Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 83
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
moja poduzetna hrvatska

Festival u 15 gradova koji će povezati najbolje što imaju naše poduzetništvo i mediji

festival poduzetništva
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
1/4
18.02.2016.
u 08:45

Projekt Poslovni uzlet izrastao je u sajmeno-izložbenu manifestaciju koja, zahvaljujući Styriji, ima i jak izvozni potencijal

U 2016. hrvatski dio medijske kuće "Styria" kreće s novim projektom kojim nastavlja, na još široj razini, povezivati hrvatsku poslovnu zajednicu, lokalne, gradske i županijske vlasti i cijelo društvo putem dokazanih Styrijinih brendova, Poslovnog dnevnika, Večernjeg lista i 24 sata. Takvom zajedničkom nadogradnjom postojećih projekata, ovi mediji nastupaju zajednički u novo osmišljenom projektu Festivala poduzetništva, obrta i OPG-ova "Moja poduzetna Hrvatska". U Styriji, koja je u projekt ugradila svu svoju tradiciju i utjecaj na čitalaštvo i javnost, mišljenja su kako je ovaj projekt sjajna stvar za hrvatsko društvo i poduzetništvo. O tome govore Andrea Borošić, Mario Vrgoč i Boris Trupčević.

Sve je započelo projektom "Poslovni uzlet", što je on pokazao?

BOROŠIĆ: S projektom Poslovni uzlet krenuli smo još početkom 2014. polazeći od procjene redakcije da će, ukoliko želimo da Hrvatska ide naprijed, prosperira i da se gospodarstvo probudi, izuzetno važnu ulogu u tome odigrati malo i srednje poduzetništvo. Zato je bitno poticati njegov razvoj na svim institucionalnim razinama, a mi kao medij tome možemo pridonijeti na način da malim poduzetnicima pružimo medijsku pažnju jer iako među njima ima izuzetno pozitivnih i uspješnih primjera, u pravilu ne dolaze do izražaja. Tako smo krenuli u potragu za pozitivnim pričama kroz Poslovni uzlet i nedugo nakon toga došli smo do zaključka da bismo mogli napraviti i korak dalje kroz edukacije za male i srednje poduzetnike i obrtnike. Riječ je o malim tvrtkama u kojima je i malo zaposlenih te ne mogu biti svi stručni u svim područjima, a mi, obzirom da imamo i razgranatu mrežu edukatora, mogli smo im pružiti taj vid edukacije, i to besplatno. Tako smo i započeli s projektom, u prvoj godini s regionalnim besplatnim edukacijama, a u 2015. obuhvatili smo 23 grada, ove godine već smo u 30 gradova. Povezani smo s lokalnom samoupravom i državnim institucijama kao i s Hrvatskom obrtničkom komorom, Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskom zajednicom županija i Poljoprivrednom komorom. Dakle, surađujemo sa svima i svi zajedno animiramo poduzetnike da se u što većem broju prijave i uključe u edukacije, što se i pokazalo uspješnim.

Koliko je poduzetnika dosad prošlo programe edukacije?

BOROŠIĆ: Preko sedam tisuća poduzetnika. A ta brojka i raste, prvi pokazatelji u 2016. su izuzetno pozitivni, startali smo s Koprivnicom 22. siječnja i tamo nam se odazvalo 200-njak poduzetnika.

Kako je došlo do prerastanja Poslovnog uzleta u Festival "Moja poduzetna Hrvatska"?

BOROŠIĆ: Kroz Poslovni uzlet obuhvaćamo tri dimenzije: besplatna edukacija, zatim potraga za pozitivnim poduzetničkim pričama i njihova objava na našim medijskim platformama i nagrađivanje poduzetnika.

Svake godine u suradnji s našim partnerom u tom segmentu, analitičkom tvrtkom Bisnode, utvrdimo kategorije po kojima pratimo i na kraju godine dodijelimo nagrade za naše najuspješnije poduzetnike. Te se kategorije mijenjaju od godine do godine, pa primjerice nagrađujemo najuspješnije poduzetnice, zlatni uzlet dajemo ako se netko od poduzetnika u pet godina dobro razvijao i poslovao, plaćao porez i bio solventan itd.

