Naslovnica Zagreb ZG Vijesti

Gradnja je trajala osam mjeseci, a utrošeno je 1330 tona cementa i betonskog željeza

Kompleks koji je trebao imati privremenu namjenu muzeju je dodijeljen 1959. i danas je zaštićeno kulturno dobro
17. rujna 2019. u 20:46 4 komentara 1439 prikaza
Foto: Tehnički muzej Nikola Tesla
Pogledajte galeriju 1/16

Sedamdeset joj je godina tek! Zgrada u kojoj je danas smješten Tehnički muzej Nikola Tesla podignuta je, ne biste vjerovali, još 1949. I to ne kao građevina koja treba postati muzej, nego u svrhu proširenja Velesajma.

Boško Budisavljević: Tesla zaslužuje svoj muzej u Zagrebu,a idealna su lokacija predsjednički dvori na Pantovčaku

Proširenje za 8000 m²

Naime, godinu prije Velesajam je održan na 13.500 četvornih metara izložbenog prostora na Savskoj cesti, na mjestu sadašnjeg Studentskog centra, ali uvidjelo se da je to nedostatno pa je novim objektima, onima koje danas poznajemo kao Tehnički muzej, dobiveno još 8000 kvadrata. Za proširenje je iskorišteno zemljište stare remize na Savskoj, a s obzirom na njegov položaj, omeđen s dviju strana željezničkom prugom, a s dviju tramvajskom prugom i glavnim prometnicama, arhitekt Marijan Haberle projektirao je objekt u obliku okrenutog slova L. Bila je to zgrada drvene konstrukcije čija je gradnja trajala samo osam mjeseci, a za javnost je otvorena 17. rujna 1949.

 | Autor : Tehnički muzej Nikola Tesla Foto: Tehnički muzej Nikola Tesla – Hala A, čija su konstrukcija i oplata u potpunosti od drveta, u kojoj se danas nalazi naš kompleks i stalni postav, bili su građeni kao velesajamski paviljoni privremene namjene. Haberle je u centru Zagreba ostvario jedinstvenu cjelinu koja ima status zaštićenog kulturnog dobra – kaže Markita Franulić, ravnateljica Tehničkog muzeja.

Zadatak je povjeren tvrtki Visokogradnja, koja je trebala podignuti dvoranu s oko 4000 četvornih metara izložbenog prostora, a bilo je predviđeno da će se koristiti i za druge priredbe. Uz nju je izgrađena i jednokatna izložbena hala s još 3800 četvornih metara. U prizemnici vezanoj uz glavni ulaz s podrumskim prostorima bile su blagajne i prostori nadzorne službe, a u sredini dvorišta Haberle je predvidio izvedbu kioska za informacije. Planirani, 30 metara visok reklamni stup sastavljen od čeličnih cijevi nikada nije sagrađen. Haberle je također predvidio da se preko Savske ceste izvede montažni čelični most za prijelaz iz novog u stari dio Velesajma, ali ni on nije izveden. Za gradnju kompleksa utrošeno je 2800 kubičnih metara tesane građe, 23.000 četvornih metara brodskog poda, 5600 četvornih metara parketa, 1230 tona cementa, 100 tona betonskog željeza, 7000 kubičnih metara šljunka... Ukupno je na gradnju utrošeno 444.600 radnih sati.

Gastro muzej U kući uz restoran Zlatka Puntijara stoji 3000 kuharica, 2000 jelovnika, stare žlice, tanjuri...

Kada se Velesajam 1956. preselio preko Save, postavilo se pitanje što s tim prostorom, a jedan od glavnih aspiranata za korištenje postao je upravo Tehnički muzej, osnovan 21. prosinca 1954. Zahvaljujući zauzimanju njegova idejnog osnivača dr. Bože Težaka i tadašnjeg zagrebačkog gradonačelnika Većeslava Holjevca, 1959. dodijeljena mu je lokacija na Savskoj 18.

U obnovu uloženo 25 milijuna

Ravnateljica Franulić spominje da je u tijeku obnova zgrade.

– Snimanje postojećeg stanja i izrada projekta obnove započela je još 2005. Bila je to prva ozbiljna revizija s intencijom kompleksne obnove koja traje već gotovo 15 godina, a uključuje i dvorište. Pritom se vodi računa o očuvanju izvornosti, ali i poboljšanju energetske učinkovitosti zgrade i instalacija. Grad Zagreb preuzeo je od 2009. obvezu financiranja radova koji traju do danas, s time da se obavljaju parcijalno kako bi muzej cijelo vrijeme bio otvoren za posjetitelje. Dosad je u obnovu i zaštitu kompleksa uloženo više od 25 milijuna kuna – zaključuje M. Franulić.

Financije
Ja sam PMP
Znate li što je PMP i zašto se u svijetu smatra zlatnim standardom?
  • Matrix5:

    Bio je velesajamski paviljon,eto sada znam

  • jorgen:

    Žalosno je kako se malo ulaže u ono što bi trebao biti prioritet. Tehnički muzej danas izgleda kao da je stao u vremenu. To je oksimoron, s obzirom na tematiku kojoj je posvećen.