Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH: Ostvarenjem plemenitih ciljeva u području ljudskih prava i prava manjina, doprinosimo boljem društvu

Jedan od ključnih projekata koje Ured trenutačno provodi je „Uključivanje Roma – Ispunjavanje preduvjeta za učinkovitu provedbu politika usmjerenih na nacionalne manjine – FAZA I“, koji ima za cilj povećati broj mladih Roma i Romkinja u obrazovnom sustavu. O tom i drugim važnim projektima ključnog Vladinog stručnog tijela za unaprjeđenje ljudskih prava i prava nacionalnih manjina, razgovarali smo s ravnateljem g. Alenom Tahirijem.
12. prosinca 2020. u 14:13 14177 prikaza
Paradoks romske nacionalne manjine
Foto: Josip Regović/Pixsell
Pogledajte galeriju 1/3

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, u Hrvatskoj živi nešto više od 328 000 pripadnika nacionalnih manjina. Najbrojniji su pripadnici srpske (186 000) i bošnjačke manjine (31 500), a potom slijede Talijani, Albanci i Romi s po oko 17 000 pripadnika. Brojnošću i organizacijskom strukturom valja spomenuti i pripadnike mađarske, češke, slovačke, slovenske, crnogorske, njemačke, makedonske i rusinske manjine, dok su ostale narodnosti manje zastupljene. Prema Ustavu Republike Hrvatske, pripadnicima svih nacionalnih manjina jamči se ravnopravnost s građanima hrvatske narodnosti i ostvarivanje nacionalnih prava u skladu s demokratskim normama. Politiku u području prava nacionalnih manjina Vlada Republike Hrvatske provodi putem Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.

Paradoks romske nacionalne manjine | Autor : Josip Regović/Pixsell Foto: Josip Regović/Pixsell Alen Tahiri, ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH

Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske djeluje u svrhu osiguravanja zaštite svih ljudskih prava za sve građanke i građane Republike Hrvatske. U Uredu su ustrojene dvije službe – Služba za ljudska prava i Služba za nacionalne manjine. Kao stručno tijelo Vlade, posebno smo posvećeni i promicanju prava nacionalnih manjina – ne samo zaštitom njihovih prava, već i poticanjem razvoja njihova kulturnog i nacionalnog identiteta. Upravo kako bismo ostvarivali pozitivne promjene u području ljudskih prava i prava manjina, djelujemo na nacionalnoj razini kroz implementaciju strateških okvira i politika, dok kroz različite projekte možemo djelovati i na regionalnoj razini“,

Posebno bih naglasio da je Vlada Republike Hrvatske na čelu s mr. sc.  Andrejem Plenkovićem opredijeljena za daljnje unaprjeđenje prava nacionalnih manjina. Vlada je po prvi puta  donijela Operativne programe za nacionalne manjine za proteklo četverogodišnje razdoblje. U skladu s Programom Vlade Republike Hrvatske za mandat  2020.-2024. upravo se izrađuju novi Operativni programi za nacionalne manjine kojima se utvrđuju mehanizmi zaštite prava nacionalnih manjina te podrške djelovanju njihovih tijela u skladu s Ustavnim zakonom i drugim propisima. Istaknuo bih, da je za uspješnu provedbu  navedenih programa potreban angažman svih dionika na svim razinama, uključujući učinkovitu međuresornu suradnju.

Također želim istaknuti izvanrednu suradnju sa zastupnicama i zastupnicima nacionalnih manjina u Hrvatskome saboru kao i s krovnim udrugama nacionalnih manjina kao što je Savez Roma u Republici Hrvatskoj „Kali Sara“ i s cijenjenim zastupnikom g. Veljkom Kajtazijem, koji predstavlja dvanaest nacionalnih manjina. Uz angažman i podršku svih na ostvarenju plemenitih ciljeva želimo zajednički doprinijeti boljitku u hrvatskom društvu, uvodno naglašava Alen Tahiri, ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH.

Zastupljenost pripadnika pojedinih nacionalnih manjina u javnom, društvenom i političkom životu uglavnom je proporcionalna njihovoj brojnosti. Nažalost to ne vrijedi za pripadnike romske manjine. Iako su među najbrojnijima, u javnom životu gotovo da i ne sudjeluju. Što Ured čini kako bi se taj paradoks ispravio?

