Naslovnica Vijesti Svijet

Zašto i nakon tri desetljeća njemački istok toliko zaostaje

Dva bilijuna eura uložena su u taj dio države, a 93% najvećih je tvrtki na zapadu
24. lipnja 2019. u 13:25 49 komentara 4768 prikaza
Foto: Paul Zinken/DPA/PIXSELL

Istočna Njemačka danas ima isti broj stanovnika kao i prije sto godina, dok se on na zapadu zemlje udvostručio. U tom dijelu zemlje živi se lošije, birači su više spremni glasati za desnicu, a solidaran porez koji Nijemci plaćaju za napredak istočnog dijela zemlje mogao bi se uskoro ukinuti. I dok u cijeloj državi bujaju debate o promjenama pred kojima se Njemačka nalazi, čini se da su dva dijela zemlje, čija je razdvojenost simbolizirala Hladni rat, odvojenija nego ikad prije.

Pogreb NJEMAČKA U ŠOKU Prvo političko ubojstvo još od vremena Hitlera

Pravi izbori tek slijede

Njemački grad Gorlitz nedaleko od poljske granice zovu još i Gorliwoodom. Jer, tamo su se snimali neki od najuspješnijih filmova posljednjih godina, “Hotel Grand Budapest” i “Nemilosrdni gadovi”. Zato je više njemačkih filmskih umjetnika uputilo javni apel glasačima da na izborima za gradonačelnika koji su se održali 16. lipnja ne izaberu mržnju i neprijateljstvo. Odnosno da ne glasaju u drugom krugu za kandidata Alternative za njemačku (AfD) Sebastiana Wippela, već izaberu Octaviana Ursua iz Kršćansko-demokratske unije (CDU) Angele Merkel. Wippel je na kraju izgubio osvojivši 44,8 posto glasova. Pobijeđen je teškom mukom, Ursu je imao podršku i svih lijevih stranaka čiji su kandidati otpali u prvom krugu. Stvari su još i poraznije po AfD jer Ursu je – Rumunj. Odnosno, migrant iz Rumunjske. Da je Wippel u Gorlitzu koji ima 57.000 stanovnika pobijedio, postao bi prvi AfD-ov gradonačelnik.

No to je tek uvertira za jesen kada se u tri države istočnog dijela Njemačke održavaju lokalni izbori. Na izborima za europski parlament u svibnju AfD je osvojio 11 posto glasova pa imaju pravo očekivati da će na lokalnima ostvariti i bolji rezultat. Jer na tim su izborima u državama Saskoj i Brandenburgu završili ispred CDU-a. Prema nekim anketama, u sve tri istočnonjemačke države mogli bi ostvariti takav rezultat. Nije pretjerano teško doći do zaključka zašto krajnje desna stranka ima takvu potporu na istoku Njemačke. Materijalne razlike između zapada i istoka nikada nisu poravnane, u većem dijelu istočne Njemačke prihodi su i 20 posto niži nego u zapadnoj. U praksi je to prosječnih 30.172 eura, za pet tisuća eura manje nego u državama nekadašnje zapadne Njemačke.

autobahn Diskriminirajuća pristojba Sud Europske unije: Njemačka ne može uvesti naplatu cestarine za autoceste samo za strana vozila

Dogodila se i depopulacija, Nijemce koji su otišli na zapad zemlje nisu odmijenili migranti pa je broj stanovnika istočne Njemačke danas zapravo jednak onome iz 1905. godine, 13,6 milijuna. Na kraju Hladnog rata u Istočnoj Njemačkoj živjelo je 17 milijuna stanovnika. Za usporedbu, stanovništvo bivše Zapadne Njemačke gotovo se udvostručilo i sada ondje živi više stanovnika nego ikada u povijesti, čak 68 milijuna. Na početku 20. stoljeća ondje je živjelo tek 32,6 milijuna ljudi. Prema riječima Joachima Ragnitza, profesora ekonomije na Tehnološkom fakultetu u Dresdenu koje prenosi Financial Times tek šačica gradova na istoku Njemačke bilježi rast, ostali su u oštrom padu koji prati i ubrzano starenje.

– To ima velike ekonomske implikacije, kompanije neće moći pronaći radnike pa će se regionalne razlike još i produljiti – kaže on. A nije da se nema gdje raditi, u istočnu je Njemačku od spajanje dvije države uloženo oko dva bilijuna eura. Mahom kroz porez solidarnosti ili Solidaritätszuschlag, odnosno skraćeno soli.

No, taj porez mogao bi uskoro postati prošlost ako se usvoji predložena porezna reforma. Svrha je reforme umirivanje glasača očito motivirano slabim rezultatima vladajuće koalicije i na europskim izborima i na redovitim anketama. Isto je tako očito kako se na ruku ide prije svega stanovnicima zapadnog dijela jer oni se ponajviše žale i na porez solidarnosti kao i na porez na nekretnine koji je zapravo u fokusu nove reforme. Nekakav izgovor vlast ima u činjenici da bi važenje zakona prema kojem se porez solidarnosti naplaćuje ionako istekao sljedeće godine. Pitanje je također koliko je on zapravo važan istočnim Nijemcima, odnosno kakav će učinak njegovo ukidanje ili smanjenje izazvati.

