Zastupnik u Europskom parlamentu Davor Ivo Stier (HDZ), bivši ministar vanjskih poslova Hrvatske, gostovao je u studiju Večernjeg TV-a i komentirao izbor novog pape Lava XIV.
Gospodine Stier, koji je Vaš dojam o izboru novog pape Lava XIV?
To je izbor prvog američkog pape, koji je zapravo ujedno i sjeverni Amerikanac, ali i južni Amerikanac ili Latinoamerikanac. To je možda jedna, prva zanimljivost. Čovjek koji je iz Chicaga, dakle iz Sjedinjenih Američkih Država, ali koji je otišao kao misionar u Peruu i zapravo je za biskupa zaređen u Peruu, i bio je potpredsjednik Peruanske biskupske konferencije. I jučer ste vidjeli prvo obraćanje nakon izbora za papu. Naravno, na talijanskom je pozdravio, ali kasnije svojoj bivšoj biskupiji na španjolskom. Nije koristio engleski. Tako da je i taj latinoamerički identitet kod njega prisutan, što, naravno, ne umanjuje i tu činjenicu koja će ući u povijest, i u crkvenu povijest, da je prvi američki ili sjevernoamerički papa. Mislim da je čovjek koji i izborom imena, kao i svaki papa, definirao svoj program. Lav XIII je bio papa koji je napisao prvu socijalnu encikliku Rerum Novarum. Dakle, temelj društvenog nauka Crkve. S time na neki način možemo vidjeti određene elemente kontinuiteta, da će i dalje biti zagovornik socijalne pravde i kršćanskog socijalnog nauka. Ali, naravno, dat će i svoj poseban ton i stil. Mislim da će biti papa koji će imati sluha za sve senzibilitete unutar Crkve. Da će mu jedinstvo Crkve biti itekako važno, što smo mogli čuti i u ovim pripremama za konklavu u različitim govorima i razgovorima među kardinalima. I naravno ono što bih na kraju još istaknuo, jučer su prve riječi koje je uputio bile pozdrav uskrslog Krista. “Mir s vama". I miru je posvetio dosta riječi. U svijetu koji se više sve više fragmentira i postaje nesigurniji, taj glas mira iz Rima od strane pape Lava XIV je nešto što itekako možemo očekivati tijekom njegova pontifikata.
Da, više je tu zanimljivih aspekata, ali dotaknimo se tog aspekta da je to prvi američki papa. I to u ovoj eri, u prvim mjesecima drugog Trumpovog mandata, kad se čini da je Amerika nekako ponovo sveprisutna. Da možda gubi na važnosti kao svjetska sila pod Trumpom, ali da je ponovo medijski sveprisutna, odnosno da je Amerika sve u svijetu. Svi govore o Americi. Ali čini se da je Lav XIV neki drukčiji tip Amerikanca nego Trump. Onaj originalniji tip Amerikanca koji ipak želi graditi mostove, dok je Trump netko tko želi graditi zidove, pa na kraju krajeva to i govori i to i gradi. Vidite li tu možda dinamiku? Možda Trump više nije vodeći Amerikanac u svijetu?
To je definitivno. Ja sam imao isti zaključak u razmišljanju, kad sam čuo vijest, odnosno pratili smo da je izabran prvi američki papa. Zaključak da, evo, od tog trenutka Trump više nije najznačajniji Amerikanac u svijetu, nego je to danas Lav XIV.
Dobro, Trump i dalje ima nuklearnu silu kojom upravlja, ali...
To definitivno. Papa nije politički vođa. Ali kada govorimo o značaju i o prepoznatljivosti i o univerzalnoj ulozi, definitivno je, po meni, Lav XIV danas najznačajniji Amerikanac. Više od Trumpa.
Hoće li više od Trumpa postati lider slobodnog svijeta, što je ona titula kojom se obično opisivalo američkog predsjednika, a koja pod Trumpom nije baš sigurna i zagarantirana da njemu pripada. Može li u tom smislu, i moralnom onda dakako, Lav XIV svoj pontifikat uobličiti?
Sigurno je i kao kardinal bio kritičan prema potezima Trumpove administracije. Čak je i otvoreno imao određenih izjava, gdje je kritizirao određene ljude, pa i potpredsjednika JD Vancea. Kao što se, i dok je bio biskup u Peruu, znao suprotstaviti tadašnjem predsjedniku Albertu Fujimoriju. Dakle, čovjek koji se nije ustručavao čak i ući u tu vrstu dinamike i, ako hoćete, kontrapozicije prema političkoj moći. Spomenuli smo da je uvijek program na neki način vezan za izbor imena. Ja sam spomenuo Lava XIII, ali imate papu Lava koji je na neki način tijekom svog pontifikata spasio Rim.
Lav Veliki?
Tako je, Lav Veliki, koji je Atilu zapravo na neki način zaustavio i ako hoćete spasio Zapad. Može se možda i tu naći neka poveznica. U svakom slučaju, što se tiče vrijednosti, definitivno mislim da i za Amerikance taj moralni autoritet doći će sada prvenstveno od riječi i poruka pape Lava XIV.
Zanimljivo je da je Steve Bannon bio dosta kritičan odmah jučer bio nakon izbora Lava XIV. Bannon, koji je možda vodeći glasnogovornik Trumpa, koji isto tako ima tezu da zapadnu civilizaciju treba spasiti od smrtne opasnosti, ali da će to učiniti Trump. Bannon je rekao da je to anti-trumpovski papa i da je najgori odabir za MAGA-katolike. Dakle, ta neka jezgra Trumpovog MAGA-pokreta nije zadovoljna i vidi u Lavu XIV nešto suprotno njihovim očekivanjima.
