Nakon što je Vrhovni sud Republike Hrvatske najavio sazivanje sjednice proširenog vijeća u predmetima kredita u švicarcima, što se čeka još od prosinca 2022., jer nije donesen pravorijek o dvije krucijalne odluke: pravu konvertiranih na kompletnu restituciju i potpunoj ništetnosti CHF ugovora, oglasili su se i Hrvatska udruga banaka i Udruga Franak.
HUB je objavio kako je uputio dopis Vrhovnom sudu u kojem upozorava na otvorena pitanja vezana uz formalne pretpostavke za sazivanje takve sjednice, kao i na potrebu pravodobnog i potpunog informiranja stranaka o sastavu vijeća i tijeku postupka.
- Dodatno, uzimajući u obzir javno iznesene navode prema kojima bi sudac Jadranko Jug sudjelovao kao sudac izvjestitelj u predmetima konvertiranih kredita, HUB je zatražio očitovanje o njegovu sudjelovanju u odlučivanju, imajući u vidu da je ranije bio izuzet zbog postojanja okolnosti koje upućuju na sukob interesa vezan uz kredite u švicarskim francima. Također je zatraženo pojašnjenje hoće li se pravila o izuzeću dosljedno primjenjivati i na druge suce kod kojih postoje okolnosti zbog kojih ne mogu sudjelovati u odlučivanju – zatražila je udruga banaka, pozivajući se na potencijalni sukob interesa.
Dodali su da načelo mora biti jednako za sve te da bi svaki sudac u usporedivoj situaciji, bilo zbog obiteljskih veza s odvjetnicima koji sudjeluju u CHF predmetima, bilo zbog vlastitog neposrednog interesa u toj pravnoj materiji, trebao biti izuzet iz odlučivanja.
- Jedino dosljedna i jednaka primjena pravila o izuzeću može otkloniti svaku objektivnu sumnju u nepristranost i osigurati povjerenje u zakonitost i pravednost postupka. Transparentnost nije formalnost, već sastavni dio prava na pravično suđenje. U situaciji u kojoj ključne informacije prvo izlaze u medijima, a ne kroz institucionalne kanale, opravdano se otvara pitanje urednosti i zakonitosti postupanja – poručuju iz HUB-a te napominju da iz važećih odredaba Poslovnika Vrhovnog suda nije jasno razvidno tko je ovlašten sazvati sjednicu proširenog vijeća u okolnostima kada predsjednik suda nije imenovan, što zahtijeva jasno i nedvosmisleno tumačenje.
- Istodobno, pravosuđe mora djelovati bez ikakvih vanjskih utjecaja i bez stvaranja unaprijed definiranih očekivanja o ishodima pojedinih postupaka. Prakse utjecaja putem javnog prostora i naputci sucima kako bi trebalo suditi iznijete u javnom prostoru od strane predstavnika pojedinih udruga i interesnih skupina, ozbiljno kompromitiraju postupak, stvaraju nedopušten utjecaj na sud i dovode u pitanje mogućnost nepristranog i pravičnog odlučivanja – tvrde bankari koji žele da sud potvrdi njihov stav kako je konverzijom 2015. uspostavljena ravnoteža između potrošača i banaka te osigurana pravna sigurnost.
Iz Udruge Franak na to odvraćaju da HUB uobičajeno pokušava pritiskati sudove i javnost u smjeru da se omogući zadržavanje novca koji je de facto opljačkan primjenom nepoštenih ugovornih odredaba o kamati i valuti u kreditima s valutnom klauzulom CHF.
- HUB dobro zna da je sudac Jadranko Jug dio prvoga vijeća koje je jedino zasad dalo potrošačima pravo na obeštećenje u odluci Rev-1096/2022, pa sada napadaju upravo na članove toga vijeća, a već su i ranije točno znali koje vijeće će o kojem predmetu odlučivati pa su banke povlačile revizije u takvim predmetima kako bi izbjegle potencijalnu odluku koja je pozitivna za potrošače. Njihovo ponašanje jest sramotno, u pravnoj državi koja dosljedno drži do vladavine prava takve banke plaćaju i visoke kazne u proračun i moraju bez pogovora vratiti sve što su uzele primjenom ništetnih odredaba, primjerice, u Francuskoj banka BNP Paribas – komentira Goran Aleksić, ekonomsko-pravni koordinator Udruge Franak.