Berlin/stanovi kontrola cijena Berlin uveo petogodišnji moratorij na povećanje stanarina

Svemu tome u prilog ide i odluka Revizorskog suda Savezne Republike Njemačke prema kojoj je pala u vodu prvotna ideja, da se od plaćanja “solija” oslobodi oko 90 posto poreznih obveznika, odnosno da ga plaćaju samo oni najimućniji, s plaćama višima od 76.000 eura. Sud je odlučio da je neustavno naplaćivati neki porez samo nekim poreznim obveznicima.

Postoji još jedna situacija koja bi mogla i ozbiljnije pomaknuti istočni dio Njemačke čak i prema ozbiljnijoj krizi. Zna se da je cijela Njemačka u ozbiljnom deficitu radne snage, najčešće procjene govore o nedostatku tri milijuna radnika. Zato njemačkim kompanijama migranti nisu mrski jer predstavljaju jednostavnu soluciju jednog dijela tog problema. Krajnja desnica u tome ih ometa jer je antimigrantski nastrojena. Prošle je godine britanski The Independent donio zgodnu priču o gradu Glashütteu koji zovu i mini Švicarskom zbog vrlo razvijene urarske djelatnosti. Ta djelatnost umnogome počiva i na kvalificiranim radnicima izvana, onima koje AfD najradije ne bi gledao.

Za tvrtke koje posluju u istočnoj Njemačkoj, odnosno ondje su uložile novac, to je loša vijest jer prognoze ekonomskog instituta Prognos govore kako bi do 2040. godine moglo nedostajati i 3,3 milijuna radnika ako sve ostane ovako kako jest.

Zelena stranka Europski trend Njemački Zeleni: Amazon više neće moći uništavati i bacati vraćene proizvode

Nije samo ekonomija razlog

Jasno je, s obzirom na demografske trendove, kako će države u istočnom dijelu Njemačke biti pogođenije nego one u zapadnom dijelu. I njemačka je industrija poslodavaca istaknula kako njemačka konkurentnost ovisi o kvalificiranim stranim radnicima. Po tom pitanju u istočnoj Njemačkoj radilo se malo ili ništa. A rezultat se vidi iz državne statistike prema kojoj je 2017. godine radnik u državama istočne Njemačke radio 67 sati više nego radnici u ostatku zemlje. Ako se iz te statistike izuzme Berlin, onda ta razlika raste na 75 sati. Najveće se razlike bilježe u Tiringiji, Saskoj-Anhaltu te Mecklenburgu-Zapadnom Pomorju. U ovoj posljednjoj najmanja je i prosječna plaća, 27.520 eura. Za usporedbu, najveća je u Hamburgu, 40.771 eura.

No, Institut za ekonomska istraživanja iz Hallea donio je još jednu statistiku prema kojoj su države istočne Njemačke za oko petinu manje produktivne od država zapadne Njemačke. Isto tako, unatoč ogromnim ulaganjima i porezu solidarnosti, 93 posto najvećih njemačkih tvrtki i dalje se nalazi na njemačkom zapadu. Po tom institutu, državne su subvencije velikim dijelom “krive” za smanjenu produktivnost jer su usmjerene na puko motiviranje kompanija da zadrže radna mjesta. Jedno je rješenje stimuliranje velikih kompanija sa zapada da svoja središta premjeste na istok. No, poziva i na lakše uključivanje kvalificiranih migranata u radne procese. Potrebna su ulaganja i u stanovanje te radne uvjete kao i u obrazovanje i znanost. Sve to trebalo bi privući sposobnije radnike pa tako povećati i stanovništvo na istoku zemlje.

njemačka Uskoro će se zakonom zabraniti terapija za 'liječenje homoseksualizma'

Ekonomija nije jedini razlog nezadovoljstvu u istočnoj Njemačkoj. Te države zaostaju i u drugim sferama, čak i onim intelektualnima. Najpoznatiji novinari su sa zapada, nemaju iznimno poznatih političara, barem ne onih koji nisu AfD-ovci, nemaju ni poslovnih uzora koji bi potjecali s istoka.

Dodatni je problem da se mladi niti ne sjećaju propasti DDR-a, ali se zato sjećaju propasti nekada velikih poduzeća u kojoj su milijuni izgubili posao. Kako je istok Njemačke tada pao, svjedoči i brojka o rastu ekonomije od čak 41 posto od 1991., a pet istočnih država i dalje znatno zaostaje za njemačkim zapadom. Ne treba se onda čuditi da AfD ima ozbiljan broj mladih pristalica. Ili je možda u pravu američki Foreign Policy koji tvrdi u članku autora Davida Claya Largea tvrdi kako problem plodnog tla desnice pogotovo u Saskoj nije nešto što datira s 1989. godinom, nego čak 300 godina unatrag te je daleko dublji nego što na prvu izgleda. U svakom slučaju, sada izgleda da su dvije Njemačke udaljenije jedna od druge nego što su bile kada su funkcionirale kao zasebni entiteti u dva različita bloka.

ACI Marine
Nautički turizam
Stigle megajahte - u hrvatske marine se u pet dana privezalo 55 jahti dužine između 24 i 180 metara

A1 izdvaja za Vas