Pa, kada pogledate što je još kardinal govorio, nastupio, koje je vrijednosti zastupao, onda one su doista vrlo različite od onoga što je MAGA-pokret. Dakle, ja ne vjerujem da je u središtu sad neka intencija ući u političku konfrontaciju. To bi bilo krivo tumačenje uloge pape, ali definitivno bit će papa koji se neće ustručavati propovijedati ono što je kršćanski socijalni nauk, kakav ga je još i u Rerum Novarum Lav XIII elaborirao. I onda kasnije, naravno i tijekom drugih papa se i dalje taj društveni nauk Crkve izgrađivao.
Vjernicima u našoj zemlji i Hrvatima posebno je bilo dirljivo vidjeti vrhbosanskog nadbiskupa u miru Vinka Puljića na tom balkonu pored novoizabranog pape. Kakav je vaš dojam o toj simbolici?
Bio je izuzetno radostan. Moglo se to vidjeti. On je, inače kao kardinal s najdužim stažom u Kardinalskom zboru imao tu čast, ako hoćete, da bude praktički do novog pape na balkonu. I to je jedna slika koja je ušla u povijest. Nama je, naravno, drago da je jedan hrvatski kardinal, kardinal iz hrvatskog naroda, bio uz Lava XIV.
Što nas možda dovodi i do pitanja kakva mislite da očekivanja Hrvati i vjernici u Hrvatskoj mogu ili trebaju imati od novog pape? Posebno i po ovom pitanju koje je ostalo neriješeno, odnosno hrvatska očekivanja nezadovoljena, za vrijeme pape Franje, a to je pitanje kanonizacije Alojzija Stepinca. Mislite li da će pod papom Lavom XIV Stepinac uskoro biti proglašen svetim?
To je, po meni, nešto što ćemo tek vidjeti. Činjenica jest, je li to slučajnost ili providnost, da je 8. svibnja bila i obljetnica rođenja blaženog Alojzija Stepinca, dakle, dan kada je izabran papa Lav XIV. U svakom slučaju, vidjet ćemo na koji način će se to dalje odvijati. Čini mi se da je, kao što smo rekli i prilikom našeg zadnjeg susreta ovdje u vašem studiju, Katolička crkva pokušala ispružiti ruku i dati priliku da i proces kanonizacije bude povod za dijalog i za bolje razumijevanje. Nažalost, to nije iskorišteno. S druge strane je bilo politizacije od strane političkog vodstva Srbije da se to prikaže zapravo više kao pobjeda jednih nad drugima. Dakle, ne kao povod za dijalog, nego za nadmetanje. Vidjet ćemo kojim će putem sada Lav XIV krenuti. Ono što mislim da je važno istaknuti, a to je da je on bio i na čelu Dikasterija za biskupe, kao prefekt. To je, kolokvijalno rečeno, mogli bismo reći bio je Franjin kadrovik. Član te kongregacije, odnosno dikasterija, je i zagrebački nadbiskup. Prema tome, dobro se znaju i mislim da će to itekako biti važno za oblikovanje odnosa između Lava XIV i hrvatskog naroda.
I još samo možda jedno pitanje o jednoj drugoj temi, ali kad ste već tu... Vi ste zastupnik u Europskom parlamentu. Ovoga tjedna ste govorili ondje u Strasbourgu na temu Izvješća o napretku Srbije, koje je vrlo kritično prema Srbiji. Danas dakle, traje obilježavanje Dana pobjede u Moskvi i vojna parada, gdje su i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik. Nešto ste i spomenuli u Strasbourgu prije par dana, da ne mogu europski pučani dozvoliti da netko čija je stranka u redovima europskih pučana bude na Putinovoj paradi u Moskvi. Ali evo, Vučić je tamo, a njegova stranka jest član obitelji europskih pučana. Znači li to da već u ponedjeljak europski pučani trebaju razmisliti o tome žele li ipak izbaciti Srpsku naprednu stranku iz članstva. Je li to možda poruka koju želite reći?
Poruka je bila vrlo jasna i to je bila poruka koju sam ja izgovorio ne u osobno ime nego u ime kluba Europske pučke stranke. A to je da nijedan dužnosnik iz države članice ili kandidatkinje, a pogotovo ako dolazi iz redova Europske pučke stranke, ne bi smio ići ili na bilo koji način podržavati tu Putinovu paradu. Kao što znate, klub zastupnika je odvojen kao pravna osoba od same stranke.
Ali je isti čovjek na čelu.
Na čelu je isti čovjek, Manfred Weber. I naravno da klub itekako ima svoju težinu i unutar stranke Europske pučke stranke. Definitivno će ovo biti tema koja će se, po meni, na političkoj skupštini vjerojatno otvoriti. O tome će se morati raspravljati. U ovom trenutku ne bih mogao reći u kojem će smjeru niti kojom dinamikom ići, ali ono što mogu potvrditi jest da ova poruka koja je poslana na raspravi u Strasbourgu je bila poruka koja je bila u ime kluba. U krajnjoj liniji, vidjeli ste da je priopćenje nisam izdao ja kao iz mog ureda kao zastupnik, nego je to izdala služba Europske pučke stranke na svom sajtu.
Ako mozete papu nazivati "Lav" onda mozete i srpskog predsjednika nazivati "Pas".