Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 110
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Tko će liječiti djecu?

Za pet godina od 283 pedijatrijske ordinacije trećina će ostati bez liječnika

Miranda Cikotić/Pixsell
22.08.2017.
u 11:20

Hoće li usvajanje anglosaksonskog modela dovesti do ukidanja primarne pedijatrije?

 U   ovom trenutku Hrvatskoj nedostaje 47 pedijatrijskih timova, a u idućih pet godina još će trećina pedijatrijskih ordinacija primarne zdravstvene zaštite ostati bez liječnika!

Od njih ukupno 283 u spomenutom razdoblju 84 pedijatra idu u mirovinu, a deset posto odljeva očekuje se zbog bolesti ili ranijeg umirovljenja. Već sada 11 posto djece predškolske dobi u Hrvatskoj nema svojeg pedijatra; prvu adresu koja se brine o zdravlju najmanjih, od njihova rođenja pa do polaska u školu. Ili zakonski točnije rečeno – od rođenja do sedme godine života. Roditeljskim jezikom pak to su liječnici koji prate rast i razvoj novorođenčeta, važu ga, mjere, savjetuju u detalje o svemu, od njege do prehrane, upozoravaju, umiruju i čine sve da se neki veći zdravstveni problem spriječi, prepozna ili pak na vrijeme uputi kolegama u bolnicu. Primarni pedijatar kao nešto samorazumljivo u nizu je hrvatskih županija već postao luksuz, a podaci s početka teksta jasno pokazuju da će se to dogoditi u cijeloj zemlji.

 Tamo gdje nedostaje pedijatar mala djeca se trebaju liječiti kod obiteljskog liječnika

Za Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje rješenje je vrlo jasno i isključivo normativno - zakon i podzakonska rješenja, naime, nalažu da se tamo gdje nedostaje pedijatar mala djeca liječe kod obiteljskog liječnika. A kakvo je stanje u obiteljskoj medicini, nije tema ovog teksta, no itekako je smisleno podsjetiti na niz apela i akcija obiteljskih liječnika koji su javno vapili da rade u nemogućim uvjetima, dnevno obrađuju previše pacijenata, muče se s administracijom i suludim zahtjevima poput izdavanja raznoraznih potvrda. A sad bi trebali još skrbiti i o najmanjima? Sve da su prilike u obiteljskim ordinacijama i školski posložene, struka, a i roditelji suglasni su i jasni - o zdravlju malene djece mora se brinuti njihov pedijatar. Posljedice administrativnih odluka ili (ne)činjenja u konačnici snose djeca na što je vrlo jasno Ministarstvo zdravstva dopisom upozorio splitski ogranak Hrvatskog pedijatrijskog društva u kojem, među ostalim, stoji: “Nažalost, u prethodnih nekoliko desetljeća svjedočimo promjenama u organizaciji zdravstvene zaštite koje nam, sagledavajući dugoročne posljedice, nisu donijele dobrobit. Gubitak cjelovite preventivne i kurativne skrbi djece školske dobi rezultirao je porastom morbiditeta upravo u dobnoj skupini djece između 7 i 18 godina, u čemu prednjače nesreće, razni psihosomatski poremećaji te niz drugih preventabilnih bolesti i stanja. Zabrinjavajući je i porast broja neredovito cijepljene djece.

Dok se Republika Hrvatska bori s ozbiljnim demografskim padom te se najavljuju razne pronatalitetne mjere, u našoj svakodnevnoj praksi dolazi do gubitka kvalitete, kontinuiranosti i dostupnosti najviše razine zdravstvene zaštite predškolske i ostale djece, preciznije rečeno, postupnog ukidanja pedijatara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Sve to povećava pritisak na bolničku pedijatrijsku službu i pedijatrijski hitni prijam, a nerijetko rezultira i većim brojem hospitalizacija te porastom troškova liječenja. Posebno je zabrinjavajuća izuzetno loša situacija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti predškolske djece na području Splitsko-dalmatinske županije. U ovom trenutku od 36 pedijatrijskih timova ugovorenih s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje za područje Splitsko-dalmatinske županije, u samo 27 njih radi radno aktivni specijalist pedijatrije, a u četiri umirovljeni pedijatar s navršenih 65 godina.

U pet timova pedijatra nema. Naša je obveza i dužnost iskazati neslaganje s odlukama i postupcima koji se tiču zdravlja i dobrobiti naše djece kao najosjetljivije populacijske skupine u Republici Hrvatskoj. Inzistiramo na tome da isključivo specijalist pedijatar skrbi o djeci do sedme godine života.”

Značaj prevencije

Do ovakvog postupnog ukidanja primarne pedijatrije nije došlo preko noći. Kako kaže prof. dr. sc. Milivoj Jovančević, rezultat je to dramatičnih promjena u proteklih dvadesetak godina: od ukidanja radnog mjesta više medicinske sestre koja je vodila savjetovalište, povećanja normativa broja djece u skrbi, privatizacije, informatizacije do nedostatnog ulaganja u nove specijalizacije i brojnih izmjena regulative stručnog djelovanja kao što je upućivanje i propisivanje lijekova. Istovremeno su se mijenjale i životne okolnosti, dijagnoze koje nekad nisu bile dječje, problemi na koje se pravovremenim utjecajem mogu spriječiti posljedice u odrasloj dobi.

