Naslovnica Zagreb ZG Vijesti

Zbogom kino Zagreb

04. studenoga 2008. u 16:14 482 prikaza

U prašini što preostaje od Kina Zagreb tonu mnoge drage uspomene zagrebačkih mladosti. U uzbudljivu fantaziju zaigranih slika na platnu u zgradi na Cvjetnom trgu Zagrepčani su desetljećima rado uranjali.

Kao i svaka priča koja se odvrtjela na platnu kina Zagreb i prekinulo je svjetlo, a godinama se čuvala u sjećanju, istekla je i priča o tom najvrednijem biseru među kinima. Pomalo je tužna za one koji uz njega vežu poneku ulogu u svom životu.

Neka klinci ocijene
Najgalantniji među zagrebačkim šarmerima, legendarni gospon Fulir, Relja Bašić prisjetio se da su kina Zagreb i Balkan (današnja Europa) dugo bila najuglednija u gradu.

– Vrijeme ide. Neka vrijednost onoga što se gradi umjesto kina Zagreb procijene sadašnji klinci za pedeset godina – zaključuje pomirljivo Relja Bašić iako je sentimentalno vezan za zgradu koja se ruši.

Miroslav Vajagić, član Uprave Hoto grupe

– Bez obzira na komfor u multipleksima izgubila se draž okupljanja poznate publike u kinima. Kod kina Zagreb smo se sastajali, družili, komentirali filmove... – prisjetio se Relja.

Stipan Dajak bio je operater u kinu Zagreb od 1971. do 2005. godine.
– Nekako mi je bilo teško danas kad sam vidio da se ruši. Bilo je to najelitnije kino u bivšoj Jugoslaviji. U njega je dolazila sva najnovija tehnika, prva klima, najbolji tepisi... Zlatno doba bile su sedamdesete i prva polovica osamdesetih kad je došao video. Ali kino je propalo jer uprava nije u njega ništa htjela ulagati – revoltirano zaključuje Stipan Dajak.

– Iako me za kino Zagreb vežu uspomene, njemu nije presudio Horvatinčić. Iskreno mi je žao što će na mjestu kina biti bezlični šoping centar, no krivi smo svi mi. Recite mi molim vas, tko danas ide u kino i hoće li se ikada ponoviti prizor da ispred kina satima u repu netko čeka kartu za željeni film – rekao nam je stariji Zagrepčanin ne želeći nam otkriti svoje ime.

Stanovnici Zagreba o nekim prošlim vremenima

Filmski redatelj, scenarist i kritičar Petar Krelja zaključio je da s kinom Zagreb zauvijek nestaju sjećanja na svojedobnu masovnu zaluđenost publike filmom kao najprivlačnijim i najatraktivnijim medijskim fenomenom novog doba.

Prisjetio se 1981. godine kad nje je njegov igrani film “Vlakom prema jugu” imao prvu projekciju upravo u kinu Zagreb.
– Dvorana je bila puna, bila su to vremena kada su se domaći filmovi još itekako gledali – rekao je Krelja.

Redatelj Zrinko Ogresta kaže da je za njega kino Zagreb od djetinjstva bilo sinonim za “pravo” kino. Prostrano, s velikim gledalištem i s odličnim tehničkim uvjetima projekcije.

– Kino Zagreb ostat će mi u trajnom sjećanju jer sam u njemu 1995. imao premijeru svog drugog igranog filma “Isprani”. Pamtim i osobit događaj kada je za mojih đačkih dana u kinu Zagrebu bila premijera uspješnice “Potres”. Za tu zgodu kino se opremilo najsuvremenijom zvučnom opremom tako da su se svi u kinu za scena potresa doista i tresli. Rušenjem kina Zagreb nestaje zapravo najveće i najbolje kino koje je Hrvatska ikada imala – kaže Ogresta.

Ispraćaj uz bablje ljeto
Razgovarajući jučer sa Zagrepčanima dok su uživali u babljem ljetu, zaključili smo da rušenje kina Zagreb različito doživljavaju.

Neki kažu da unatoč divnim trenucima provedenim u kinu, kada nisu znali kuca li im srce brže zbog napete scene u vesternu ili pogleda na suknjicu svoje drage, ne razumiju veliku buku oko rušenja kina. Drugi ogorčeno tvrde da je divlji kapitalizam “ubio” sve što se ubiti dalo, pa i kino. Raspravu je zaključio umirovljeni građevinar Ivan.

– Ne žalim za kinom jer razumijem evoluciju. Grad se mijenja. Nešto nestaje, drugo nastaje. No, dok su prije građevinari “dođoši” Zagrebu donosili kvalitetu više, ovi danas rade suprotno – tvrdi Ivan.
Provala
OPREZA NIKAD DOSTA
Većina provala u domove ostane nerazriješena, lani je samo u Zagrebu bilo gotovo četiri tisuće provalnih krađa

A1 izdvaja za Vas