„Nažalost, Romi su ne samo u Hrvatskoj, već i drugdje u svijetu, još uvijek najdiskriminiranija grupa koja se suočava s brojnim preprekama u ostvarivanju svojih punih potencijala – obrazovnih, profesionalnih, osobnih. Problematikom položaja pripadnika romske nacionalne manjine Ured se kontinuirano bavi gotovo 20 godina te sam ponosan na brojne pomake koji su ostvareni u tom razdoblju, a koji su najviše vidljivi u području obrazovanja. Unatoč pozitivnim promjenama, gledajući ukupnu sliku ne možemo biti zadovoljni jer danas u Hrvatskoj tek 15,1 posto Roma završava srednju školu, dok njih tek 0,4 posto ima visoko obrazovanje. Kako bismo promijenili ove brojke, potrebna je implementacija i provedba strateških politika i mjera. Za unaprjeđenje položaja romske nacionalne manjine najvažnija je Nacionalna strategija za uključivanje Roma (2013. – 2020.) i pripadajući Akcijski plan. Trenutačno su u tijeku pripreme za donošenje novog strateškog okvira kako bi se povećao stupanj uključenosti romske populacije u hrvatsko društvo kroz mjere usmjerene na zapošljavanje, obrazovanje, zdravstvenu i socijalnu skrb te uvjete stanovanja. Neke od usvojenih mjera s izravnim pozitivnim učinkom su stipendiranje učenika i studenata, kao i uključivanje odraslih u programe opismenjavanja i osposobljavanja. Također, jedan od važnijih aktualnih projekata Ureda je i „Uključivanje Roma – Ispunjavanje preduvjeta za učinkovitu provedbu politika usmjerenih na nacionalne manjine – FAZA I“, koji ima za cilj povećati broj mladih Roma i Romkinja u obrazovnom sustavu. Projekt je vrijedan gotovo 11 milijuna kuna, od čega je 85 posto sredstava osigurano u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali iz Europskog socijalnog fonda“, ističe Tahiri, koji kaže da je riječ o vrlo opsežnom trogodišnjem projektu kojim žele podići razinu svijesti šire javnosti, ali i samih pripadnika romske nacionalne manjine o važnosti obrazovanja, ali i upozoriti na nepovoljan položaj žena, djece i mladih.

Paradoks romske nacionalne manjine | Autor : „Za potrebe ovog projekta Ured je, u suradnji s Filozofskim fakultetom, proveo detaljno istraživanje o Romima u Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na podatke o položaju žena, djece i mladih. Sveobuhvatno terensko istraživanje pretočeno je u stručne publikacije zahvaljujući kojima danas imamo puno jasniju sliku o tome kako zapravo žive Romi u Hrvatskoj, njihovim materijalnim uvjetima, vrijednostima i uvjerenjima. Primjerice, više od 90 posto romskih kućanstava živi ispod praga rizika od siromaštva, dok 65 posto kućanstava, s prosječno pet članova, živi s ukupnim mjesečnim primanjima nižima od 3000 kuna. Po uvjetima života i opremljenosti romskih kućanstava, Hrvatska je među najlošijima u EU - 73 posto romskih kućanstava nije spojeno na sustav kanalizacije, a 43 posto ih nema vodu iz vodovoda. U svim regijama radno aktivni Romi izrazita su manjina.“

Tahiri naglašava da su ti konkretni podaci iznimno vrijedni jer na temelju njih oblikuju buduće mjere i politike kojima se stvari mijenjaju na bolje.

„Također, kroz ovaj projekt okupili smo četrdesetak mladih Roma i Romkinja koje smo informirali o njihovim pravima vezano za obrazovanje i participaciju u kreiranju politika koje se odnose na zaštitu i ostvarenje prava pripadnika romske nacionalne manjine. Njihove upečatljive životne priče predstavili smo javnosti na izložbi održanoj u rujnu pod nazivom Moj dan, dok smo na nedavno održanom Human Rights Film Festivalu prikazali dokumentarni film Svoje, posvećen mladim i uspješnim Romkinjama. Održali smo i regionalne radionice i okrugle stolove u Osječko-baranjskoj i Brodsko-posavskoj županiji upravo na temu važnosti predškolskog i srednjoškolskog obrazovanja. U travnju smo pokrenuli i snažnu medijsku kampanju koju smo nazvali Pokreni kotač znanja. Njome se obraćamo roditeljima koji će svoju djecu upisati u program predškole, romskim osnovnoškolcima i srednjoškolcima koji će upisati i, vjerujem, završiti srednju školu, ali i institucijama koje čine sustav odgoja i obrazovanja. Svi su oni ključni dionici bez čije sinergije i posvećenosti ne možemo ostvariti željene promjene. Na kraju, jedan od ciljeva ovog projekta je i dodatno unaprjeđenje on-line sustava za praćenje provedbe Nacionalne strategije. Riječ je o značajnom iskoraku jer nam je u budućnosti važno jasnije horizontalno povezivati ciljeve i mjere različitih politika i strategija u odnosu na romsku populaciju.“

Provedbu i implementaciju ovakvih projekata u velikoj mjeri koče i usporavaju problemi mladih Romkinja, kao višestruko diskriminirane skupine.

