Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Zagreb

Revitalizacija Gredelja: Može li derutni industrijski kompleks postati novi centar Zagreba?

Predstavljena studija urbane revitalizacije zapuštenog industrijskog kompleksa od 45 hektara veličine dvije stare jezgre Zagreba
23. travnja 2021. u 15:38 10 komentara 3241 prikaza
Pogledajte galeriju 1/8

Derutni i desetljećima zapušteni kompleks Gredelja mogao bi postati novi centar Zagreba. Studija revitalizacije industrijskog kompleksa od 45 hektara, što odgovara veličini Čakovca ili dviju starih jezgri Dubrovnika, predstavljena je jučer u sklopu europske konferencije o arhitektonskim politikama Reuse Architecture, a temelji se na nizu radova koji su nastajali od 1995. godine naovamo.

Na studiji koju je lani pokrenula Europska banka za obnovu i razvoj timski su radili konzultanti PwC Advisory, arhitekti Studija 3LHD, Colliers International i odvjetničko društvo MS Partners. Napuštena industrogradnja omogućava prvo sustavno urbanističko planiranje, istaknuo je u uvodnom izlaganju Marko Dabrović, arhitekt studija 3LHD. Usporedio je problem Gredelja sa sličnim situacijama u Münchenu i Oslu, koji su svoje industrijske zone pretvorili u inkluzivne gradske prostore. Prikazan je i kratki film o mogućnostima prostora omeđenog Autobusnim i Glavnim kolodvorom te Branimirovom i Vukovarskom ulicom.

A tko bi to platio? 

Revitalizaciju kompleksa Gredelja, ističe se u filmu, olakšava to što je čitav prostor u vlasništvu Grada Zagreba i Hrvatskih željeznica. U planu je tako, među ostalim, podizanje željezničke pruge i preseljenje Autobusnog kolodvora ispod parkirališta pokraj Paromlina koji bi bio prenamijenjen u knjižnicu. Time bi se, istaknuo je Dabrović, stvorilo prometno središte koje bi olakšalo tranzit putnika, ali i riješio urbanistički problem nepovezanosti zagrebačkog sjevera s jugom.

Planiraju se i brojni sadržaji namijenjeni svim stanovnicima metropole i stilovima života. Osim kompleksa stambenih zgrada, u Gredelj bi se preselili i objekti javne uprave. Ondje bi se mogla sagraditi dugo obećavana nova scena Hrvatskog narodnog kazališta, muzeji, škole, fakulteti, tržnica... Pazit će se da ne manjka ni zelenila pa su u planu brojni parkovi i trgovi, čime bi se produžila Lenuzijeva potkova. Namjera je očuvati postojeću industrijsku baštinu, ali i revitalizacijom podići vrijednost kompleksa, napomenuo je Dabrović.

tribina grada Neka građani odluče što će biti na mjestu Gredelja

– Mogući izvori financiranja su različiti. Sredstva iz EU fondova svakako su jedna od opcija, pogotovo za sadržaje javnog karaktera. Za dio poslovne i stambene namjene bit će zainteresirani privatni investitori. Relokacijom dijela državne uprave iz starih, energetski neučinkovitih zgrada ostvarile bi se i znatne uštede – kazao je Dabrović te dodao kako bi čitav projekt imao povoljan utjecaj na BDP.

U skladu sa zelenim planom 

Slični projekti u Europskoj uniji završe se u roku od 10 do 20 godina, naveo je arhitekt. U slučaju Gredelja, rekao je, revitalizacija bi trajala od 10 do 15 godina.

– Studija predviđa realizaciju u fazama. Dio zone na kojem Hrvatske željeznice nemaju važnu infrastrukturu mogao bi se početi revitalizirati već sada kako bi se riješilo stambeno pitanje stanovnika centra koji su najviše pogođeni potresom – kazao je Dabrović.

Paromlin: U njega bi se trebala smjestiti Gradska knjižnica Oporba protiv Paromlin, Gredelj i Zagrepčanku bi prodali po diskontnim cijenama

Projekte koji poput ove studije razmatraju ponovnu upotrebu prostora na energetski učinkovit način usklađen s europskim zelenim planom podržava i EU inicijativa Novi europski Bauhaus. Zbog toga se konferencija Reuse architecture održala u prostoru nekadašnjeg kina Uranija na Kvatriću, koje danas ima novu namjenu.

– Ovaj je projekt stoga potrebno planirati dugoročno, društveno odgovorno i socijalno osviješteno – zaključio je Dabrović. •

PRSATA CLAUDIA
Bujna Slavonka o kojoj pišu svjetski mediji: 'Žene se zgražaju kad me vide'
Croatia osiguranje
Podrška poljoprivrednicima
Kako domaće osiguranje podupire razvoj poljoprivrednika i domaće proizvodnje
  • Mega_Lodon:

    Željeznicu treba spustiti ISPOD zemlje, a ne podići! Pa tko bi normalan pio kavu, a da mu vlakovi tutnje iznad glave??? Samo sirotinja stanuje uz željezničku prugu. A da ne govorimo o tome koliko bi se DODATNOG prostora dobilo kad ... prikaži još! bi se pruga spustila ispod zemlje.

  • Ventilator2:

    Daj molim te, gradnja industrijskih kompleksa, pa nije se znalo očuvati ni ono industrije koja je ostala iz juge

  • geler203:

    Super, hrpa zgrada i stanova, stanara i automobila a prometnice već sada nisu dovoljne. Sa bandićevim stručnjacima i prometnim planom dobit ćemo semafore i raskrižja svakih dvadeset metara.