Ističe da zahtjev za izuzećem suca Jadranka Juga nije prvi takav zahtjev: već se o takvim zahtjevima odlučivalo i prije, a banke su tražile izuzeće svih sudaca u Republici Hrvatskoj koji su imali kredite u švicarcima pa čak i u eurima i u kunama. - Ukratko, takav zahtjev može biti i osnovan i neosnovan, ovisno o konkretnom predmetu, no svakako je zahtjev apsurdan. Naime, banke konstantno tvrde kako su ugovori o kreditima bili valjani, zakoniti i pošteni i kako je konverzija potrošačima vratila sve što su banke oduzele pa bi HUB trebao biti sretan da u tim predmetima sude suci koji su i sami imali te kredite i koji osobno mogu potvrditi da su ti krediti bili pošteni i zakoniti i da je konverzijom vraćeno sve što je nezakonito oduzeto – argumentira Aleksić.
Kaže da, koliko UF ima informacije, prema dosadašnjim riješenim izuzećima sudac Jadranko Jug u pojedinim predmetima jest izuzet, ali zbog toga jer je njegov sin odvjetnik Boris Jug zastupao u konkretnom predmetu jednu od stranaka. Isto bi bilo u bilo kojem predmetu naknade štete, vlasništva itd. i to nema nikakve veze sa predmetima u slučaju franak. - U slučaju kada sin suca Juga ne zastupa jednu od stranaka u predmetu u kojem sudac Jadranko Jug sudjeluje u donošenju odluke, ne može se odobriti izuzeće, jer u takvom slučaju ne postoji nikakav potencijalni sukob interesa. To što se nekom ne sviđaju odluke pojedinog suca ili ima subjektivni dojam da bi predmet trebalo drukčije riješiti nije zakonom propisani, a ni ustavnopravnom praksom predviđeni razlog za izuzeće – poručuje Aleksić te retorički pita: Što je sljedeće, zahtjev HEP-a za izuzeće svih sudaca koji imaju ugovorenu uslugu distribucije struje!?
Podsjećamo, više od desetljeća nakon povijesne presude u slučaju „Franak“, hrvatsko pravosuđe i dalje nije ponudilo jedinstven odgovor na ključno pitanje – što konverzija kredita u švicarskim francima zapravo znači za prava potrošača. Umjesto pravne sigurnosti, Vrhovni sud Republike Hrvatske dosad je iznjedrio čak četiri različita pravna shvaćanja. Presuda pokojnog predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića, donesena još 2013. kao suca Trgovačkog suda u Zagrebu, postavila je temelj: valutna klauzula u CHF-u i promjenjiva kamatna stopa bez jasnih parametara proglašene su ništetnima. Ta je odluka, potvrđena kroz sve sudske instance, bila okidač za zakonodavnu intervenciju – konverziju kredita 2015. godine.
No pravna bitka tu nije završila. U četiri različite odluke četiri vijeća zauzela su međusobno suprotna stajališta:
· u odluci Rev-1096/2022 priznato je pravo potrošača na puno obeštećenje
· u odluci Rev-586/2019 ograničeno je pravo samo na zatezne kamate do dana konverzije
· u odluci Rev-637/2019 zaključeno je da potrošači nakon konverzije više nemaju nikakva prava
· u najnovijoj odluci Rev-925/2023 iz travnja 2025. ponovno se zauzima srednji stav – pravo postoji, ali samo na kamate, ne i na glavnicu preplaćenih iznosa
Takva neujednačena praksa, upozoravaju pravni stručnjaci i udruge potrošača, ozbiljno narušava povjerenje u pravosuđe. Paralelno s domaćim sporovima vode se i međunarodni postupci, uključujući arbitraže protiv Hrvatske, što dodatno komplicira pravni i financijski kontekst cijelog slučaja. U središtu prijepora ostaje temeljno pitanje: je li konverzija iz 2015. bila mehanizam zaštite potrošača ili zapravo alat za stabilizaciju bankarskog sustava. Hrvatska narodna banka navodi da je konverzija značajno smanjila izloženost građana kreditima u švicarskim francima i da je velik odaziv potrošača pokazao kako je riječ o pogodnosti. S druge strane, iz Udruge Franak tvrde da konverzijom nije postignuto stvarno obeštećenje te da brojna sudska vještačenja pokazuju kako preplaćeni iznosi nikada nisu u cijelosti vraćeni. Dok banke ističu da su već snosile trošak konverzije od oko milijardu eura i da su potrošači time izjednačeni s korisnicima euro kredita, potrošači i dalje čekaju konačnu riječ suda i kompletnu restituciju.
Iz UF-a dostavljaju i jedno rješenje kojim je zahtjev za izuzećem suca Juga odbijen, prenosimo ga u cijelosti.
FOTO Hoće li ovo poremetiti planove SAD-u? Povukao se najveći svjetski nosač zrakoplova
Otvori KEKS Pay
