Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvati koji su mijenjali svijet

Ekskluzivna konferencija o pet naših izvanserijskih umova: Hrvati koji danas mijenjaju svijet

Večernji list organizira ekskluzivnu konferenciju “Hrvati koji danas mijenjaju svijet” koja će se održati 8. travnja u 11 sati u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. "Od Vrančića preko Boškovića do Tesle, hrvatski se nacionalni identitet zasnivao na znanju i izvrsnosti", ističe Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista
30. ožujka 2021. u 11:09 15956 prikaza
Pogledajte galeriju 1/10

Profesor Igor Rudan jedan je od najistaknutijih svjetskih umova čiji su znanstveni radovi citirani više od 65.000 puta, Danica Kragić Jensfelt jedna je od vodećih svjetskih robotičarki, a Marina Soljačića, profesora s MIT-a, zovu Teslom 21. stoljeća. Silvio Kutić je pak sa svojim Infobipom Vodnjan učinio središtem svjetske IT industrije, a kaže se kako osnivač Nanobita Alan Sumina svojim proizvodima pobjeđuje velike igrače na njihovu tlu. Ovi primjeri pokazuju da Hrvati i danas, baš kao i tijekom prošlih stoljeća, svojim djelovanjem doista mijenjaju svijet. Kako bi pridonio tome da njihovi uspjesi uistinu budu priznati kao što zaslužuju, Večernji list organizira ekskluzivnu konferenciju “Hrvati koji danas mijenjaju svijet” koja će se održati 8. travnja u 11 sati u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu.

SLUŽE NA ČAST HRVATSKOJ Pomiču granice u svjetskim razmjerima: Hrvati koji danas mijenjaju svijet

– U sklopu velikog Večernjakova projekta “Hrvati koji su mijenjali svijet” u Meštrovićevu je paviljonu do 15. svibnja otvorena izložba “Hrvatska svijetu” o 38 naših velikana koji su kroz povijest imali globalni utjecaj, a ovo je nastavak te priče. Sve je počelo tako što smo htjeli odati priznanje onima koji su u povijesti ostavili dubok trag, ne samo na zajednicu u kojoj su živjeli, nego na cijeli svijet jer su mnogi od tih velikana dugo bili nepravedno zanemareni. Ne želimo da se to dogodi i onima koji trenutačno čine velike stvari, želimo danas odati priznanje onima koji mijenjaju svijet – kaže Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista i autor projekta koji zapravo priča priču o intelektualnim nomadima koji obogaćuju svijet prenoseći znanja iz jedne zajednice u drugu te stvarajući kvalitetnije društvo.

Video: Od 12. veljače do 15. svibnja posjetite izložbu "Hrvatska svijetu"

– Od Vrančića preko Boškovića do Tesle, hrvatski se nacionalni identitet kroz povijest zasnivao na znanju i izvrsnosti i na tome bi Hrvatska trebala graditi svoj identitet. Na ovoj ćemo konferenciji predstaviti pet izvanserijskih umova, no šaljemo poruku kako je još puno takvih pozitivnih primjera kojima treba dati više pozornosti – kaže Klarić. Na konferenciji će, dakle, u sklopu velikog panela biti predstavljeno petero Hrvata koji su uspješni i prepoznati po tome da grade neke od najvećih svjetskih priča. Među njima je i profesor Igor Rudan, direktor Centra za globalno zdravlje Sveučilišta u Edinburghu, koji ističe da je tijekom povijesti za karijeru značajnu u svjetskim razmjerima najčešće bilo potrebno napustiti Hrvatsku i raditi u nekom važnijem svjetskom centru jer se ondje moglo učiti od vodećih umova, ali i lakše biti prepoznat te utjecati na druge.

Zagreb: Građani se testiraju na koronavirus u drive in ambulanti u Sigetu prijete nove mutacije Igor Rudan pojasnio zašto Europa toliko strepi od novog soja virusa i što se može učiniti

– Danas je velika prednost digitalnog doba što je omogućilo da se svijet može mijenjati i iz Hrvatske. Kompanije poput Infobipa, Rimac automobila, Nanobita, ali i nekoliko drugih zanimljivih kompanija temeljenih na tehnološkim inovacijama pokazuju da se svijet danas može mijenjati i iz Hrvatske.

Svijet se može mijenjati iz Hrvatske

U prošlosti je “intelektualno nomadstvo” bila prednost, ali danas više nije toliko važno, pogotovo otkako je pandemija smanjila i broj putovanja i odgodila znanstvene skupove, a rad od kuće postao prihvaćen – ističe Rudan, a s njime se slaže i profesor fizike na MIT-u Marin Soljačić, još jedan sudionik konferencije. Ističe kako “intelektualno nomadstvo” danas više nije neophodno jer je prijenos informacija i sredstava za istraživanja puno lakši i brži.