Kroz Festival smo željeli dodati još jednu, četvrtu dimenziju, a to je vidjeti poduzetnika na djelu odnosno njegov proizvod. Biti će to sajmeno-izložbena manifestacija na kojoj ćemo okupiti i predstaviti poduzetnike iz cijele Hrvatske. Organizirat će se u ukupno 15 gradova u ovoj godini, a poticat ćemo poduzetnike iz cijele zemlje da putuju izvan svojih prebivališta u druge gradove i predstavljaju se, na primjer Slavonci u Dalmaciji i obrnuto. Želimo ih povezati i međusobno i s lokalnom samoupravom i organima državne vlasti. Intencija je doprinijeti jačanju hrvatskog proizvoda i kupovanja hrvatskog proizvoda naravno, a to neće biti jednokratan projekt samo za ovu godinu, mislimo ga razvijati i dogodine i širiti ga.

U kojim će sve gradovima ove godine biti održavan Festival i u kojim intervalima?

BOROŠIĆ: Startamo u Dubrovniku 18. ožujka, a zadnja manifestacija ove godine će biti u Koprivnici 4. studenoga. Biti ćemo dakle aktivni i prisustni cijelu godinu. Nakon Dubrovnika slijedi Šibenik, gdje smo 25. ožujka, u Zelini smo 15. travnja, 6. svibnja u Velikoj Gorici, 13. svibnja u Trilju, 20. svibnja u Virovitici, 8. lipnja u Daruvaru, a 1. rujna u Ludbregu, tjedan kasnije, 8. rujna u Krapini, 9. rujna Festival je u Vinkovcima, 30. rujna u Labinu, 7. listopada u Zadru, 14. listopada u Zaprešiću, a prije Koprivnice smo u Makarskoj, 21. listopada.

Kako su birani gradovi?

BOROŠIĆ: Gradimo dobre odnose s gradovima kroz suradnju na Poslovnom uzletu, kao i sa županijama koje su također involvirane u projekt, ali smo nastojali spojiti našu manifestaciju s već nekom uspješnom i poznatom lokalnom manifestacijom. Tako će se primjerice naš Festival u Dubrovniku spojiti s Mediteranskim sajmom, u Krapini ćemo se nadovezati na Tjedan kajkavske kulture i Gospodarski zbor, u Vinkovcima na Vinkovačke jeseni, u Zaprešiću na Gospodarski forum i Dan Grada, u Gorici će se našpa manifestacija nadovezati na tamošnji Obrtnički i poduzetnički sajam, a u Koprivnici i Makarskoj na proslavu Dana grada. U Daruvaru smo naslonjeni na njihovu najjaču manifestaciju u godini Vinodar, a u Ludbregu na Hodočasnički tjedan. Takvim pristupom nastojimo osigurati i da te manifestacije budu što jače i promotivno i po broju ljudi koji će se okupiti, da prodremo u sve pore.

Obzirom da je Styria najjača medijska kuća u Hrvatskoj, na ovom smo se projektu spojili i radimo svi zajedno - i Večernji list i 24 sata i Poslovni dnevnik.

Kako će između njih biti podijeljene uloge u novoj platformi?

BOROŠIĆ: Svatko će ovaj projekt pratiti iz svog interesnog segmenta i svatko će kontinuirano promovirati malo i srednje poduzetništvo i sve dobro što Hrvatska ima i što može ponuditi. Obzirom da se Festivali u većem broju gradova događaju istodobno kada i Poslovni uzlet, u jutarnjem protokolarnom dijelu Poslovni dnevnik će organizirati panel diskusije na kojima sudjeluju u pravilu gradonačelnik, župan, lokalni poduzetnici, a pozovemo često i resornog ministra. Konstelaciju tih skupova mijenjamo ovisno o gradu u kojem se nalazimo i temi kojoj su posvećeni. Nakon što završi protokolarni dio, sve sudionike panela pozivamo da zajedno otvorimo i obiđemo sajam. Biti će tu i zabavni dio, imat ćemo i gastro-kulinarski show, povezali smo se s našim majstorom kuharom Brankom Ognjenovićem, koji će zajedno s nama putovati i u svih 15 gradova priređivati određeno jelo u XXL-izdanju, u nekoliko tisuća porcija, koje će se dijeliti gratis. I kroz kulinarski show ćemo zapravo predstavljati i povezivati Hrvatsku, pa će primjerice pašticada biti kuhana u Virovitici, a kulen ćemo rezati u Labinu. Nastojat ćemo u svakom pogledu ljudima predočiti raznovrsnost, a biti će tu i sadržaja za djecu, kulinarskih i likovnih radionica. U večernjim satima ćemo cijelu priču zaokružiti velikim koncertima, točnije u 14 festivalskih gradova, od čega će u njih deset nastupiti Ivan Zak, naše zaštitno lice zabavnog dijela Festivala, a na četiri Opća opasnost. Festival će svaka od naših novina pratiti prema svom uređivačkom konceptu – Poslovni dnevnik fokusirat će se na poslovni segment, panel-diskusije i gospodarske priče, isti pristup imat će i Večernji list, s time da će se osloniti i na zabavni dio, a 24 sata će se, uz zabavni dio, bazirati i na kulturno-humanitarnom dijelu projekta, obzirom da ćemo kroz gradove poticati i djecu osnovno školskog uzrasta da izrađuju novine o svojim gradovima. 24 sata biti će, naime, organizirator tog dijela projekta za koji ćemo objaviti i natječaj, te proglasiti pobjednika u samom gradu. Također će pripremati najavu o svakom gradu, objavljivati pozitivne poduzetničke priče i to upravo onih poduzetnika koji će izlagati svoje proizvode u pojedinom gradu. Gledamo iskoristiti najbolje od svake od naših novina, kako bismo Festival optimalno obradili.