„Unutar romske zajednice Romkinje se izdvajaju kao višestruko diskriminirana skupina koja je vrlo često izložena marginalizaciji – s jedne strane diskriminirane su zbog pripadnosti romskoj nacionalnoj manjini, a s druge strane diskriminirane su kao žene. Ukupno 17 posto Romkinja u Hrvatskoj je nepismeno, dok njih čak trećina odustaje od osnovne škole. Uzrok leži u činjenici što se većina mladih Romkinja uda i rodi prvo dijete u dobi između 15 i 18 godina. Posljedica je izostanak obrazovanja, zaposlenja i uključenosti u društveni život. Zbog toga je jedan od glavnih ciljeva spomenutog projekta povećati razinu svijesti o nepovoljnom položaju žena, djece i mladih pripadnika romske nacionalne manjine. Srećom, kroz ovaj smo projekt vidjeli i mnoge uspješne primjere mladih žena koje svojim znanjem, trudom i zalaganjem ruše sve predrasude i koje ostvaruju svoje ciljeve“, optimistično zaključuje Tahiri.

Prema razvojnom planu, programi iz Nacionalne strategije završavaju krajem ove godine. Stoga je Ured pokrenuo izradu novog strateškog dokumenta.  

„Ured je pokrenuo izradu novog Nacionalnog plana za uključivanje Roma za razdoblje od 2021. do 2027. godine, kao i pratećeg Akcijskog plana za 2021. i 2022. godinu. No osim Okvira Europske unije, imamo i nacionalni strateški okvir, odnosno Nacionalnu razvojnu strategiju do 2030. godine koja je upravo na javnoj raspravi. Kao i prilikom izrade trenutno važeće Strategije, i sada smo vodili računa o njezinoj usklađenosti s budućim politikama EU-a te ćemo u tom smislu ustrajati u borbi protiv antiromskog rasizma i diskriminacije, smanjivanju siromaštva i socijalne isključenosti te ćemo poticati participaciju romske zajednice kroz osnaživanje, suradnju i povjerenje u javne institucije. Sektorski ciljevi Strategije odnose se na osiguranje ravnopravnog i kvalitetnog obrazovanja i zapošljavanja, ravnopravnog pristupa zdravstvenoj skrbi te ostvarenju jednakog pristupa stanovanju i osnovnim uslugama. Nakon inicijalnih sastanaka Radne skupine i podskupina, usuglašeni su temeljni ciljevi. Uskoro bismo trebali postati i konkretniji te čuti nadležna tijela o njihovim strateškim projektima, kao i iskaze civilnog društva te jedinica lokalne i područne samouprave o najučinkovitijim načinima pomoći. Te ćemo elemente ugraditi u Akcijski plan i tek tada ćemo moći govoriti o konkretnim mjerama u budućem razdoblju. Svakako ćemo nastaviti s dobrim praksama koje smo ranije usvojili, poput stipendija za srednjoškolce i studente, pomoći pri prijevozu i smještaju u učeničke i studentske domove, a osobitu pozornost i dalje ćemo usmjeravati prema djeci, mladima i ženama.“  

Tahiri se nada da će nacrt biti spreman za javnu raspravu krajem siječnja ili početkom veljače iduće godine, kako bi ga Vlada mogla usvojiti u ožujku. To je značajno prije rujanskog roka kojeg je EU dala državama članicama. Važno je istaknuti da je Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina uspješno koristio sredstva iz europskih fondova i prije punopravnog stjecanja članstva Hrvatske u Europskoj uniji.

