Tržište zlata je proteklih dana još jednom pokazalo koliko se brzo raspoloženje investitora može promijeniti, ali i koliko je njegova temeljna uloga u globalnom financijskom sustavu stabilna. Dok kratkoročne oscilacije stvaraju dojam nesigurnosti, šira slika ostaje jasna – zlato i dalje potvrđuje svoj status dugoročne zaštite vrijednosti u svijetu obilježenom krizama.
U petak, 24. travnja, cijena zlata zaključena je na 4.672,66 dolara po unci, čime je ostvaren blagi pad od −0,8 %. Novi tjedan započeo je u optimističnom tonu pa u ponedjeljak zlato doseže 4.710,91 dolara. Takav rast bio je potaknut povećanom potražnjom za sigurnim utočištima u kontekstu geopolitičkih napetosti, ali i očekivanjima blaže monetarne politike.
Ipak, već od utorka slijedi korekcija. Cijena pada na 4.631,47 dolara, a zatim u srijedu i četvrtak dodatno slabi na oko 4.580 dolara po unci – razinu koja se zadržala i danas. Glavni razlog takvog kretanja leži u rastu cijena nafte koji potiče inflacijske strahove i smanjuje izglednost brzog smanjenja kamatnih stopa. Tržišta općenito očekuju da će kamatne stope ostati nepromijenjene, ali pravo je pitanje kakve će smjernice Fed dati u vezi s ekonomskim posljedicama tekućeg sukoba na Bliskom istoku. Upravo viši prinosi i snažniji dolar kratkoročno smanjuju atraktivnost zlata, koje ne nosi kamatu.
No, istodobno isti ti faktori dugoročno rade u korist zlata. Geopolitičke napetosti, osobito povezane s krizom na Bliskom istoku i odnosima između SAD-a i Irana, i dalje održavaju visoku razinu neizvjesnosti na tržištima. Zastoj u pregovorima i poremećaji na energetskom tržištu podižu cijene nafte i inflaciju, što dodatno povećava interes za sigurnu imovinu poput zlata. Drugim riječima, iako kratkoročno mogu vršiti pritisak na cijenu, ovi rizici dugoročno jačaju investicijsku logiku držanja zlata.
Dodatnu potvrdu stabilnih temelja daje i struktura potražnje. Unatoč padu potražnje za nakitom, ukupna globalna potražnja za zlatom je porasla, ponajviše zahvaljujući ulaganjima u poluge i zlatnike te zahvaljujući pojačanim kupnjama središnjih banaka. Analitičari pritom očekuju nastavak rasta cijene u srednjem roku, uz projekcije koje idu i iznad 5.000 dolara po unci ako se geopolitičke napetosti nastave.
Važno je naglasiti kako ovotjedni pad ne predstavlja promjenu trenda, već klasičnu tržišnu korekciju nakon snažnog rasta. Zlato je i dalje u pozitivnom teritoriju na godišnjoj razini, a dugoročno gledano bilježi impresivan rast od oko 160 posto u posljednjih pet godina. Upravo ta perspektiva čini ga jednim od rijetkih instrumenata koji uspješno balansiraju između zaštite od inflacije i očuvanja vrijednosti kapitala.
Po svemu sudeći, protekli tjedan donio je očekivanu dozu volatilnosti, ali ne i promjenu u temeljnoj priči. Zlato je zatvorilo travanj u plusu, s mjesečnim rastom od oko 1 %, što upućuju na to da se tržište ne nalazi u fazi sloma, već u procesu zdrave korekcije unutar dugoročnog uzlaznog trenda. Zlato ostaje snažno ukorijenjeno kao sigurno utočište u vremenu globalnih nestabilnosti. Kratkoročne oscilacije stoga treba promatrati kao dio tržišne dinamike, dok dugoročni trend i dalje ide u prilog investitorima koji traže stabilnost u nesigurnom okruženju.
Tjednu analizu cijena zlata za Večernji.hr donosi Vladimir Potočki, tržišni analitičar i član uprave Auro Domus Online.
Otvori KEKS Pay
