U ove dane, prije 30 godina, "leteća diplomacija" Richarda Holbrookea bila je u punom zamahu. Na konferenciji u Ženevi 8. rujna 1995., i prije toga s bosanskim liderom Alijom Izetbegovićem u Ankari i sa srpskim liderom Slobodanom Miloševićem u Beogradu, Holbrooke je uspio postići dogovor o principu koji će poslije, do kraja 1995., omogućiti sklapanje Daytonskog sporazuma, završetak rata u Bosni i Hercegovini i mirnu reintegraciju istočne Slavonije u sastav Republike Hrvatske.
U knjizi "Završiti rat" (1999.) Holbrooke će poslije opisivati kako je od Miloševića u Beogradu 3. rujna 1995., dok istodobno na telefonu s nadređenima u Washingtonu i NATO-u vodi bitku za nastavak bombardiranja položaja srpske vojske u BiH, dobio pristanak na formulaciju od 12 riječi, u kojoj su Amerikanci od Miloševića izvukli tri ključna ustupka koja godinama nisu bila dostižna. Formulaciju o tome da će BiH nastaviti legalno postojanje u svojim sadašnjim granicama i uz daljnje međunarodno priznanje. Riječ "nastaviti" i riječ "daljnje" bile su jednako važne kao i riječi "u sadašnjim granicama", i u svakoj od tih riječi bio je po jedan ustupak, golom oku neupućenog promatrača možda nevidljiv, ali diplomatima vrlo dobro vidljiv i važan. Ratovi se (osim oslobodilačkim akcijama) završavaju upravo takvim pomnim odabirom formulacija na kojima se grade principi mirovnog sporazuma. Izetbegoviću je bilo vrlo teško pristati na entitetski naziv Republika Srpska, ali i način na koji mu je Holbrooke tada dao do znanja da Amerikanci ne mogu učiniti da taj naziv nestane, i kasnije Holbrookovo priznanje da je ipak trebao inzistirati na promjeni imena srpskog entiteta u BiH, samo dočaravaju da završiti rat nije jednodimenzionalna stvar.
Kako nije jednostavno,pa Tramp je napravio toliko " sijajnih " stvari da se zaustavi rat u Ukrajini ,prema njegovim riječima ,odavno je trebao stati.