U povodu Dana grada Zagreba, u nazočnosti brojnih visokih dužnosnika u staroj gradskoj vijećnici održana je svečana dodjela ovogodišnjih javnih priznanja. Među četrnaest istaknutih pojedinaca te predstavnika udruga i ustanova kojima je gradonačelnik Tomislav Tomašević uručio nagrade bio je i Antun Trojnar, predsjednik Obrtničke komore Zagreb i potpredsjednik Hrvatske obrtničke komore.
Za tri mjeseca četiri desetljeća
– Osjećam ponos i čast. Htio bih zahvaliti svim dosadašnjim djelatnicima GR – Antun Trojnar i tvrtke TA-GRAD, obrtnicama i obrtnicima Zagreba i Zagrebačke županije, djelatnicima komorskog sustava, svojim sportašima, a poglavito obitelji i svima onima koji me trpe jer je ovo i njihova nagrada. Moj djed obrt je pokrenuo 1951. godine, a do tada je radio kod poznatog zagrebačkog arhitekta Planića. Tata je nastavio 1963., a ja sam 1985. otvorio obrt koji će za tri mjeseca proslaviti 40 godina. Posebno me pak u toj našoj obiteljskoj priči veseli što su i moji sinovi, koji su završili fakultete, počeli raditi u struci. Jedan je građevinar, drugi ekonomist, obojica rade u firmi. A za ta moja četiri desetljeća, odnosno gotovo 75 godina obiteljskog obrta, napravili smo više stotinjaka zgrada po centru grada – rekao je Trojnar.
Nagrada Grada Zagreba dodijeljena mu je za višegodišnji doprinos obnovi kulturne baštine i pomoć nakon potresa, kao i za promicanje strukovnih zanimanja kroz obrazovne i humanitarne projekte.
– Istaknuo bih da smo obnavljali Francuski paviljon u Studentskom centru, koji je podignut u vrijeme kada je rađen i Kip slobode, znači s istom, tada jedinstvenom tehnologijom. Radili smo i na Umjetničkom paviljonu, Medvedgradu, zgradi Školske knjige, kuli Lotrščak, Klovićevim dvorima, Trgu Gradec, tornju na Sljemenu nakon što je bio raketiran. Što se tiče obnove nakon potresa, angažirani smo bili na kazalištima Gavella i Komedija, zdanju Hrvatske narodne banke i još desetak manjih privatnih zgrada. Kontinuirano obnavljamo stare gradske fasade, njih između 150 i 200. Kad čovjek stane i iz smjera Velike Gorice pogleda prema sljemenskom tornju, na više-manje svim dominantnim točkama u Zagrebu mi smo nešto radili, što djed, što tata, što ja. U principu, sve zgrade koje čine vizuru našega grada – kazao je laureat kojega su na dodjeli priznanja podržali i predsjednik Nadzornog odbora Udruženja obrtnika grada Zagreba Esad Turković te član njegove Skupštine Mirza Šabić.
U dva je mandata Trojnar bio i predsjednik Udruženja, a trenutačno je također član Skupštine. Svojim dosadašnjim radom ostavio je dubok trag u cijelom komorskom sustavu, a naročito u Udruženju obrtnika grada Zagreba i Obrtničkoj komori Zagreb.
– Ono što me je uvijek pokretalo jest želja za novim izazovima, za ulaganjem, za učenjem i stručnim usavršavanjem. Zato sam se i angažirao u komorskom sustavu. Sustav omogućuje da se kroz njega utječe na stvaranje pretpostavki za razvoj gospodarstva i obrtništva te promociju naših zanimanja. Ne moraš biti podložan nijednoj politički opciji, nego je tvoja zadaća braniti struku. Ako si odlučan, onda to prepoznaju i svi dionici političkog života. Mi smo partneri i relevantni sugovornici s raznim političkim opcijama. Svi oni prepoznaju obrtnike kao snagu koja je izgradila ovaj grad i zemlju. Obrtnicu su u Zagrebu organizirani od 14. stoljeća i svi takve činjenice moraju respektirati. Na nama je da želje i potrebe prenesemo zakonodavnim tijelima na svim razinama te stvorimo povoljnu obrtničku klimu. Na području Zagreba živi i radi 25 tisuća obrtnika i svaki dan ih je sve više, zahvaljujući jednostavnom otvaranju paušalnih obrta kao najjednostavnijeg načina ulaska u svijet poduzetništva – objasnio je Trojnar.
Mijenja se odnos prema majstorima
Vlasnik je građevinskog obrta GR – Antun Trojnar i suvlasnik tvrtke TA-GRAD, ali i jedan od pokretača Zagrebačkog obrtničkog sajma. Riječ je o manifestaciji koja je znatno doprinijela popularizaciji obrtničkih zanimanja. Na njoj obrtnici, profesori i učenici strukovnih škola zajedno prezentiraju obrtnička zanimanja đacima osmih razreda osnovnih škola.
– Polako se mijenja odnos prema obrtnicima i obrtništvu. Potreba za njihovim uslugama promijenila je svijest ljudi. Kad vam pukne cijev, kada treba promijeniti neki grijač, lampu, kad trebate popraviti auto, kada hoćete imati kvalitetne cipele ili odijelo po mjeri, morate naći majstora. Danas je teško doći do pravog majstora jer školovanje za tih šezdesetak obrtničkih zanimanja nije bilo interesantno mladim ljudima. Bilo je važno da dijete upiše gimnaziju, a što ako ne upiše ili završi fakultet, o tome se nije vodila briga. Ne želim da me se krivo shvati, mi podržavamo visoko obrazovanje i da nam djeca završavaju fakultete, ali nakon što završe strukovno obrazovanje i dobiju svoje zanimanje. Visoko obrazovanje mora biti nadogradnja za vaše zanimanje. Danas je normalno da djeca kada završe strukovno obrazovanje, četverogodišnji program, idu studirati. Dobivaju prvo zanimanje, a kasnije se zapravo usavršavaju – istaknuo je Antun Trojnar.
Otvori KEKS Pay