– U užem stručnom smislu bilježe se također značajne promjene. Nakon razdoblja ovladavanja najtežim zaraznim bolestima pojavljuju se u dramatično povećanoj učestalosti “nove bolesti” (poremećaji i stanja većinom vezani za psihosocijalnu problematiku, poremećaji prehrane, neurorazvojni poremećaji, šećerna bolest, alergijske bolesti i dr.) koje su vjerojatno uzrokovane promijenjenim uvjetima života. Dijete je temelj opstanka i prosperiteta i pojedine zajednice i ljudske vrste u cjelini. Djetetovo je zdravlje produkt vrlo složene i dinamične interakcije između nasljeđa i čimbenika iz okoline u kojoj se stvaraju temelji zdravlja odrasle osobe. Navedene poveznice između zdravlja najranije životne dobi i odraslih, kao i mehanizmi međudjelovanja, još su uvijek slabo poznati, ali nedvojbeno iznimno značajni. Tek kad na umu budemo imali sve komponente zdravlja, međusobne utjecaje različitih čimbenika i specifične periode kad se promjene događaju, bit će moguće sveobuhvatnije spoznati događanja i značaj razdoblja ranog rasta i razvoja. Tako se u proteklim godinama povećava broj bolesti i bolesnih stanja u odrasloj dobi za koje postoje jasni uzroci u najranijemu djetinjstvu, koje seže u prenatalni period, a nerijetko i u period prije začeća. Nedvojbeno se u tome ogleda značaj preventivnog djelovanja koje predstavlja značajan udio (35-40%) sveukupnih aktivnosti pedijatrijskih timova primarne zdravstvene zaštite. Prevencija, sprečavanje nastanka bolesti, promatrajući sa stajališta medicine u užemu smislu, etike, ekonomije i sociologije, vrhunski je doseg suvremene medicine.

Suprotno uobičajenim stajalištima, riječ je o sofisticiranoj grani medicine koja zahtijeva visoku razinu stručnosti i interdisciplinarni pristup. Ocjenjujući javnozdravstveni učinak i značenje, ne postoji klinička disciplina s kojom se može usporediti prema navedenim obilježjima. Kada je riječ o kurativnim aktivnostima, pedijatri u primarnoj zdravstvenoj zaštiti prema svim dostupnim pokazateljima samostalno rješavaju više od 90 posto problematike s kojom se susreću, racionalno koristeći dijagnostičke postupke i specijalističko-konzilijarne usluge – objašnjava dr. Jovančević, inače i član Povjerenstva za primarnu zdravstvenu zaštitu Hrvatske liječničke komore.

Svaki primarni pedijatar u zemlji godišnje ima između 10 i 11 tisuća posjeta

Svaki primarni pedijatar u zemlji godišnje ima između 10 i 11 tisuća posjeta, a svaki tim u prosjeku ima 950 upisane djece. Stručni standard kaže da bi maksimum trebalo biti 850 djece, no s obzirom na aktualni nedostatak primarnih pedijatara, kako se zalagati za realizaciju tog standarda kad bi to u praksi još više djece ostavilo bez pedijatra? Pita se to i dr. Đurđa Španović, predsjednica Hrvatskog društva za socijalnu i preventivnu pedijatriju: – Dok smo bili dispanzeri, imali smo i višu medicinsku sestru i 850 pacijenata. Izgubili smo višu medicinsku sestru i svi smo se pretvorili u ambulante; specijalista i sestru srednje stručne spreme kao tim, a broj osiguranika ne uspijevamo smanjiti. U prosjeku tim sada ima 950 djece, a svaki pedijatar, od nas 283, godišnje ima između deset i 11 tisuća posjeta.

To je jako puno i prvi nam je cilj da se taj standardni broj osiguranika po timu smanji, ali kamo će onda ta djeca? To je zakon spojenih posuda i HZZO-u je to sve poznato. Temeljni je cilj našeg društva unaprijediti kvalitetu zdravstvene zaštite djece i pri tomu prvo što želimo jest da za zdravstvenu zaštitu djece moramo imati specijalista, potom da se mreža popuni i uskladi sa svim činiteljima koji na to utječu. Ljudi moraju pravovremeno ići na edukaciju jer će se u suprotnom timovi gasiti. Čovjeku morate omogućiti adekvatne uvjete rada, mogućnost napretka i mogućnost da zaradi u profesiji. Dobrim dijelom koncesionarstvo nudi tu mogućnost. HZZO bi u svojim zakonskim aktima mogao biti dosljedniji, akti trebaju definirati specifičnost pedijatrijske primarne zdravstvene zaštite i biti razrađeni na način da prepoznaju tu specifičnost kako se ne bi ugrozila kvaliteta liječenja djece – poručuje dr. Španović upozoravajući da moramo zadržati naš sustav, ne dopustiti uvođenje anglosaksonskog modela u kojem nema ni primarnog pedijatra ni ginekologa. Kako kaže, imamo infrastrukturu i dobar model te ne smijemo dopustiti da se to uruši. Prema istraživanju društva koje vodi dr. Španović, s pedijatrima su suglasni i roditelji, ni za njih nema dvojbe tko bi im trebao liječiti djecu.

