– Je li već nadaleko poznat fenomen „šrinkflacije“, putem kojeg trgovci obmanjuju potrošače tako da vam po istoj cijeni u istom pakiranju prodaju manju gramažu proizvoda, poslužio kao inspiracija aktualnoj gradskoj vlasti koja je na ovogodišnjim upisima u isti, ako ne i veći, broj vrtića uspjela smjestiti 617 djece manje nego prošle godine i onda to odlučila prikazati kao svoj epohalni uspjeh– zapitala se Marija Selak Raspudić.
Selak Raspudić ističe kako dok se zagrebačka dogradonačelnica hvali „snažnim kontinuiranim padom broja neupisane djece“ koji je „rezultat velikih ulaganja ove gradske uprave u proširenje kapaciteta gradskih vrtića“, ona zapravo prešućuje bitne podatke. Ove godine prema dostupnim podacima valjanih zahtjeva je 8.130, a inicijalni broj upisane djece iznosi 7.069, a protekle godine je bilo 9.603 valjanih zahtjeva, a inicijalni broj upisane djece je 7.686. – Da stvar bude zanimljivija, 2023. od 10.320 valjanih zahtjeva, inicijalni broj upisane djece je 7.140. Dakle, unatoč „velikim ulaganjima“, u apsolutnim brojevima 2025. upisano je čak 617 djece manje nego 2024. i 71 dijete manje nego 2023 – ističe Selak Raspudić.
Broj novoupisane djece nije jedini relevantan podatak jer je potrebno vrijeme da nove generacije vrtićaraca izađu iz sustava ipak ostaje nejasno i na što misli zamjenica zagrebačkog gradonačelnika kad kaže da je „2022. godine u zagrebačkim gradskim vrtićima bilo 30.062 djece, dok će ih ove jeseni biti više od 33.000“, domeće. Napominje i kako Statistički ljetopisi grada Zagreba bilježe drugačije podatke. Naime, u tablici „Djeca prema vrsti programa predškolskog odgoja i spolu“, za razdoblje početak pedagoške godine 2019./2020. pod „državni vrtići ukupno“ naveden je broj 33.071, 2021./2022. taj je broj 32.060, 2022./2023. riječ je o broju 31.835, 2023./2024. to je 32.911.
– Za ovaj neobičan trend „šrinkflacije“ zagrebačkih vrtića moguće je nekoliko objašnjenja. Je li on rezultat toga što su u prethodne dvije godine kršeni svi pedagoški standardi i rađene različite „pretumbacije“ kako bi se prisilno poboljšala statistika upisa u dječje vrtiće jer su se bližili novi izbori? Da li, u skladu s time, nakon završetka izbora, aktualna vlast manje pritišće vrtićka vodstva pa se bližimo stvarnoj slici vrtićkih kapaciteta – pita se. Nastavlja kako podatak kojim aktualna vlast barata kada želi prikazati stanje dječjih vrtića u Zagrebu o broju neupisane djece, služi za zavaravanje građana jer ništa ne govori o količini novih vrtićkih kapaciteta, već isključivo o pritisku na njih koji može biti vezan za vanjske okolnosti, primjerice ukidanje mjere roditelj odgojitelj kao što je jedne godine bio slučaj ili broj rođene djece, ističe Selak Raspudić.
– Razrađene demografske mjere, povećanje naknade za novorođenu djecu, omogućavanje kvalitetnijeg uređenja radno-pravnog statusa majki, uvođenje mjera poput plaćenog „baka i djed servisa“, dodatno pojeftinjenje i snažnija izgradnja vrtića uz poštivanje pedagoških standarda i unapređenje radnih prava odgojitelja moraju biti prioritet u novom mandatu. Zagrebačka vlast sada ima ozbiljnu, posvećenu i motiviranu oporbu koja će pratiti svaki njezin korak i nuditi vlastita rješenja. Na tom tragu nećemo dozvoliti da se uoči blagdana i netom nakon završenih izbora pokušavaju prošvercati statističke obmane, nego očekujemo brze i jasne odgovore događa li se trend „šrinkflacije“ u zagrebačkim vrtićima. Gospodine Tomaševiću, kada ćete građanima reći pravu istinu o stanju u dječjim vrtićima – pita Selak Raspudić.
Naravno da se upisuje manje djece, jer ih se i rađa manje.