Zagreb: Na Interliberu predstavljena knjiga "U zemlji klanova" autora Igora Rudana | Autor : Matija Habljak/PIXSELL Foto: Matija Habljak/PIXSELL 12.11.2019., Zagreb - Na 42. Medjunarodnom sajmu knjiga Interliber predstavljena je knjiga "U zemlji klanova" autora Igora Rudana. Photo: Matija Habljak/PIXSELL

– Trudim se dati svoj mali doprinos mijenjanju svijeta na bolje time što pomažem razvoj tehnologije i znanosti, a oko sebe prepoznajem još takvih primjera. Jedno od najvećih bogatstava MIT-a je golema koncentracija izuzetno talentiranih ljudi. Primjerice, u jednom trenu je u mojoj grupi, radeći na istraživanjima pod mojim vodstvom, bilo četvero studenata koji su na Olimpijadi iz fizike bili osvojili zlatne medalje – kaže Soljačić.

Rudan se također smatra sretnim jer je posvećen poslu koji po svojoj naravi nastoji mijenjati svijet smanjivanjem bolesti među najugroženijima. Kao direktor Centra za globalno zdravlje, usmjeren je na projekte koji među najsiromašnijima u svijetu nastoje povećati izglede za preživljavanje, pogotovo male djece i njihovih majki.

– Razvio sam metode koje se danas koriste u desecima zemalja Afrike, jugoistočne Azije i Južne Amerike kako bi se najefikasnije, ali i uz očuvanu jednakost prilika za sve slojeve društva, što više pomoglo onima koji pomoć najviše trebaju. Tim se metodama danas usmjeravaju stotine milijuna dolara pomoći međunarodnih organizacija upućene najugroženijima kako bi im se optimalno pomoglo – kaže Rudan koji oko sebe prepoznaje jako puno pozitivnih primjera. Smatra da u globalnoj akademskoj zajednici, ali i u Hrvatskoj, brojni pojedinci svojim inovacijama stalno unapređuju svijet u kojem živimo. On je pak, unatoč priznatoj svjetskoj karijeri, tijekom pandemije koronavirusa svoje znanje stavio na raspolaganje i Hrvatskoj.

Pripreme za Večernjakovu izložbu "Hrvatska svijetu" KUSTOSICA VEČERNJAKOVE IZLOŽBE Anita Ruso: Ovo je ogroman kabinet čuda iz kojeg posjetitelji neće htjeti otići

– Vjerujem da znanstvenici za svoju domovinu mogu više učiniti time da uspiju u svijetu, pa zatim iskoriste poziciju da bi pomogli novoj generaciji znanstvenika u njihovu usavršavanju, organizirali za njih razmjene, a svoje znanje vratili u Hrvatsku putem aktivnosti u popularizaciji znanosti. No što mogu doista učiniti za Hrvatsku ostankom u njoj, pogotovo ako rade u instituciji koja ne promiče i ne vrednuje međunarodnu izvrsnost? – zaključuje Rudan koji smatra kako je za svaku zemlju, pa tako i Hrvatsku, vrlo važno kakva će kultura biti izgrađena s obzirom na percepciju uspjeha njezinih pojedinaca. Stoga kaže da je važno odati priznanje onima koji su postigli velike uspjehe jer se na taj način pokazuje put mladima te ih se motivira da i oni sami u budućnosti nastoje pridonijeti čovječanstvu.

Marin Soljačić | Autor : Davor Puklavec/PIXSELL Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

Da je važno da istaknuti pojedinci postanu uzor mlađim generacijama te ih tako potaknu na dodatni rad, trud i uspjeh smatra i Soljačić koji svake godine u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja dodjeljuje stipendiju, Nagradu Soljačić, najboljim maturantima iz matematike i fizike.

Otvorena izložba "Hrvatska svijetu" Svijet pisan Penkalom Kad kažemo 'penkala', mislimo na kemijsku olovku, no Penkala je zapravo patentirao – tehničku

– Hrvatska je moja domovina, tu sam rođen i odrastao te sam se obrazovao sve do početka fakulteta. Za to sam zahvalan Hrvatskoj i drago mi je ako i ja mogu barem nešto malo učiniti za Hrvatsku – ističe Soljačić, a jedna od vodećih svjetskih robotičarki Danica Kragić Jensfelt kaže kako joj povezanost s Hrvatskom, unatoč tome što živi i radi u Švedskoj, dodaje neophodnu dimenziju društva, kulture, povijesti i svega ostaloga što je čini onakvom kakva jest. Ipak, ističe kako to odakle se radi nije toliko presudno za poticanje promjena.

– Ljudi koji doista žele postići promjenu, ne misle previše na to gdje žive i rade, cilj promjene nije vezan za zemlju, nego za područje u kojemu možete pridonijeti promjeni – kaže Kragić Jensfelt s Kraljevskog tehnološkog instituta u Stockholmu koja je ujedno i članica nadzornih odbora H&M-a i SAAB-a. Smatra kako se s vremenom mijenja ona pa tako i svijet, ali da puno ljudi pridonosi promjeni – implicitno ili eksplicitno.

Silvio Kutić | Autor : Dusko Marušić/PIXSELL Foto: Dusko Marušić/PIXSELL

Stvorio se val entuzijazma

A iz Hrvatske svijet mijenja Silvio Kutić, izvršni direktor Infobipa, IT tvrtke koja je postala prvi hrvatski tzv. jednorog, odnosno prešla je vrijednost od milijardu dolara. Kaže kako je to moguće, ali ne preko noći.