Projekcija za 2021. godinu

Kamo će na prvi pregled s novorođenčetom koje uskoro stiže, mlada majka Monika Horvat iz Samobora ne mora se brinuti.

– Važno je imati liječnika za maleno dijete, a još mi je važnije da je taj liječnik pristupačan i odgovoran. Nisam stručnjak i ne mogu ulaziti u specijalizacije i njihove razlike, ali mogu kao majka reći koliko je važno imati povjerenje u liječnika. I stoga mogu reći da je situacija takva da je očito da je puno pedijatara pred mirovinom, a ponekad se onda radi o ljudima koji su već umorni od posla, koji djecu gledaju cijeli život i svaka im je bolest bezazlena što me često frustrira i zabrinjava kao majku – opisuje 26-godišnjakinja. No hoće li pedijatar biti dostupan njezinoj djeci i do njihove sedme godine života, već je neizvjesno.

U Zagrebačkoj županiji, naime, trenutačno nedostaju tri pedijatra. Štoviše, to je samo jedna od ukupno 17 županija u kojima već sada manjka određen broj pedijatrijskih timova od njih ukupno 47 diljem zemlje. Taj podatak HZZO-a, naime, odnosi se na Mrežu javne zdravstvene službe, odnosno službenu procjenu gdje je i koliko liječnika (u ovom slučaju pedijatara) potrebno. Međutim, prema analizi nadležnog Povjerenstva Hrvatske liječničke komore pedijatara bitno više manjka i procjenjuje se da će za trenutačni standard od 950 malenih pacijenata po liječniku 2021. godine hrvatskom zdravstvu nedostajati čak 226 pedijatara. U tu su procjenu uključeni i oni koji su trenutačno na specijalizaciji, a prošlu i ovu godinu Ministarstvo zdravstva EU novcem financira specijalizacije ukupno 52 pedijatra za domove zdravlja iz niza mjesta po cijeloj zemlji.  

Alarmantno

Pedijatri nedostaju u:
• Grad Zagreb 7
• Vukovarsko-srijemska, Zadarska i Međimurska županija – nedostaju po 4 tima u svakoj županiji
• Brodsko-posavska, Istarska, Krapinsko-zagorska, Varaždinska i Zagrebačka županija – nedostaju po 3 tima u svakoj županiji
• Koprivničko-križevačka, Ličko-senjska, Osječko-baranjska, Požeško-slavonska i Splitsko-dalmatinska županija – nedostaju po 2 tima u svakoj županiji
• Dubrovačko-neretvanska, Primorsko-goranska i Virovitičko-podravska – nedostaje po 1 tim 

 
 

Komentara 2

DU
Deleted user
11:27 22.08.2017.

Budući smo u padu novorođene djece tanam će biti dovoljno to što nam ostane.Nema se ljudi treba za novi vozni park,pa još koju kunu što se ima stranka,pa malo kojs dnevnica uz plaću. A natalitet tko to još gleda jes nekoga briga za narod za njih će uvjek biti.I ovdje mislim i na plave,crvene,crne svi su isti.

Avatar nekakav
nekakav
11:32 22.08.2017.

nitko neće, pa ajd budem ja prvi. današnjim pedijatrima nije najveći problem plaća, jer je iona za hrvatske uvjete itekako poticajna, već roditelji, koji do dijagnoze bolesti i problema kod svoje djece dolaze na internetu, kroz razne forume i rasprave na fejsu. njihova konačna razmišljanja su da doktori pojma nemaju, i da oni sami na internetu pronalaze rješenja, tj. dijagnoze i za njih lijekove, a da doktor nešto zeza, jer neće to propisati. općenito je u svijetu trend da doktori opće prakse obrađuju sve više i više pacijenata, a da manji broj odlazi preko njih specijalcima. naš sustav je bio odličan, široko obrazovanje sa specijalizacijama koje su mogle u kratko vrijeme pokriti velik broj pacijenata. danas se trči za novcem, i tu je država izgubila, svi mi smo izgubili, jer smo zdravlje stavili u tržišnu ekonomiju. zdravljem bi se trebali baviti isključivo liječnici pod kapom države, i tu nema mjesta privatnom sektoru, čak i proizvodnja lijekova i pomagala, bi morala biti državni monopol. ovako smo dobili jako skupe lijekove, koji, da bi bili dostupni stanovništvu, dobivaju izdašne potpore države, subvencije. država svojim zakonodavnim okvirima produžuje zaštitu licenci, umjesto da ju skraćuje, pa da imamo jeftine generike nakon 3 godine od originala, mi to imamo kroz 10-15. indija ih je sasjekla, al mi ne možemo. na djecu smo svi jako osjetljivi. zato bez puno buke dajemo 285 kuna za cipelice broj 23, taman za 3 mjeseca. sebi broj 44 kupujemo na rasprodajama po 119,00....

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije