Europa se ovih dana ponovno suočava s posljedicama ekstremne vrućine, a prizori koji stižu iz više zemalja pokazuju koliko brzo toplinski val može poremetiti svakodnevni život. Škole ranije šalju djecu kući, bolnice se bore s kvarovima rashladnih sustava, promet se usporava, a građani spas traže u hladu, vodi i klimatiziranim prostorima. Jedan od takvih primjera stiže iz Ujedinjenog Kraljevstva, gdje je Pierre Masselot u srijedu dobio poruku iz vrtića svoje kćeri, udaljenog manje od 80 kilometara od meteorološke postaje koja je ovoga tjedna prva srušila britanski lipanjski temperaturni rekord. Roditelje su zamolili da ranije dođu po djecu jer su se školske zgrade počele opasno zagrijavati. Slični prizori ovih su se dana ponavljali diljem Europe, dok kontinent prolazi kroz jedan od najtežih i najraširenijih toplinskih valova otkako postoje mjerenja. Vrućinu dodatno pogoršava onečišćenje ugljikom, a još je teže podnošljiva zbog opetovanog izostanka ozbiljnih priprema za ekstremne temperature. Francuska je zabilježila najtopliji dan i najtopliju noć u povijesti mjerenja, dok su Ujedinjeno Kraljevstvo i Švicarska oborili temperaturne rekorde za lipanjski dan, piše The Guardian.
Za Masselota, okolišnog epidemiologa s London School of Hygiene & Tropical Medicine, koji je postao jedan od vodećih europskih istraživača skrivenog broja žrtava toplinskih valova, posljednji dani podsjećaju na strašno ljeto 2003. godine. Tada je bio premlad da bi se bojao za vlastito zdravlje, ali dovoljno star da razumije razmjere užasa koji je zahvatio Europu. Kao tinejdžer iz južne Francuske tada je na ljetnom kampu igrao košarku na suncu, dok je brutalna kolovoška vrućina europske gradove i mjesta pretvarala u pećnice. Vrući dani iscrpljivali su organizam, a tople noći ljudima oduzimale san. Starije osobe, osobito žene i oni koji su živjeli sami, činili su većinu od oko 70.000 žrtava koje su umrle zbog ekstremne vrućine toga ljeta. Danas su iznimke iz prošlosti postale nova normalnost, a ono što je danas iznimno uskoro bi moglo postati uobičajeno. Do trenutka kada Masselotova kći bude imala 14 godina, koliko je on imao 2003., globalno zatopljenje vjerojatno će znatno premašiti cilj od 1,5 Celzijevih stupnjeva, za koji su se svjetski čelnici obvezali da će ga nastojati zadržati do kraja stoljeća. Ekstremne vrućine tada bi mogle dosegnuti dosad nezabilježene razine.
Unatoč brojnim upozorenjima i sve većoj svijesti o opasnosti, toplinski valovi i dalje paraliziraju velike dijelove kontinenta. Nekoliko bolnica u Engleskoj proglasilo je krizno stanje zbog ekstremne vrućine, nakon što su se kvarili rashladni sustavi, a ključni informatički sustavi zastajali. Škole, radna mjesta i željeznice također su se našli u kaosu, dok su na više mjesta izbili požari. U Francuskoj, gdje polovica svih domova nema dobru zaštitu od velikih vrućina, više od 55 ljudi utopilo se pokušavajući se rashladiti, četvero male djece umrlo je u pregrijanim automobilima, a dva nuklearna reaktora morala su biti zatvorena zbog nedostatka vode za hlađenje. Je li Europa propustila naučiti lekcije iz prošlosti? Istraživanja pokazuju da su se mjere prilagodbe, uvedene nakon katastrofalnog ljeta 2003., pokazale učinkovitima. Stope smrtnosti danas su manje osjetljive na promjene temperature, a jedna studija objavljena u studenome pokazala je da bi, kada bi toplinski val iz 2003. danas pogodio Europu istom snagom, očekivani broj umrlih bio 75 posto manji.
