju države u članstvo UN-a

Članica Ekonomskog i socijalnog vijeća od 2000. do 2002. te od 2012. do 2013.

Hrvatska je imala značajnu ulogu u uspostavi UN-ove Komisije za izgradnju mira osnovanu 2005. 

Najveći diplomatski uspjeh bilo je članstvo u Vijeću sigurnosti 2008. i 2009.       

Pogledajte video žustre rasprave Plenkovića i Marasa u Saboru:

Komentara 27

DU
Deleted user
10:57 28.09.2018.

rezolucija 1244. SB UN i Hrvatska...verodostojno

Avatar comandante
comandante
10:54 28.09.2018.

pa zar onoliko laktaranje, ulizivanje i koketiranje oko Trumpa ne daje rezultate, čak niti paralelni rad za NATO?

Avatar Vukomerec
Vukomerec
11:43 28.09.2018.

Predsjednica je osnutkom Inicijative 3 mora Hrvatsku dovela na čelo relevantne organizacije koja je opstala unatoč neprijateljstvu Njemačke.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije