Male rupe zamijenili su širima pa više nema problema s ubacivanjem vreća s plastičnim otpadom, a otvori za papir i staklo također su veći. Popravili su u Čistoći nedostatke zbog kojih su najviše prigovarali stanovnici Vrbika tijekom pilot-projekta korištenja polupodzemnih spremnika pa su onima koji su nedavno stigli u Lojenov prilaz i Ulicu Damira Tomljanovića Gavrana u Zapruđu stanovnici zadovoljni.
Neka ostave i zelene otoke
– Dovoljno su prostrani i lako se otvaraju, budu li se ljudi dobro ponašali, neće biti nereda. Mislim da sustav zasad dobro funkcionira – komentira Tvrtko Milunović. Zapruđe je prvi kvart u metropoli koji je dobio polupodzemne spremnike, a već od lani u sklopu pilot-projekta postavljeni su i na dvije lokacije na Vrbiku.
– Trenutačno je u tijeku ugradnja polupodzemnih spremnika na lokaciji Lojenov prilaz 6, a od idućeg tjedna počinju radovi u Balokovićevoj 25. Do kraja mjeseca planirana je ugradnja na još tri lokacije, u Vankinoj 2 i 31 te Dobrom dolu 54. Tijekom 2025. godine u planu je postaviti 750 polupodzemnih spremnika na 250 lokacija – kažu nam u Zagrebačkom holdingu. Ugradnja svakog stoji oko 20.000 eura, a do 2027. godine plan je "načičkati" njih više od 2200 na 751 lokaciju po Zagrebu. Cjelokupni trošak postavljanja polupodzemnih spremnika od oko 15 milijuna eura bit će, dodaju u komunalnom divu, financiran iz gradskog proračuna.
– Kad su ih ugrađivali, bila je to velika pompa. Dvoje ljudi je radilo, njih 15 gledalo, a onda su svi pljeskali. Vidjet ćemo kako će funkcionirati, zasad nekakvih prigovora nemam, nadam se da ćemo ih dobiti još – govori nam Zlatko Kuhar, umirovljenik iz Zapruđa.
Kako su najavili iz Grada lanjskog prosinca, nakon određenog prijelaznog razdoblja oko stambenih zgrada ostat će samo polupodzemni spremnici, a postojeći zeleni otoci i zajednički kontejneri za odvojeni otpad od 1100 litara ispred njih bit će uklonjeni. Ta je informacija zabrinula stanovnike novozagrebačkog kvarta koji kažu kako se već nekoliko mjeseci bore s nagomilanim otpadom i problemima u odvozu.
– Najviše "kiksaju" upravo papir i plastika, nekad na odvoz čekamo gotovo mjesec dana. Maknu li kontejnere i zelene otoke ispred zgrada, ovi polupodzemni spremnici neće nam biti dovoljni. Trebali bi ostaviti sve kako je bilo, a da novi spremnici budu koristan dodatak – mišljenja je bračni par Zrinka i Ivan Lulić.
Ne sviđa im se ni ideja da se polupodzemni spremnici u budućnosti zaključavaju. Trenutačno su dostupni svima pa tko god hoće, može u njih odložiti svoj odvojeni otpad. No, kako su istaknuli iz Grada, to je tek privremena situacija. Upravo je u tijeku i tri milijuna eura vrijedan natječaj za tvrtku koja će osmisliti budući sustav zaključavanja ne samo polupodzemnih već i podzemnih spremnika u metropoli. Prema ideji naručitelja, odnosno Zagrebačkog holdinga, spremnici će imati posebne bravice, a stanari će ih moći otključati ili beskontaktnim karticama koje će dobiti na kućnu adresu ili mobilnom aplikacijom. Implementacija će se obavljati u fazama.
"Sustav je zamišljen tako da svaki korisnik javne usluge odlaganja otpada ima identifikacijski uređaj u obliku kartice ili mobilnog uređaja s pripadajućom aplikacijom koji će mu služiti za otključavanje spremnika. Sami spremnici pored elektromehaničke brave posjeduju ugradbenu elektroniku (IoT uređaj) koja bilježi sva otvaranja te komunicira s centralnim sustavom", piše u natječajnoj dokumentaciji. Cilj je sustava, piše također, pratiti tko koristi spremnike i koliko odvojenog otpada u njih odlaže, ali i nadzirati njihovu popunjenost. Tako će se, ističe se, bolje optimizirati ruta i učestalost odvoza kamionima Čistoće, a zainteresirani ponude na natječaj mogu podnijeti do 20. siječnja.
Da i prolaznici mogu ubaciti
No stanovnici Zapruđa s kojima smo razgovarali kažu da bi bilo bolje da polupodzemni spremnici i dalje budu dostupni svima.
– Tako bi se još više poticalo odvajanje otpada pa bi i usputni prolaznik mogao biti savjestan i vrećicu od čipsa, bocu i slično odložiti na propisno mjesto umjesto da to završi, ne daj Bože, na tlu – komentira Zlatko Kuhar. Idućega tjedna ugrađuju se u Balokovićevoj, a do kraja mjeseca u Vankinoj i Dobrome dolu. U tijeku je i natječaj za sustav s elektromehaničkim bravama u kojemu će za odlaganje otpada trebati imati beskontaktnu karticu ili mobilnu aplikaciju
Ne razumijem - otvoreni spremnici su u interesu svima, jer je riječ o skupljanju sirovine i zaštiti okoliša. Osim ako se sirovina zapravo ne prerađuje niti prodaje, nego baca na isto mjesto s mješovitim otpadom. Onda je lakše razumjeti ključ...