Zagrebački obrtnici povijesno su vezani za nastanak i razvoj svoga grada. Prvi ceh osnovan je još u 15. stoljeću na zagrebačkom Gradecu, a u stoljećima koja su dolazila osnovano ih je čak 18. Neki od tih cehova i danas žive u sklopu Udruženja obrtnika grada Zagreba. Impozantne građevine poput Matice hrvatskih obrtnika i Obrtnog doma u najužem centru Zagreba najbolje govore o "zlatnom dobu" zagrebačkih obrtnika početkom 20. stoljeća.
Njihova uloga i danas je ostala nepromijenjena. Predstavljaju važan segment našeg gospodarstva. Mikro i mali poduzetnici zapošljavaju više od 50 posto svih zaposlenih i generator su razvoja naše zajednice. Obrtnici svojim majstorskim znanjem i poduzetničkim duhom hrabro plove nemirnim morem slobodnog tržišta. Njihov sustav vrijednosti i pogled na život pokazuju da se uz veliku požrtvovnost i predanost radom generacija može stvoriti jedna lijepa i uspješna priča. Upravo zato važno je popularizirati obrtništvo i obrtnicima vratiti društveni status koji im pripada u našem društvu.
– Kada sam stupio na dužnost predsjednika Udruženja obrtnika grada Zagreba, imao sam viziju kojim putem treba krenuti. Spojio sam mlade i iskusne obrazovane ljude te stvorio tim koji može odgovoriti svim izazovima i potrebama naših članova. Ono na čemu sam inzistirao od početka bila je bolja vidljivost zagrebačkih obrtnika i našeg Udruženja. Promjene se ne događaju možda onom brzinom kojom bismo htjeli, ali konstante su i pomaci se osjećaju – istaknuo je predsjednik Udruženja obrtnika grada Zagreba Ivica Zanetti.
Jedan od tih pomaka je i uključivanje zagrebačkih obrtnika u društvena događanja u gradu. Udruženje je iz tog razloga zakupilo i ložu u Hrvatskom narodnom kazalištu. Zahvaljujući tome 400 obrtnika pogledalo je dramske, operne ili baletne naslove ove kazališne kuće.
Čelnik Udruženja obrtnika grada Zagreba smatra kako je došlo vrijeme da se javno progovori o problemima svih hrvatskih obrtnika. Poručio je kako treba ispraviti sve nelogičnosti koje obrtnike diskriminiraju u odnosu na druge dionike hrvatskog gospodarstva. Zanetti tvrdi da je nepravedno da tvrtke odgovaraju samo svojim temeljnim kapitalom, a obrtnici svom svojom imovinom.
– To nije pošteno ni moralno. Mi obrtnici ne bojimo se eventualne odgovornosti i ne bježimo od toga, ali predlažemo da odgovaramo samo imovinom stečenom radom u obrtu. Vrijednost te imovine u većini slučajeva veća je od temeljnog kapitala za osnivanje trgovačkog društva – naglasio je.
Na udaru Zakona o trgovini, odnosno njegovim dijelom vezanim za rad nedjeljom, našli su se mnogi mali obiteljski obrti. Bilo da je riječ o trgovinama, cvjećarnicama, obrtima za proizvodnju svijeća ili suvenira, svi su oni postali kolateralne žrtve odnosa države i velikih trgovačkih lanaca. Čelnik zagrebačkih obrtnika upozorio je kako je riječ o malim obiteljskim obrtima u kojima rade isključivo vlasnici ili im pomažu njihovi članovi obitelji, a nedjelja im je dan kad imaju najveći promet.
– Mi tražimo da se oni izuzmu iz provedbe Zakona o trgovini. U ovom slučaju ne štite se prava radnika na slobodan dan sa svojom obitelji, već se brani malim poduzetnicima prilika da rade – dodao je Zanetti.
Unatoč svim problemima, stvari su se počele mijenjati nabolje. Država je pokazala da ima sluha i volje pokušati pomoći obrtništvu. Dokaz tome su subvencije namijenjene obrtnicima, ali i želja da se poslušaju i njihovi zahtjevi vezani za zakonsku regulativu. Nekada se obrtnike nije puno pitalo kada su se donosile odluke koje su se direktno doticale njih. No u izradu novog prijedloga izmjena i dopuna Zakona o obrtu uključeni su i predstavnici Hrvatske obrtničke komore.
Jedan od obrtničkih zahtjeva je i stvaranje Registra majstora Hrvatske obrtničke komore, u koji bi se upisivali obrtnici s položenim majstorskim ispitom.
– Danas je teško pronaći majstora, a k tome još i dobrog. Važno je u obrtništvu stvoriti jedan sustav koji će podržavati izvrsnost te jamčiti našim sugrađanima kvalitetu usluge. Jedan od važnih elemenata upravo je taj registar, kao svojevrsni registar kvalitete. Kada govorimo o kvaliteti i izvrsnosti, teško je ne spomenuti obiteljske obrte koji zahvaljujući upravo kvaliteti usluge traju već desetljećima, a neki i više od stoljeća. Takvi obrti najbolji su primjer kako se ulaganjem u znanje i inovacije te velikom ljubavlju i predanim radom i kod nas može stvoriti uspješna priča – objasnio je predsjednik Udruženja.