„Ured je koristio sredstva iz programa pretpristupne pomoći koji su nam tada bili na raspolaganju. Primjerice, 2005. godine Ured je bio nositelj projekta potpore Romima čiji je cilj bio kroz infrastrukturne radove poboljšati životnu sredinu i opće uvjete života u šest romskih naselja u Međimurskoj županiji. U provedbi projekta Uspostava cjelovitog sustava za zaštitu od diskriminacije 2009. godine bili smo partneri Uredu pučkog pravobranitelja. Sljedeće je godine u partnerstvu s Nacionalnom agencijom za suzbijanje trgovanja ljudima iz Rumunjske proveden projekt Jačanje sustava identifikacije žrtava trgovanja ljudima. Također, Ured je korisnik sredstava iz Fonda za azil, migracije i integraciju (AMIF) u okviru kojeg je do 2018. godine proveden projekt podrške integraciji osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita u Republici Hrvatskoj. Trenutno je u provedbi  projekt INCLUDE kojim nastojimo olakšati život novim sugrađanima u njihovoj novoj okolini. Vezano za integraciju osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita, ovdje sam posebno osjetljiv na djecu i mlade kao najranjivije skupine. Stoga u sljedećoj godini planiramo raditi na pripremi i provedbi edukacijskih aktivnosti za stručne djelatnike u školama te brojne lokalne senzibilizacijske aktivnosti koje će osmisliti  sama djeca i učenici, a što me izuzetno veseli. Ured priprema i provođenje edukacija za suce, odvjetnike, državne odvjetnike, policiju i predstavnike organizacija civilnoga društva o odredbama Kaznenog zakona vezanih za zločine iz mržnje prema predstavnicima nacionalnih manjina, za zločine počinjene zbog spolne orijentacije te o suzbijanju trgovanja ljudima.“

Tahirija posebno brine problem trgovanja ljudima pa se na tom području dodatno angažirao kao nacionalni koordinator. Ističe da je trgovanje ljudima jedan od najbeskrupuloznijih primjera kršenja ljudskih prava radi stjecanja imovinske koristi od kojeg, zbog globalne rasprostranjenosti, nije izuzeta niti jedna država na svijetu.

„Nacionalni sustav suzbijanja trgovanja ljudima sastoji se od Nacionalnog odbora, Operativnog tima i nacionalnog koordinatora za suzbijanje trgovanja ljudima. Kao ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske obnašam dužnost nacionalnog koordinatora te u dogovoru s predsjednikom Nacionalnog odbora, koji je ujedno potpredsjednik Vlade, koordiniram rad Nacionalnog odbora, predsjedavam Operativnim timom te operativno pratim i koordiniram provedbu nacionalnih dokumenata. Osobno sam iznimno angažiran te kao nacionalni koordinator pratim svaki pojedini slučaj. Svakoj identificiranoj žrtvi trgovanja ljudima nastojim pružiti svoju stručnu i moralnu pomoć i podršku. Konkretno, puno sam puta posjetio žrtve u sigurnom skloništu kako bih se i sam uvjerio da sam sa svoje strane poduzeo sve što sam mogao. Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina zajedno s Ministarstvom unutarnjih poslova vodi jedinstvenu bazu podataka o identificiranim žrtvama trgovanja ljudima prema kojoj je od 2002. do 2019. godine u Republici Hrvatskoj identificirano ukupno 384 žrtava. Kao najvažnije trendove na području identifikacije žrtava ističem da Republika Hrvatska sve više postaje država porijekla i odredišta za žrtve koje su državljani ili državljanke Republike Hrvatske. Naime u protekle četiri godine 90% identificiranih žrtava bile su naši državljani ili državljanke koje su iskorištavane unutar granica naše države. Radi se o takozvanom internom traffickingu. Također u zadnjih par godina utvrđen je podjednaki broj identificiranih muških i ženskih žrtava trgovanja ljudima. Vezano uz strane žrtve, gotovo sve su bile državljani ili državljanke susjednih zemalja. Posljednjih se godina bilježi sve više žrtava porijeklom iz azijskih država.“

Angažman gospodina Tahirija oko problema trgovanja ljudima prepoznat je i na međunarodnom nivou, o čemu svjedoči odlična suradnja s Europskom komisijom i mrežom nacionalnih izvjestitelja, kao i mrežom nacionalnih koordinatora Jugoistočne Europe gdje sa svojim kolegama i kolegicama iz susjednih država često dogovara najbolji put rješavanja problematike vezane za povratak žrtve u zemlju porijekla. Gosp. Tahiri završno ističe i vrlo dobru suradnju s Veleposlanstvom SAD-a jer veliku važnost pridaje Izvješću o trgovanju ljudima State Departmenta, a u kojem želi na najbolji načini prikazati nastojanje Republike Hrvatske za konstantnom nadogradnjom već uspostavljenog sustava suzbijanja trgovanja ljudima.

Posla je puno, problema još i više. Veseli ipak da je najviše volje i želje da se problemi rješavaju na dobrobit svih građanki i građana Republike Hrvatske.

logići | Autor :

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.
Sadržaj web stranice isključiva je odgovornost Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske.

zbog nacističkih konotacija
Nakon što ga je RTL izbacio iz emisije oglasio se utučeni Jurica: 'Imam vam potrebu sve objasniti'
G
PASTELNO PROLJEĆE
Guess nagradni natječaj - uslikaj svoju kombinaciju i osvoji nagrade!