Zamislite korisničku službu telekoma gdje vam umjetna inteligencija automatski rješava problem. Ili još bolje pomaže identificirati problem prije nego uopće nastane. Upravo na ovakvoj viziji autonomnih mreža radi i Hrvatski Telekom. Član uprave HT-a i glavni direktor za tehnologiju i informacijske tehnologije Boris Drilo je na tech sajmu MWC u Barceloni govorio o korištenju umjetne inteligencije za bolje korisničko iskustvo, ali i bolju organizaciju brojnih procesa unutar telekom kompanija.
- Telekomi zapravo nisu potpuno digitalne kompanije. Ako usporedite mjerila korisničkog zadovoljstva, telekomi otprilike imaju pola rezultata u odnosu na Netflix ili YouTube. Jedan od razloga leži baš u tome što su telekomi kompleksni i tehnološki i procesno. I u toj kompleksnosti tehnologije i procesa imaš puno stvari koje ti se znaju pokidati. A to je ono što na kraju korisnici primijete u smislu od toga da im nije isporučena usluga koju oni žele, ili da im usluga nije isporučena na vrijeme. Ili da ti se događaju prekidi usluge ili padovi performansi samih usluga.
Cijela priča oko AI-a i oko autonomnih mreža je automatizacija pojedinih domena unutar mreže i onda zapravo povezivanje tih pojedinih domena automatizacije kako bi se zapravo sve to uvezalo i učinilo što je moguće manje ovisno o čovjeku. Jer posvuda gdje je čovjek, to je linija kašnjenja i mogućnost pogreške. Nekakva rana faza autonomne mreže je da ti imaš korisničko iskustvo koje je potpuno digitalno. Ideja je da ni ne moraš nekoga zvati, nikome slati neki "ticket" za prijavu problema, nego obaviš sve digitalno. U telekomima se to sada rješava da imaš pojedina rješenja za pojedine stvari, ali još nije sve uvezano u cijeli digitalni lanac, a dio se može automatizirati i rezultirati boljim korisničkim iskustvom. To sada govorim iz perspektive korisnika, a druga stvar je oko operacija unutar same mreže. Moraš proširit mrežne elemente, nadograditi, zamijeniti softver, napravit neko regresijsko testiranje i tu se troši jako puno ljudskih resursa. - kaže Drilo.
Može li AI pomoći da izvuče pouke iz prijava korisnika korisničkoj službi?
- Apsolutno može, ali cijela stvar je u tome da AI spriječi smetnje prije nego se dogode. AI je u principu treniran da napravi neku predikciju i preporuči akciju pa da ne mora kasnije čovjek uskakati i rješavati problem.
Nedavno je HT korisnicima omogućio pristup AI servisu Perplexity, a besplatne prijave planule su u trenu. - Ljudi su shvatili da AI jest budućnost i da se na AI treba privikavati. Sve ove aplikacije ChatGPT i Perplexity su zapravo pomoćnici u svakodnevnom životu. Ono što smo htjeli s tom akcijom postići jest da ljudi krenu to istraživati i da vide kako im to može pomoći, kaže Boris Drilo koji se i sam već duže vremena koristi AI-jem.
- AI je jako koristan ako želiš naučiti neke stvari ili napravit neki sažetak, ugovor, statute i administrativne poslove. Ne koristim ga za pisanje mailova, ali za LinkedIn postove da. Neće biti neke biznis domene gdje ti AI neće ući na ovaj ili onaj način. Moraš shvatiti gdje ti AI može najviše pomoći. Diskutirali smo oko chatova s AI-jem u realnom vremenu. I ispada da informacije nekada nisu točne. Evo, gledali smo rezultate njemačkih izbora, pitaš AI koliko je koja stranka osvojila glasova i onda kaže neku brojku koja nije ispala točna. Ili se brojka promijeni u drugom upitu. Tako, da osobno ja više za vijesti idem na portale. A AI je odličan za učenje ili recimo kreiranje nekog plana putovanja. Tu su odlični. Htio sam s klincima ići u Austriju, naveo sam određene zahtjeve i unio to u AI i dobio konkretan pregled koji mi je pomogao u konačnom izboru.
Drilo ističe da će HT nastaviti na širenju optike što su nedavno iz HT-a objavili i u svom financijskom izvještaju.
- Prošle godine je bilo proširen obuhvat optike na preko 150.000 kućanstava. Ove godine isto radimo na 120.000-130.000 kućanstava.
A kako stojimo s razvojem interneta u selima i ruralnim dijelovima Hrvatske? - Krenuli smo u novi val EU sufinanciranja, to su uglavnom ruralne i suburbane mreže. Potpisali smo ugovore, krećemo s tri projekta, no neće biti gotovi ove godine, nego sljedeće - otkriva Drilo. Inače, riječ je o razvoju širokopojasne infrastrukture na područjima Novalje, Brodsko-posavske županije i Bjelovarsko-bilogorske županije.
Na velikom štandu T-a na MWC-u demonstirano je i niz rješenja za korištenje umjetne inteligencije u sprječavanju kibernetičkih napada. Danas smo u situaciju da se na polju hakerskih napada događa da se AI bori protiv AI-ja, ali još uvijek su prijetnja i klasični napadi koji ne koriste umjetnu inteligenciju.
Vidjeli smo i zanimljivo rješenje iz Češke - tamošnja kompanija Primcco UAV specijalizirana za proizvodnju dronova, kreirala je specifičan dron koji služi kao leteća bazna stanica. Takvim rješenjom prvenstveno je zamišljeno dati podršku vatrogascima i hitnoj pomoći na hitnim intervencijama i omogućiti im pristupanje interneta u kriznim situacijama. Dron može podržavati internetsku vezu do 5 km udaljenosti, a leti i do 3 km visine.