Ne grade novu kuću, nego staroj stavljaju frišku fasadu. Otprilike tako izgleda zagrebački Generalni urbanistički plan (GUP), njegove izmjene, točnije, o kojima je javna rasprava netom završila, a o čijem će prihvaćanju Gradska skupština odlučivati najesen. "Kozmetičkima" promjene u tom strateškom dokumentu nazivaju i struka i oporba, a da bi najbolje rješenje bio potpuno novi GUP, kazao je i Nikša Božić, čelnik Zavoda za prostorno uređenje grada Zagreba, službe nadležne za izradu samog plana.
Prije nego što obznanimo što je još Božić Zagrepčanima pojasnio na javnom izlaganju GUP-a ovog mjeseca te što se u njemu uopće nalazi, predstavimo sam dokument. Nećemo se vraćati u 1865., kad je ozbiljnije planiranje razvoja grada počelo jer radi se o samo manjem području metropole kakvu danas poznajemo, "premotat" ćemo odmah na 1971. jer prvi je GUP, u trenutačnom obliku, donesen upravo tada. A kakav je to oblik? Onaj koji načelno definira kako bi Zagreb trebao i kako može izgledati. "Načelno" jer ne radi se o dokumentu koji detaljno propisuje koliko zgrada može biti u kojem kvartu, kako točno trebaju izgledati gradske zelene oaze, na koji bi način trebalo formirati eventualne nove stambene ili poslovne blokove; za to postoje detaljniji planovi poput Urbanističkog plana uređenja, primjerice, ali da ne kompliciramo, vratit ćemo se na sam GUP.
Kako nemamo viziju razvoja kad je imamo? Dakle, 11 mjeseci godišnje vijorenja LGBT zastava, gay parade svaki drugi dan, trnjanski krijesovi svaki treći, klupice u duginim bojama, crtanje mački po cesti, Trešnjevka park prirode za štakore, Špansko rezervat veprova, odvoz smeća jednom u tri mjeseca, 15-minutni grad u kojem tramvaji prometuju svaki osmi četvrtak....