Cjeloživotno obrazovanje postalo je dio našeg života, kao i potreba za stalnim usavršavanjem. Brzi razvoj umjetne inteligencije mogao bi dovesti u pitanje potrebu za brojnim zanimanjima, od kojih su mnoga danas izrazito popularna. No majstori nemaju razlog za strah. Prema projekcijama ne postoje naznake da bi ih umjetna inteligencija uskoro mogla zamijeniti. Upravo bi obrtnička zanimanja mogla biti "slamka spasa" za sve one koji će zbog razvoja tehnologije morati promijeniti svoju profesiju.
Tu je i konstantan nedostatak radne snage u pojedinim sektorima te uvoz stranih radnika. Često je stručnost i osposobljenost takve radne snage upitna i ne zadovoljava potrebne standarde pa bi i u tim slučajevima dodatno usavršavanje bilo dobrodošlo.
Jedan od provjerenih i uspješnih modela cjeloživotnog usavršavanja je i Obrtničko učilište, čiji je osnivač upravo Udruženje obrtnika grada Zagreba. Ova institucija nudi veliki broj obrazovnih programa za obrtnička zanimanja, kao i pripreme za polaganje majstorskog ispita.
– Mi moramo omogućiti svojim sugrađanima da ostanu u svojoj zemlji. Ako neka djelatnost ne ide ili je krizi, ljudima treba omogućiti da se prekvalificiraju i krenu nekim drugim putem. Važno je naučiti ih posao i dobro platiti – istaknuo je Zanetti.
Na tom tragu je i zahtjev za osnivanje Majstorske škole. Riječ je modelu koji bi bio namijenjen odraslima koji žele promijeniti svoju profesiju. Polaznici bi dobili stručno-teorijska znanja i praktične vještine, a učili bi ih od provjerenih majstora.
– Znanje je nešto što ti nitko ne može oduzeti. Pravi mentori mogu lako prenijeti svoje znanje i iskustva na druge, ali moraju imati radnu pedagogiju i kompetenciju. Majstorska škola bila bi centar izvrsnosti i omogućila bi priljev kvalitetne radne snage na tržište rada, kao i preduvjete za otvaranje novih obrta i samozapošljavanje – kazao je čelnik Udruženja.
Upozorio je i kako veliki problem obrtnicima stvara neregistrirana djelatnost, koja predstavlja nelojalnu konkurenciju i otežava poslovanje u nesigurnim tržišnim vodama. – To nije ni siva ekonomija, to je crna ekonomija. Smatram da svi oni koji žele raditi moraju legalizirati svoje poslovanje i plaćati porez. Uz odgovornost idu i prava pa držim da je to "win-win" situacija – dodao je.
U novom Zakonu o obrtu trebalo bi riješiti i pitanje nastavka djelatnosti obrtnika i nakon odlaska u mirovinu.
– Danom odlaska u mirovinu našim obrtnicima zabranjen je rad u obrtu. To je isto tako diskriminacija u odnosu na druge. Zašto mi obrtnici kad odemo u zasluženu mirovinu ne bismo mogli nastaviti raditi kao i drugi umirovljenici. Važno je propisati obvezu članstva u HOK-u za domaću radinost ili sporedno zanimanje. Mi vam ne radimo, mi živimo svoj posao. Obrtnicima koji to žele treba omogućiti da rade legalno i kad zađu u treću životnu dob – upozorio je Zanetti.
Jedna promjena zakona koja je izrazito važna obrtnicima i cijelom komorskom sustavu je davanje Hrvatskoj obrtničkoj komori ovlasti vođenja Obrtnog registra i izdavanja obrtnica. Velik broj obrtnika danas i ne zna gdje se nalaze prostori njihovih matičnih udruženja. Udruženja, područne komore pa i sam HOK zbog zaštite osobnih podataka nemaju potpuni pristup podacima svojih članova, poput njihovih e-mail adresa. Takva situacija znatno otežava komunikaciju i informiranje obrtnika, a to itekako utječe na koheziju ove velike skupine unutar hrvatskog društva.
– U današnje vrijeme digitalne komunikacije mi nemamo e-mail adrese svih naših članova, a njih je u ovom trenutku više od 19 tisuća. Nama lokalna samouprava ne smije dati te podatke zbog Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka. Kada bismo mi vodili Obrtni registar, lakše bismo mogli doći da naših članova, a oni bi se lakše uključili u život svog matičnog udruženja. Mnogi od njih i ne znaju koje mogućnosti i usluge mogu ostvariti kao naši članovi. Mi želimo dovesti svoje članove u naš Obrtni dom. Tu je naša stručna služba koja im je na raspolaganju za njihova pitanja i savjete svaki radni dan. Osim toga, imamo moderno opremljene prostore u kojima se mogu održavati edukacije i predavanja, ali i društveni klub u kojem se obrtnici mogu okupljati i družiti – istaknuo je predsjednik Udruženja.
Za kraj smo ga upitali što želi poručiti obrtnicima.
– Iza nas je dosta odrađenog posla, ali i puno izazova. Puno je problema koji tište naše obrtnike i treba ih riješiti. Naša najveća snaga na tom putu je naše zajedništvo i brojnost, toga svi moraju biti svjesni – zaključio je Ivica Zanetti.
Otvori KEKS Pay
Jel to vrijedi i za građevinske "majstore"?