Ideja 15-minutnog grada posljednjih je godina postala globalni urbanistički ideal – život u kojem su posao, škola, trgovina, liječnik, kulturne i sportske ustanove te prostor za slobodno vrijeme dostupni za svega četvrt sata hoda, vožnje biciklom ili javnim prijevozom.
Tvrtka Syno International, specijalizirana za prikupljanje i analizu podataka, provela je istraživanje o konceptu 15-minutnih gradova u devet zemalja Srednje i Istočne Europe: Hrvatskoj, Češkoj, Estoniji, Litvi, Latviji, Poljskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj i Ukrajini, a među gradovima gdje se vodilo istraživanje je i Zagreb.
Rezultati su pokazali poražavajuću informaciju, a to je da je glavni grad Hrvatske još daleko od implementacije koncepta 15-minutog grada. Građani Zagreba, Zadra, Splita, Rijeke i Osijeka sudjelovali su u ovom međunarodnom istraživanju, a Zagreb se izdvojio kao jedini grad s popisa u kojem je čak 56 posto stanovnika izjavilo da im je potrebno barem 30 minuta kako bi stigli do svojih uobičajenih odredišta.
U Osijeku su mišljenja podijeljena – 47% ispitanika smatra da im treba pola sata, dok jednaki udio tvrdi da im je dovoljno 15 minuta. Slična je situacija i u Splitu, gdje 45% građana procjenjuje da do cilja stiže za 30 minuta, a 44% vjeruje da im je četvrt sata sasvim dovoljno da stignu na željenu destinaciju.
Inicijativu je pokrenuo i podržava europska platforma Bolt, s ciljem da građanima omogući usporedbu učinkovitosti svojih gradova s drugima. Građani 54 gradova u devet zemalja sudjelovali su u istraživanju odgovarajući na pitanja koliko im je vremena potrebno da stignu do većine ključnih odredišta u svom gradu. Rezultati na razini Europe pokazuju da većina stanovnika u čak 48 gradova živi u tzv. 30-minutnim gradovima, dok se iznimke – u kojima većina ispitanika može do svojih odredišta stići u 15 minuta ili manje – bilježe isključivo u manjim gradovima.
Što ee tiče Hrvatske, Zadar osvaja titulu najboljeg 15-minutnog grada u regiji, budući da su čak 54 posto ispitanika iz Zadra potvrdila da im je dovoljno četvrt sata da stignu do željenog odredišta. Podaci iz svih tržišta pokazuju da među onima koji uspijevaju živjeti u skladu s konceptom 15-minutnog grada, najpopularniji načini prijevoza su: električni romobili (47,37%), bicikli (36,52%) i usluge taksi prijevoza putem aplikacija (35,42%).
Ovi rezultati oslikavaju veliku raznolikost – dok se neki gradovi sve više približavaju idealu, drugi od njega ozbiljno zaostaju. Među baltičkim prijestolnicama najbliži konceptu „15-minutnog grada“ je Tallinn, u kojem 19,2% stanovnika svakodnevne potrebe ostvaruje unutar četvrt sata.
Ocjene iz CEE gradova znatno se razlikuju, ali ukupni trend pokazuje da koncept 15-minutnog grada i dalje ostaje velik izazov. Veličina grada očito utječe na prosječno vrijeme putovanja, ali rezultati također pokazuju da presudnu ulogu imaju i drugi faktori – poput prometne infrastrukture, dostupnosti javnog i alternativnog prijevoza, urbanističkog planiranja i svakodnevnih navika. Ta dostupnost zauzvrat pozitivno utječe na osobne financije, mentalnu dobrobit i ukupnu kvalitetu života. Iskustvo 15-minutnog grada oblikuju ne samo gradska infrastruktura, nego i izbori građana, stil života i prometne navike. Prema istraživanju, ovaj obrazac izraženiji je među mlađim ljudima. Također, oni koji koriste dijeljene ili alternativne načine prijevoza putuju brže od onih koji ovise o privatnim automobilima.
Iako 15-minutni gradovi služi kao korisna referentna vrijednost, koncept nije samo stvar vremena. Ako ljudi provode više vremena u prometu, to odražava negativne posljedice urbanističkog dizajna – koje u konačnici utječu na kvalitetu života građana, od financija do zdravlja.
– Prometne gužve ne uzrokuju samo stres i tjelesnu napetost, nego i osjećaj da nam vrijeme izmiče iz ruku. Umjesto da ga posvetimo odmoru ili obitelji, sate provodimo u koloni, što dugoročno stvara frustraciju i iscrpljenost. Dugotrajna vožnja kroz gradske gužve ostavlja snažan trag i na tijelu i na psihi – tijelo reagira ubrzanim radom srca, povišenim krvnim tlakom i napetošću mišića, a psihički se javljaju razdražljivost i pad koncentracije. Kada je takav stres svakodnevan, on se pretvara u kroničnu iscrpljenost, probleme sa spavanjem pa i ozbiljnije zdravstvene poteškoće – izjavila je Tihana Gamulin Ulaga, savjetodavna terapeutkinja te savjetovala kako se bolje nositi sa stresom uzrokovanim prometom. – Važno je razviti male strategije kojima tijelu i umu dajemo predah – kroz svjesno disanje, glazbu koja opušta ili kratke trenutke odmora izvan vozila. Takvi mali koraci mogu napraviti veliku razliku u tome kako se nosimo sa svakodnevnim prometnim izazovima – rekla je.
Otvori KEKS Pay