Puno novina u sadržaju, što je s partnerima u projektu? Hoće li se nastaviti suradnja s Ministarstvom poduzetništva i obrta?

BOROŠIĆ: Ministarstvo poduzetništva bilo je partner u Poslovnom uzletu od samog početka, vjerujemo da će se suradnja nastaviti. Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović pokroviteljica je Poslovnog uzleta, pa ne vidimo razloga da institucije koje su nas i dosad podržavale, to ne nastave činiti. Od institucija partneri su nam Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora, Poljoprivredna komora, Hrvatska zajednica županija, a od kompanijskih partnera tu su VIP, PBZ Card, HEP opskrba, Daruvarska pivovara, Carlsberg, Avant Car, a bit će tu još partnera tijekom godine.

Što su ključne teme koje za poduzetništvo Styria želi potaknuti kroz Festival tijekom ove godine?

VRGOČ: Kroz Poslovni uzlet i Festival „Moja poduzetna Hrvatska“ želimo osigurati pozitivnu promjenu javne percepcije poduzetnika i poduzetništva. Naime, poduzetnik odnosno poduzetništvo je pokretač cjelokupnog gospodarstva države, te je ključni element za povećanje konkurentnosti i otvaranje radnih mjesta, a time i jedan od ključnih oslonaca stabilnosti i razvoja svakog društva.

Sukladno tome kroz Festival želimo potaknuti kvalitetnu raspravu o važnosti poduzetništva između svih relevantnih društvenih dionika – od poduzetnika, preko jedinica regionalne i lokalne samouprave, predstavnika izvršne vlasti do znanstvene zajednice i obrazovnog sustava – a sve s ciljem promicanja pozitivne investicijske klime na lokalnoj, regionalnoj i državnoj razini, podizanja nivoa poduzetničkih kompetencija, te uspostavljanja jače sinergije jedinica lokalne i regionalne samouprave i poduzetnika.

Je li namjera projektom iskristalizirati i kritične točke za poslovanje poduzetnika, te inicirati prema Vladi i korekcije u zakonskoj regulativi?

VRGOČ: Jedan od ciljeva „Moje poduzetne Hrvatske“ je i detekcija ključnih problema s kojima se naši poduzetnici u svom svakodnevnom poslovanju susreću, te ih zatim putem naših medijskih platformi jasno i nedvosmisleno artikulirati ne samo široj javnosti, nego i izvršnoj vlasti. U konačnici, ovim projektom također želimo osigurati izravnu, aktivnu komunikaciju između naših poduzetnika i izvršne vlasti. Stoga se nadamo da će i nova izvršna vlast prepoznati vrijednost ovog projekta, te se aktivno u njega uključiti.

Koliko je poslovno okruženje u Hrvatskoj nakon dva i pol desetljeća tranzicije i tržišne ekonomoije pozitivnije za poduzetnike? Gdje je još moguć prostor za unapređenje investicijske klime?

VRGOČ: Poslovno okruženje se bez sumnje poboljšalo u proteklom razdoblju, ali je također činjenica da postoji veliki prostor za njegovo unapređenje. U Hrvatskoj, u stvari, postoji problem nečinjenja. Naime, već godinama pričamo o nužnosti provedbe određenih reformi. Međutim, vrlo smo neučinkoviti i spori u njihovim provedbama. Stoga nam je, prije svega, potrebna odlučnost i dosljedna provedba svih nužnih reformi, ukoliko zaista želimo osigurati dugoročno održivi gospodarski razvoj. Navodim samo neke od nužnih mjera: reforma javne uprave, povećanje učinkovitosti pravosuđa, postizanje konzistentnosti i stabilnosti porezne politike, uspostava dinamičnog i fleksibilnog tržišta rada, prilagodba obrazovnog sustava zahtjevima tržišta rada, ...

Kakva su u tom pogledu dosadašnja iskustva, što se od samih poduzetnika kroz Poslovni uzlet pokazalo kao najosjetljivija tema, najveći problem?

BOROŠIĆ: Sporost sustava iskristalizirala se kroz Poslovni uzlet kao problem broj jedan koji mori naše poduzetnike. Papirologija vrlo često dugo traje i administrativne barijere koče poduzetnika da započne posao ili ga razvija dalje. No, teško je generalizirati, problemi se razlikuju. A ima i gradova u kojima su priče potpuno suprotne i pozitivne, gdje suradnja između grada i poduzetnika služi kao primjer.

Primjer?

BOROŠIĆ: Mogli bismo istaknuti Prelog kao takav poduzetnički grad u kojemu se uspješno razvijaju mnogi poduzetnici. Investitori koji se odluče pokrenuti posao uglavnom brzo, u suradnji s gradom, realiziraju svoje namjere.

Što će ovaj projekt značiti za Styriju i njezino poslovanje u Hrvatskoj?

TRUPČEVIĆ: Ovaj projekt odgovara zapravo na jednu od temeljnih vrijednosti Styrije, a to je supporting community ili podržavanje zajednice. Ovaj projekt je na taj izazov podržavanja zajednice uspio pronaći fantastično rješenje povezujući različite subjekte u društvenoj zajednici i ono najbolje što Styrijini brendovi Poslovni, Večernji i 24 sata mogu ponuditi kroz svoje već postojeće aktivnosti. Izvanredne konferencije i edukacije Poslovnog dnevnika povezane su s Večernjakovim projektima poput odabira najboljih OPG-ova i dugom tradicijom čitanosti upravo među obrtnicima i poduzetnicima, dok s treće strane povezujemo i pitanjima obrazovanja i humanitarnosti kojima se najviše bave 24sata kroz svoje akcije za bolje obrazovanje i nagrade Ponos Hrvatske. Mislim da je Styria uspjela kroz ovaj projekt postati medij koji ne služi samo protoku informacijama nego biti medij koji je pozitivan faktor u društvu, svojevrsna platforma za pozitivne promjene. Kad pogledamo tko je sve uključen u projekt vidimo hvalevrijedan pomak – povezali smo sve relevantne institucije i one kojima one služe, stvorili smo dosad najširu platformu suradnje. Osim toga, projekt je i šire inkluzivan, jer ovaj put uključuje i građanstvo, a što je izuzetno važno i djecu. Tako će se svijet djece i odraslih povezati s poduzetništvom kroz ono što je nama kao medijskoj kući najbliže i što najbolje znamo raditi, odnosno kroz medije.

Kako će se to dogoditi?

TRUPČEVIĆ: Doprinos u tom dijelu projekta dati će 24sata kroz kreiranja školskih novina na temu lokalnih sredina i samim time potaknut ćemo novu dimenziju medijske pismenosti bez koje nove generacije neće moći funkcionirati. Medijska pismenost već sada je u školskim kurikulima, a na ovaj način školarci će utvrditi znanje o sredini u kojoj žive, ali naučiti o medijima radeći na pravom medijskom proizvodu. Vjerujem da će se i škole, a i sama djeca, vrlo rado odazvati i uključiti u projekt, jer mediji su sami po sebi magnet. Najbolje se to vidi kroz društvene mreže. Njihova popularnost među novim generacijama raste zbog čega je još važnije da se odmalena stječu medijske i komunikacijske kompetencije. One će djeci itekako biti od koristi kada odrastu i, nadajmo se, krenu u poduzetništvo.

Kakvi su najnoviji trendovi u medijskom poduzetništvu?