No problem je u tome što toplinski valovi postaju sve topliji, dulji i češći. Ove su se godine sustavi ranog upozoravanja aktivirali i prije početka ljeta, nakon što je iznenadni svibanjski val vrućine zahvatio sjeverozapad Europe. Nedugo nakon toga regionalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije za Europu Hans Kluge u Berlinu je predstavio ažurirane smjernice WHO-a za planove djelovanja u slučaju vrućina, 18 godina nakon što su prvi put objavljene. Samo dva tjedna kasnije Berlin se suočava s temperaturama od 40 stupnjeva. "Tragedija je dvostruka", rekao je Kluge govoreći o 200.000 života za koje WHO procjenjuje da ih je Europa izgubila zbog vrućine u posljednje četiri godine. "Prvo, većina tih smrti bila je potpuno sprječiva; drugo, to je samo vrh ledene sante, jer su milijuni ljudi pogođeni fizički i psihički".
Europa se zbog klimatskih promjena zagrijava brže od bilo kojeg drugog kontinenta, dijelom zbog lokalnih vremenskih obrazaca i blizine Arktika koji se ubrzano topi. Brza atribucijska studija skupine World Weather Attribution pokazala je da bi ovakav toplinski val u ovo doba godine prije samo 50 godina bio "gotovo nemoguć". Posebno zabrinjavaju visoke noćne temperature, koje su sada oko 100 puta vjerojatnije nego 2003. godine, dok su dnevni temperaturni vrhunci postali oko 10 puta vjerojatniji. Znanstvenici su pritom isključili utjecaj El Niña. "Da, to su klimatske promjene, da, mi smo za to odgovorni, ne, nije El Niño. Jednostavno rečeno, i dalje smo na jednosmjernom putu prema opasnijoj budućnosti i vrijeme je da pritisnemo kočnicu", rekla je Friederike Otto, klimatologinja s Imperial Collegea u Londonu i koautorica studije WWA-a. Stručnjaci za vrućinu i javno zdravlje pozivaju na više hlada, bolju ventilaciju domova i više zelenih površina u gradovima kako bi se ublažio učinak urbanih toplinskih otoka. Bolnicama je, upozoravaju, potrebna veća potpora, a građane se potiče da provjeravaju starije i bolesne susjede.
Dio stručnjaka oprezan je prema masovnom uvođenju klima-uređaja jer povećavaju rizik od nestanka struje i dodatno zagrijavaju gradove. Ipak, smatraju da bi trebali biti dostupni u domovima za starije, bolnicama, školama i javnom prijevozu. WHO u najnovijim smjernicama navodi da klimatizacija "nije održivo društveno rješenje", ali da "ostaje ključna" za osobe najugroženije visokim temperaturama. Upravo je ta tema izazvala i političke rasprave. Američka krajnja desnica ismijava europsku suzdržanost prema masovnoj klimatizaciji, dok se slične poruke sve češće čuju i među europskim krajnje desnim strankama koje se protive širenju čiste energije i energetskoj obnovi domova. U Francuskoj je raspravu dodatno potaknula Marine Le Pen, koja je ranije pozvala na "veliki plan" za klimatizaciju, istodobno dok je njezina stranka pokušavala blokirati nove projekte vjetroelektrana i solarnih elektrana. Istodobno se pozivi na smanjenje emisija i dalje potiskuju u stranu, dok vlade diljem Europe ublažavaju klimatske politike i povlače zelena pravila u ime konkurentnosti. Za Masselota, čije je tipično ljeto u djetinjstvu značilo boravak u zatvorenom prostoru sa zatvorenim kapcima, ipak postoji određeni napredak u svijesti o vrućinama i tome kako se s njima nositi. "Ljudi su naučili lekcije i sada znamo kakve posljedice vrućina može imati", rekao je. "Ali ponekad se čini da, čim ljeto završi, sve to zaboravimo".
Otvori KEKS Pay
Neka svi kvazi stručnjaci pročitaju šta pisao naučnik Milanković u vezi klime i klimatskih promena . Ubeđen sam da 99% da nisu čuli za ovog naučnika.