– Potrebna je predanost, upornost i sklonost prema inoviranju. Naša priča traje već petnaestak godina, a bila je prepuna uspona i padova. Ali, nikada se nije odustajalo. Naravno, puno je lakše uspjeti stvarajući biznis i priču u mnogo većim i uspješnijim zemljama, ali pokazali smo već nebrojeno puta da se trag može ostaviti i iz jedne ipak male Hrvatske – kaže Kutić te ističe kako je on samo dio priče koja se zove Infobip.

1 / 22
25.02.2021., Zagreb - Predsjednik Republike Zoran Milanovic obisao je multimedijsku izlozbu "Hrvatska svijetu" u Mestrovicevom paviljonu- Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL

Svaki naš zaposlenik svojim radom sudjeluje u razvijanju najsuvremenijih komunikacijskih rješenja današnjice te tako oblikuje i čini taj komunikacijski svijet još boljim. I ovo pandemijsko vrijeme nam je pokazalo koliko je važna komunikacija među ljudima, ali i izravna komunikacija između korisnika i brendova te vrhunsko korisničko iskustvo. I u tome Infobip ima vrlo važnu ulogu – ističe Kutić te dodaje kako je puno tvrtki, pogotovo iz hrvatske IT industrije, pokazalo da su itekako sposobne ostaviti značajan trag na svjetskoj pozornici. Ipak, zaključuje da u Hrvatskoj nedostaje stvaranja pozitivnog ozračja i atmosfere uspjeha.

– Takav jedan trenutak smo svi mi osjetili u drugoj polovici prošle godine kada su nas brojne uspješne vijesti iz domaćeg IT sektora učinile ponosnima, a to se nastavilo i ove godine. Stvorilo je to val entuzijazma za koji bih volio da bude još veći – zaključuje Kutić koji smatra da je ključ uspjeha usredotočenost na globalno tržište i stalno inoviranje.

Alan Sumina | Autor : Igor Kralj/PIXSELL Foto: Igor Kralj/PIXSELL 06.04.2017., Radnicka cesta 37b, Zagreb - Alan Sumina i Zoran Vucinic, osnivaci tvrtke Nanobit. Photo: Igor Kralj/PIXSELL

Po tome se ističe i Nanobit koji je osnovao Alan Sumina 2008. godine, a lani je ta tvrtka postala dijelom švedske Stillfront grupe, jedne od vodećih svjetskih gaming kompanija. Sumina je također jedan od sudionika panela koji će biti orijentiran na teme o budućnosti, a na njemu će se prvenstveno razgovarati o Hrvatskoj i svijetu u vremenu poslije pandemije. Raspravu će moderirati Boris Jokić, znanstvenik iz Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, a prethodit će mu dva uvodna predavanja profesora s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Marijane Grbeše Zenzerović o budućnosti društvene komunikacije i medija te Bože Skoke o važnosti i suvremenim načinima brendiranja zemalja te ulozi kreativnosti i inovativnosti u tom procesu.

PODCAST Anita Ruso o velikoj izložbi 'Hrvatska svijetu': 'Ljudi se čude kako je moguće da nisu čuli za neke od velikana'

– Sve se više država nastoji predstaviti svijetu kroz cjelokupnu paletu kulturnih i kreativnih industrija te uspješno spajaju gospodarstvo, znanost, inovativnost i kreativnost. Upravo taj spoj predstavlja neke od najbrže rastućih gospodarskih sektora. Hrvatska je percipirana kao lijepa država, s atraktivnom prirodom i prostorom, ali moramo napraviti iskorak i predstaviti svijetu naše ljude, koji su inovativni, kreativni, otvoreni novome i drukčijem…

Danica Kragić Jensfelt, Švedska kraljevska akademija znanosti | Autor : Vogler/Wikimedia Commons Foto: Vogler/Wikimedia Commons

Takvi smo bili kroz povijest, a takvi smo i sada. To je značajna odrednica hrvatskog identiteta, ali je u svijetu nedovoljno poznata – kaže Skoko te zaključuje kako je važno govoriti o suvremenim doprinosima Hrvata svijetu na konferencijama poput ove. Događanju u HNK moći će, zbog epidemioloških mjera, prisustvovati 200 ljudi, ulaznice se mogu kupiti na stranici Entrio.hr, a prisutni će glavnim panelistima imati priliku postavljati pitanja. Pritom će svaki od pet stručnjaka podijeliti svoja iskustva te razmišljanja o promjenama u svijetu.

Samobor: Predsjednik HGK Luka Burilović posjetio tvrtku Nord Product
SVE POZNATIJI HRVATSKI PROIZVOĐAČ
Hrvatske mobilne kuće izdrže na -25°C, a izvoze ih i u Skandinaviju: 'Sve je domaći proizvod'
Pevex
BICIKL U PROMETU
Infrastruktura i edukacija kao preduvjet za razvoj biciklističke kulture u Hrvatskoj