Baku Energy Forum 2026 održava se u trenutku kada se globalno energetsko tržište nalazi u dubokoj promjeni, obilježenoj nestabilnošću opskrbnih lanaca, preusmjeravanjem europske energetske politike nakon rata u Ukrajini i ubrzanim pritiskom na tranziciju prema obnovljivim izvorima energije. U takvom kontekstu Azerbajdžan se pozicionira kao sve važniji energetski partner Europe i svojevrsni most između Kaspijskog područja, Bliskog istoka i europskog tržišta, a na forumu sudjeluju predstavnici iz brojnih zemalja, uključujući Azerbajdžan, Tursku, Gruziju, Kazahstan, Uzbekistan, zemlje Europske unije te međunarodne institucije i financijske organizacije. Središnje mjesto u toj ulozi ima Južni plinski koridor, infrastrukturni sustav koji povezuje azerbajdžanska plinska polja s Europom preko Gruzije i Turske prema jugoistočnoj Europi. Taj koridor posljednjih godina dobiva na strateškoj važnosti jer Europska unija nastoji diverzificirati izvore opskrbe plinom i smanjiti ovisnost o tradicionalnim dobavljačima, a Azerbajdžan se u tom procesu nameće kao stabilan i predvidiv partner.
Na forumu sudjeluju i vodeće energetske kompanije i institucije poput SOCAR-a, BP-a, TotalEnergiesa, ExxonMobila i Eni-ja, kao i predstavnici Europske komisije, Svjetske banke i Europske banke za obnovu i razvoj, što dodatno naglašava međunarodni karakter skupa i njegovu važnost u oblikovanju buduće energetske politike regije. U središtu energetskog sustava zemlje nalazi se državna kompanija SOCAR, koja zajedno s međunarodnim partnerima razvija ključne projekte u Kaspijskom moru i na kopnu. Takva suradnja pokazuje da Azerbajdžan ostaje duboko integriran u globalnu naftno-plinsku industriju, ali istovremeno pokušava modernizirati svoj energetski sektor i zadržati konkurentnost u razdoblju promjene energetskih prioriteta.
Jedan od ključnih izazova koji se ističe na forumu jest balans između tradicionalne proizvodnje fosilnih goriva i sve snažnijeg okretanja prema obnovljivim izvorima energije. Azerbajdžan ima značajan potencijal u solarnoj i vjetroenergiji, osobito u području Kaspijskog mora i južnih dijelova zemlje, no tranzicija zahtijeva velika ulaganja i dugoročnu strategiju. Geopolitički kontekst dodatno pojačava važnost foruma. Rat u Ukrajini promijenio je energetske tokove Europe i ubrzao potragu za alternativnim dobavljačima energenata, zbog čega Azerbajdžan dobiva novu stratešku ulogu kao pouzdan partner koji može djelomično popuniti prazninu na europskom tržištu plina. Energetska sigurnost time postaje ne samo ekonomsko, nego i političko pitanje.
Istodobno se razvijaju planovi za širenje energetskih koridora i jačanje infrastrukture koja bi mogla povezati Kaspijsko područje s novim tržištima u Europi, uključujući i jugoistočnu Europu, gdje se sve više spominje i potencijal suradnje sa zemljama poput Hrvatske kroz širu regionalnu energetsku povezanost. Među sudionicima i govornicima ističu se i predstavnici međunarodnih energetskih kompanija i institucija, koji naglašavaju važnost stabilnosti tržišta, ulaganja u infrastrukturu i postupne energetske tranzicije. U tom kontekstu posebno se naglašava uloga velikih investitora i partnera koji već desetljećima sudjeluju u razvoju azerbajdžanskog energetskog sektora. Baku Energy Forum tako postaje mjesto na kojem se ne raspravlja samo o trenutnim energetskim tokovima, nego i o dugoročnoj strukturi globalne energije. Azerbajdžan se pritom pozicionira kao država koja istodobno ostaje važan izvoznik fosilnih goriva i pokušava razviti novu ulogu u zelenoj energetskoj tranziciji, dok međunarodni sudionici pokušavaju definirati budući balans između sigurnosti opskrbe i klimatskih ciljeva.
Otvori KEKS Pay
