U Hrvatskoj se širi beskontaktno plaćanje; Hrvatska poštanska banka uvela je debitnu beskontaktnu MasterCard karticu čime se broj banaka koje koriste ovu tehnologiju popeo na pet. Imaju ih još i Erste, RBA, Podravska i OTP banka koja je prva uvela ovaj način plaćanja 2012 godine. I dok su se još do prije nekoliko godina izračunavali udjeli kartica koje su prešle na čip s magnetne trake, MasterCard, čije kartice izdaju hrvatske banke, najavljuje da će do 2020. svi trgovci prihvaćati beskontaktne kartice, a istodobno kreću u autorizaciju otiskom prsta umjesto PIN-om.
– Beskontaktne kartice imaju ugrađeni čip kao najsuvremeniji oblik zaštite od neovlaštenog korištenja. Kod svake beskontaktne transakcije generira se jedinstven sigurnosni kod koji se ne može ponovo upotrijebiti za neku drugu transakciju putem iste kartice. On sprečava dupliranje računa za istu transakciju, čak i ako se kartica više puta prinese čitaču – objasnila je Sanja Žigić, MasterCardova menadžerica za Hrvatsku.
Radi sprečavanja zlouporabe beskontaktna je tehnologija namijenjena uglavnom podmirivanju transakcija niskih iznosa, u Hrvatskoj do 100 kuna, a zbog brze naplate u samo nekoliko sekundi najpraktičniji je način plaćanja cestarine na autocestama, računa u kafićima i restoranima brze hrane, dućanima... Za veće iznose traži se identifikacija PIN-om.
No, dok je u razvijenijim zemljama ovakvo plaćanje sve masovnije, kao i biometrijske metode autentifikacije, poput otiska prsta ili očitavanja šarenice oka, iznenađuje podatak o čak 86 posto svih svjetskih plaćanja u – kešu.
Najveća je prepreka masovnijem korištenju strah da ovakvo plaćanje nije sigurno, što kao razlog za nekorištenje navodi i 58 posto hrvatskih ispitanika u MasterCardovu istraživanju platnih navika, dok je 35 anketiranih naviklo na tradicionalne načine plaćanja. Da postoji dobra volja, svjedoči podatak o 59 posto korisnika kartica koji su spremni prijeći na beskontaktnu tehnologiju.
Interes je najveći u Istri i Primorju, među muškim korisnicima kartica u dobi između 30 i 39 godina, kod kojih je korištenje ove tehnologije od svibnja do prosinca poraslo sa 15 na 22 posto. Interes je najveći za uvođenje ovakvog plaćanja u sredstva javnog prijevoza, taksije, kina i kazališta.
Globalne stope rasta korištenja prilično su impresivne: lani je u Europi, u kojoj se beskontaktno može plaćati u 36 zemalja, utrostručen broj transakcija i učetverostručen volumen. Udvostručio se i broj lokacija na kojima se može plaćati, a u dvije godine tehnologija se proširila na još deset zemalja. U svijetu je ova tehnologija prihvaćena na 36,9 milijuna lokacija u 66 zemalja, a u regiji su je implementirale BiH, Crna Gora, Makedonija, Slovenija i Srbija. U Poljskoj, primjerice, više od 50 posto kartica ima i tu funkciju. Prva europska zemlja u kojoj je uvedena jest Turska, i to 2006.
>>U svijetu još uvijek 85% plaćanja u kešu
>>Zbogom gotovini, polako nam stiže beskontaktno plaćanje
