Nakon stanke za Uskrs započela je nova sjednica Sabora. Nova, šesta sjednica Hrvatskog sabora započela je danas utvrđivanjem dnevnog reda, a potom i aktualnim prijepodnevom tijekom kojeg zastupnici postavljaju pitanja premijeru i ministrima. Sjednica će trajati do 15. srpnja, uz dvije pauze zbog predstojećih lokalnih izbora.
Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković osvrnuo se na početku na vijest o smrti pape Franje, istaknuvši dubok dojam koji je ostavio svojim posljednjim javnim nastupom na Uskrs. „Posljednjih mjeseci s velikom smo pažnjom pratili zdravstveno stanje Svetog Oca, nadajući se najboljem. Mnogi su ga vjernici svakodnevno nosili u molitvama. Uskrsno pojavljivanje s balkona bazilike svetog Petra i njegov silazak među vjernike papamobilom iznenadili su mnoge. Nažalost, ispostavilo se da je to bio njegov posljednji susret s narodom – već sljedećeg jutra pozvan je pred Gospodina“, poručio je Jandroković.
Taj trenutak, kako je rekao, ostat će trajno zapamćen kao snažno svjedočanstvo papine posvećenosti vjerničkom puku, kojem je služio do samoga kraja. Uputivši sućut Vatikanu, Jandroković je naglasio kako je papa Franjo Katoličku crkvu predvodio kroz jedno od najizazovnijih razdoblja suvremenog doba, naglašavajući vrijednosti solidarnosti, suradnje i odgovornosti.
„U vremenu obilježenom pandemijama, ratovima i globalnim krizama, papa Franjo ostao je glas nade i brige za najranjivije. Bio je gorljivi promicatelj mira i dijaloga, a brojne reakcije svjetskih lidera potvrđuju da je bio prepoznat kao čovjek iznimne duhovne i moralne snage“, istaknuo je predsjednik Sabora. Zaključno, Jandroković je podsjetio na papinu snažnu poruku u aktualnoj Svetoj godini jubileja.„Pozvao nas je da budemo ‘hodočasnici nade’. Nama vjernicima ostaje trajna obveza slijediti taj put – put koji je on svakodnevno živio i svjedočio“, poručio je.
Nakon govora zastupnici su održali minutu šutnje za premiulog papu. Zastupnička pitanja otvorila je Dragana Jeckov, a aktualno prijepodne obilježili i poneki verbalni sukobi i optužbe na račun Vlade. Jeckov je prva postavila pitanje ministru poljoprivrede Davidu Vlajčiću, fokusirajući se na dugotrajno čekanje odluka o raspolaganju poljoprivrednim zemljištem u Vukovarsko-srijemskoj županiji. „U tijeku je sjetva, a općine još čekaju odluke. Recite ministre, gdje je zapelo?“, pitala je Jeckov, na što je ministar odgovorio kako se intenzivno radi na donošenju novog zakona koji bi, prema njegovim riječima, trebao biti „revolucija u sektoru“. No Jeckov nije bila zadovoljna: „Seljaka ne zanimaju floskule. Obećali ste preseljenje ministarstva u Osijek, a i to je ostalo mrtvo slovo na papiru.“ Situacija se dodatno zaoštrila kada je zbog povrede Poslovnika reagirao DP-ov Stipo Mlinarić, sugerirajući da bi Uprava za nestale osobe trebala biti u Negoslavcima jer, kako je rekao, „tamo znaju gdje su nestali“. Predsjednik Sabora Gordan Jandroković izrekao mu je opomenu i pozvao na prestanak političkog prepucavanja.
Jeckov mu je uzvratila da se „stalno vraća u ’91. iz koje nikada nije izašao“, na što je Mlinarić poručio kako „to nije prošlost jer se i danas pokapaju žrtve rata“. Jeckov je odgovorila: „Nisu prošlost ni oni bačeni u Dunav, za koje ste nam zabranili da im položimo vijenac.“ U drugom dijelu aktualca, SDP-ova Mirela Ahmetović pitala je ministra prometa Olega Butkovića o projektu željezničke pruge Rijeka–Zagreb. „Ugovarate poslove i trošite novac, iako projekt nema valjanu dokumentaciju. Čak se govori da je europski javni tužitelj pokrenuo istragu – je li to točno?“, upitala je Ahmetović. Ministar Butković odgovorio je da nema informacija o istrazi EPPO-a te da su svi postupci u tijeku sukladni zakonu. „Projekt je velik izazov, ali radimo sve da ga ubrzamo.“ Ahmetović je uzvratila oštro: „Trošite javna sredstva i promovirate lokalnu viziju koju vam je Plenković nametnuo.“
Zastupnik Fokus-a Dario Zurovec tijekom saborskog aktualnog prijepodneva otvorio je pitanje globalnih carinskih napetosti, s posebnim naglaskom na potencijalne posljedice za Hrvatsku. Referirao se na protekli mandat bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegovu carinsku politiku, koja i dalje ima učinak na međunarodne gospodarske odnose. „Politika carina pogađa cijeli svijet. Male zemlje poput Hrvatske mogle bi biti posebno ranjive. Kako gledate na ovu vrstu ekonomske politike, trebamo li u EU uzvratiti recipročnim mjerama? I imamo li procjene što bi sve to značilo za cijene koje plaćaju naši građani?“ – upitao je Zurovec.
Premijer Andrej Plenković odgovorio je kako su carine uvele dozu nesigurnosti u globalnu trgovinu, ali da je Hrvatska brzo reagirala. „Izrazili smo zabrinutost i suzdržanost glede učinkovitosti tih mjera. Srećom, zasad se primjenjuju na ograničen broj proizvoda“, poručio je premijer. Plenković je dodao da Hrvatska razmjenu sa SAD-om ima u iznosu od oko dva posto ukupnog izvoza, no da su pojedine domaće tvrtke potpuno orijentirane na američko tržište – neke čak 100 posto. „Zato smo s njima odmah održali konzultacije i izradili planove za moguće scenarije.“ Posebno je istaknuo neizravne posljedice koje bi mogle nastati kroz poslovanje međunarodnih partnera hrvatskih kompanija. U tom smislu, naglasio je važnost koordiniranog odgovora na razini EU. „Naš zajednički odgovor treba zaštititi izvoznike. Smatram da je strateška strpljivost EU-a dobar pristup i da trebamo raditi na povratku stabilne transatlantske trgovinske suradnje. To je u interesu Europe, a i Hrvatske“, zaključio je premijer.