U kakvom je stanju krovište Stare uljare u Branimirovoj ulici, postoji li opasnost od urušavanja i jesu li točne tvrdnje da su dijelovi krova izrađeni od azbestnih ploča? Odgovore na ta pitanja od Grada Zagreba zatražio je gradski zastupnik Srđan Subotić (SDP) koji je gradonačelniku Tomislavu Tomaševiću uputio zastupničko pitanje o stanju zapuštenog industrijskog kompleksa. U dopisu upućenom Gradskom uredu za kulturu i Gradskom uredu za upravljanje imovinom Subotić navodi kako su građani, osobito oni čiji prozori gledaju izravno na kompleks, upozorili na dugogodišnju zapuštenost prostora, prisutnost različitih nametnika te moguću opasnost za zdravlje zbog, kako se navodi, azbestnih ploča na krovištu.
Od Grada traži nekoliko konkretnih odgovora: kakvo je stvarno stanje krovišta, postoji li opasnost od urušavanja te jesu li točne informacije da su dijelovi krova izrađeni od azbesta. Također ga zanima jesu li provedena mjerenja i procjene sigurnosti objekta, kada su provedena i kakvi su njihovi zaključci. Treće pitanje odnosi se na plan Grada za sanaciju, održavanje ili prenamjenu prostora, s obzirom na to da se u javnosti pojavljuju različite i često kontradiktorne informacije o budućnosti kompleksa.
Stara uljara u Branimirovoj ulici nekada je bila važan industrijski pogon Zagreba. Tvornicu je 1916. osnovao poduzetnik Samuel David Aleksander, a početkom 20. stoljeća bila je među najznačajnijim industrijskim postrojenjima u gradu, s više od 300 zaposlenih. Tijekom desetljeća proizvodila je jestiva ulja, margarine i sapune za domaće i inozemno tržište. Nakon Drugog svjetskog rata tvornica je nacionalizirana i preimenovana u Crvenu zvijezdu, a proizvodnja se postupno selila na Žitnjak. Krajem 1980-ih pogon u Branimirovoj potpuno je napušten, a zgrada je s vremenom počela propadati. Prije nekoliko godina predstavljen je plan da se kompleks pretvori u Muzej holokausta i centar tolerancije, no projekt nikada nije realiziran.
O ovoj temi pisali smo još ljetos, kada su iz Grada Zagreba poručili kako je objekt dan na upravljanje Centru za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust. Tada su naveli da će svi potencijalni radovi ovisiti o usklađivanju potreba Centra s prostornim ograničenjima i konzervatorskim uvjetima jer je riječ o zaštićenom kulturnom dobru. Iz Grada su tada istaknuli i kako je potrebno izraditi tehničku dokumentaciju te procijeniti vrijednost investicije prije eventualne obnove ili prenamjene kompleksa, dodajući da su zainteresirani da se prostor u budućnosti koristi kao javni sadržaj za potrebe lokalne zajednice. – S obzirom na to da je riječ o zgradi koja je kulturno dobro potrebno je putem stručnih i ovlaštenih osoba izraditi tehničku dokumentaciju i izvesti građevinske radove. Grad Zagreb u svakom je slučaju zainteresiran za korištenje prostora Uljare kao javnog prostora za potrebe lokalne zajednice te se u ovom trenutku paralelno razmatraju i drugi mogući koncepti modela korištenja prostora –poručili su u lanjskom kolovozu.
Otvori KEKS Pay
