Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Zagreb ZG Život

Na mjestu Mimarine luksuzne vile bila je Matoševa gostionica

Kuća je sagrađena za zagrebačkog industrijalca Vladimira Arka, a tada - 1938. godine - bila je jedna od najmodernijih na Gornjem gradu
21. lipnja 2016. u 09:00 0 komentara 1246 prikaza
15.06.2016., Zagreb - Hrvatsko drustvo pisaca, Basaricekova 24. Vila u kojoj je nekada zivio Ante Topic Mimara. Photo: Luka Stanzl/PIXSELL
Foto: Luka Stanzl/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/5

Još krajem 18. stoljeća ondje su se prikazivale predstave njemačkih kazališnih skupina.

Godinama su kasnije u kuću na uglu Basaričekove i Demetrove zalazili mnogi pisci, književnici, boemi. Popularna gostionica “Matejna” postala je gotovo sinonim za Antuna Gustava Matoša, a dolazili su u nju i August Šenoa, Gustav Krklec, Gjuro Szabo...

"Ormar" popunile knjige

Uz negodovanje javnosti, srušena je 1938., a odmah potom na njezinu je mjestu prema projektu arhitekta Alfreda Albinija počela gradnja stambene uglovnice poznate zagrebačke obitelji industrijalaca Arko.

Kuća Vladimira Arka, utemeljitelja tvornice špirita, alkoholne destilacije, kvasca, likera, kemikalija i emajliranog posuđa u Zagrebu, u to je doba bila jedna od najmodernijih na Gornjem gradu. A kasnije je, sedamdesetih godina prošloga stoljeća, rezidenciju adaptirao kolekcionar Ante Topić Mimara. Raskošnost ove vile još se, više od sedam desetljeća kasnije, vidi čim se nogom kroči u kuću. Iako su umjetnine koje je skupljao poznati kolekcionar već davno uklonjene i stoje u istoimenom muzeju, kao i sav namještaj koji je ondje bio, ostalo je ono što je ugrađeno u kuću, a što je spajalo Mimaru i industrijalca Arka. Odmah na ulazu tzv. je karijatida, ženski kip koji zamjenjuje stup, a tu su i reprezentativni hodnik i stube koje vode prema Mimarinoj dnevnoj i spavaćoj sobi, danas uredima zaposlenika Hrvatskog društva pisaca i Hrvatskog P. E. N. centra. Dvije su prostorije spojene velikom garderobom, koja je bila smještena u zasebnu sobu, a danas je puna knjiga koje čuvaju te dvije institucije. Mimarina radna soba ured je Klaudije Brnad, koja uživa u vitrajima umjetnika Marijana Trepšea, postavljenima umjesto prozora, kao i u stropu koji je oslikao slikar Ivan Tišov.

Pod upravom Klovićevih dvora

Još je ondje i crno-bijela prošarana kupaonica izrađena od najkvalitetnijeg talijanskog mramora, a pored ovog izuzetno luksuznog dijela je i onaj priprosti, koji je služio isključivo kako bi se njime kretala posluga.

– Zavojite stube bile su odvojene od glavnog dijela kuće kako vlasnici ne bi imali dodira s poslugom. Imale su i poseban ulaz – govore Klaudija Brnad i Darija Haring, koje rade u toj kući.

U potkrovlju zgrade sada je atelijer akademika Zlatka Boureka. Kuća je pod upravljanjem Klovićevih dvora, koji su je preuzeli nakon Mimarine smrti.

– Jedno je vrijeme u kući boravila Mimarina udovica Viltrud, kada bi iz Salzburga dolazila u Zagreb. Imala je doživotno stanarsko pravo u vili, no nakon nekog vremena ga se odrekla – kaže ravnatelj Klovićevih dvora Antonio Picukarić.

Samobor: Predsjednik HGK Luka Burilović posjetio tvrtku Nord Product
SVE POZNATIJI HRVATSKI PROIZVOĐAČ
Hrvatske mobilne kuće izdrže na -25°C, a izvoze ih i u Skandinaviju: 'Sve je domaći proizvod'
Pevex
BICIKL U PROMETU
Infrastruktura i edukacija kao preduvjet za razvoj biciklističke kulture u Hrvatskoj
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.