TRUPČEVIĆ: Promjene su izuzetne, tradicionalni mediji su desetljećima bili jednosmjerna komunikacijska ulica, a danas živimo u medijskoj stvarnosti koja je ne samo dvosmjerna, nego je potpuno ispremrežena. I to je bez sumnje novi potencijal i nova kvaliteta. Danas trenutno dobivamo povratnu informaciju i to je zauvijek promijenilo svijet medija i društva u cjelini. Međutim, u svijetu virtualnih komunikacija, ono što zavijek ostaje posebna vrijednost, a to se vidi i kroz ovaj projekt, jest fizička komunikacija, fizički događaj ili jednostavno -susret ljudi. Eventi su također medij koji je važan trend u medijskoj industriji u svijetu. Mnogo je medijskih kuća koje se specijalistički bave nekim temama kao što to radi Poslovni dnevnik za poslovnu zajednicu. Osim digitalizacije medija rastući je trend fizičkih iskustava i događaja na kojima klasična medijska komunikacija postaje komunikacija "u živo". Dobar primjer toga je Digiday, izdavačka kuća iz New Yorka koja se bavi temama digitalnih medija i marketing, a kojima je klasični medij samo pola aktivnosti tj. poslovnog modela. Druga polovica je upravo nešto usporedivo s našim Festivalom, eventi na kojima ljudi komuniciraju i uče kroz izravni doživljaj.

Po tom tom novom medijskom komuniciranju Styria prednjači u Hrvatskoj, kakvi su odnosi u klasičnom medijskom prostoru?

TRUPČEVIĆ: U klasičnom medijskom prostoru Styria stabilno i čvrsto drži svoje liderske pozicije na hrvatskom tržištu. Među dnevnim novinama Styrija je dominantan igrač, 24 sata, Večernji i Poslovni zajedno se kupuju i čitaju dvostruko više od naših konkurenata. Tu nema promjena, to su pozicije u kojima je Styria nedostižna. Styria je također lider i po inovacijama i najveći investitor u digitalne medije u Hrvatskoj u proteklim godinama, a zbog čega je i među tim medijima ponovno najjači igrač, koji ima primjerice tri od pet vodećih pozicija na Gemiusovoj top ljestvici portala. Trend jačanja digitalnih medija sasvim sigurno će se nastaviti, a siguran sam da će Styria kao i dosad ponuditi čitav niz inovacija i noviteta na tržištu, s obzirom da se taj segment medija iz godine u godinu vrlo dinamično mijenja.

Poslovni uzlet nakon prerastanja u Festival već je prošao značajnu nadogradnju, kakva je daljnja perspekriva ovog projekta?

BOROŠIĆ: U 2016. s Festivalom ćemo, dakle, sudjelovati u 15 gradova, a taj broj u 2017. očekujemo da bude veći jer, kao što se događalo i s Poslovnim uzletom, gradovi će sami biti zainteresirani za uključivanje u projekt i javljati se. Vjerujem da će se ta praksa ponoviti i s Festivalom, a iz ove perspektive želimo obuhvatiti sigurno barem dvadesetak gradova. Imamo kapacitet i za više, jer smo marketinško-logistički jako dobro pripremljeni. A obzirom da kroz ovaj naš projekt propagiramo hrvatski proizvod i Hrvatsku, dugoročno vidimo i njegovu izvoznu perspektivu, tim više što je Styria austrijska kompanija i već smo razgovarali o tome da bismo voljeli taj projekt predstaviti i Austriji. Dakle, nije isključeno da s ovim projektom idemo i izvan granice Hrvatske.

>> Do 2020. na raspolaganju nam je 10,8 milijardi eura. Ne smijemo ne iskoristiti taj novac

>> Ministar Romić: OPG-ovi su temelj razvoja hrvatske poljoprivrede

Komentara 3

NZ
NAĐI-zaZAGREBbezkumova
09:53 18.02.2016.

Podržavam dobre ideje. Što manje regiona i aveti iz komunističke prošlosti, bit će više ekonomije.

TE
texas
18:43 14.04.2016.

ajde miči ovaj članak

FO
Foka666
22:52 02.05.2016.

Kako dugo i dosadno. Isto kao i predavanja na poslovnom uzletu. Bila jednom i nikad vise. Sluzi da uzmu novce od sponzora koji su onda i olfo predavaci, a nitko ne kontrolira s kakvim glupostima nas smaraju i sto nam sve pokusavaju prodati. Toliko o edukaciji i njihovoj brizi za poduzetnike

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije