Naslovnica Vijesti Hrvatska

U popis stanovništva pitanjem o vjeri preuveličava se broj katolika

Pitanje o vjeri u obrascu “Popisnice” sročeno je diskriminirajuće prema svim vjerskim zajednicama, osim Katoličkoj crkvi, a grkokatolike – čak i briše
22. siječnja 2011. u 12:00 216 komentara 223 prikaza
popis
Foto: Arhiva VL
Pogledajte galeriju 1/5

Rubrika “vjera” u obrascu za popis stanovništva 2011. godine posve je pogrešno postavljena. Prijeti opasnost da se zbog loše sročena pitanja o vjeroispovijesti dobije posve krivi rezultat i da se nakon popisa stanovništva neće točno znati koliko je i čijih vjernika u Hrvatskoj. Najgore je to što postoji opasnost da se neke zajednice (poput grkokatolika i starokatolika, primjerice) posve statistički izbrišu.

Financiranje svjetovno

Naime, pod točkom 21. “Popisnice”, koja je dostupna na stranicama Hrvatskog zavoda za statistiku, pitanje je o vjeri. I to tako da se postavlja pitanje: katolička ili druga (upisati koja), zatim nije vjernik/ca i ne izjašnjava se. Odgovori li, primjerice, neki grkokatolik na pitanje je li katoličke vjere pozitivno kod rubrike “katolička”, nema više potrebe dodatno odgovarati, jer je dao istinit odgovor, ali posve neprecizan.

Katolička crkva sastoji se, naime, od Rimokatoličke i Grkokatoličke. U Hrvatskoj su rimokatolici većina, no to nije razlog da se zanemari subraću grkokatolike.

Službenoj Crkvi to, primjerice, ne pada na pamet jer rimokatolici i grkokatolici žive u iznimno dobrom suživotu i suradnji, od formalnosti na razini Hrvatske biskupske konferencije (križevački biskup redoviti je član biskupske konferencije), preko biskupijske razine (Križevačka eparhija sastavni je dio Zagrebačke metropolije) do svakodnevna života u mnogim mjestima Hrvatske, poput Žumberka, Samobora, Križevaca...

Hrvatski zavod za statistiku istu je pogrešku napravio i na prošlome popisu, no grkokatolici su to shvatili tek kada je bilo prekasno, tj. kada su popisivači zakucali na njihova vrata. Vjeruje se da je tako (nehotice, dakako) u statistici izgubljen velik broj vjernika, a na popisu iz 1991. jasno su bili razdvojeni rimokatolici i grkokatolici pa nije bilo mogućnosti zabune.

Potvrda nacionalnosti

Uz taj, očito velik propust, “Popisnici” za 2011. zamjera se i što katoličku vjeru stavlja kao jed(i)nu mogućnost, a sve su ostalo mogućnosti pa je riječ o – privilegiju.

– Obrazac ide za tim da se i dalje nerealno napuhuje broj katolika u Hrvatskoj, od kojih će se na popisu tražiti samo odgovor “da, katolik sam“, a za druge će se vjernike tražiti dodatan podatak s potpitanjem popisivača: “A kako se to zove Vaša vjera?“. Pritom ne treba smetnuti s uma kako je izjašnjavanje katolikom u Hrvatskoj često shvaćeno kao dodatna potvrda nacionalnog identiteta, a ne kao čisto vjersko opredjeljenje pojedinca – tvrdi urednik vjerskog portala Križ života Hrvoje Cirkvenec, koji zamjera i to što nigdje nema mogućnosti “agnostik”.

– Agnostici nikako ne mogu ići u skupinu nevjernika (ateista) jer oni to zapravo i nisu, ali s druge strane ne mogu se upisivati i pod ostale vjerske skupine jer nemaju i zapravo ne žele registriranu vjersku zajednicu. Tako se agnosticima zapravo jedino nudi da se ne izjasne o tom pitanju, počevši od samog hrvatskog predsjednika Ive Josipovića koji je deklarirani agnostik – tvrdi Cirkvenec.

Treba pitati za vjersku zajednicu, a ne

Treba pitati za vjersku zajednicu, a ne za vjeru

Pitanje o “vjeri”, na obrascu popisa stanovništva 2011. godine, u samom je startu, čini se, pogrešno postavljeno. Državu u popisu njezinih stanovnika ne bi smjelo zanimati samo jesu li (i koliko) njezini građani religiozni, nego (ako su religiozni) i kojoj vjerskoj denominaciji, tj. zajednici pripadaju.

Pitanje o vjeroispovijesti intimno je pitanje, a pitanje o pripadnosti nekoj vjerskoj zajednici legalno je i javno. Katoličkoj vjeri vjeruju, primjerice, i rimokatolici i grkokatolici.

Pripadaju čak i istoj crkvi, no pravu statistiku treba zanimati (kao što dosad i jest) pripadaju li oni i različitim oblicima udruživanja, organiziranja...

To ne vrijedi samo za katolički svijet nego i za pravoslavni, protestantski, pa i muslimanski, židovski. Jer državi je pripala zadaća da prebroji duše vjernika, a vjerne će se duše brojiti tek na nebu.

Uostalom, prema tim statističkim podacima vjerske zajednice u Republici Hrvatskoj od države dobivaju i pomoć u obliku novca iz državnog proračuna pa motivi popisa stanovništva moraju biti stopostotno u svjetovnim okvirima.

Matija Vuica
Iskroji svoj život
Matija Vuica: Unikati i rad po mjeri nikada neće izaći iz mode

A1 izdvaja za Vas

  • antimafia:

    A što ako sam član Komunističke Partije Jugoslavije (da, da one koje nema više, ali nisam vratio partijsku knjižicu), i opet idem na misu sa svojim kolegama iz HDZ-ea (ipak da narod vidi kako sam ja pobožni bivši komunist), mogu ... prikaži još! li onda reći da sam katolik, mada sam to samo zato da bih ostao na vlasti i krao od naroda (kako katoličkog, tako i nekatoličkog življa)?

  • -obrisani-:

    jbt,al je lepo napolju....sneg je opet snezana.....lalalalala....al nista ne moze da utoli moju glad za srpskom kobasicom od sveze ujetine......idem da nateram zenu da se izjasni kao hrvatica,katolicke veroispovesti pa da mi ne bude zao da je zakoljem i pojedem........aj,brzo cu ja,cekajte me.

  • luftbrenzer:

    „Uostalom, prema tim statističkim podacima vjerske zajednice u Republici Hrvatskoj od države dobivaju i pomoć u obliku novca iz državnog proračuna….“ Upravo zato katolička crkva ne želi da se utvrdi točan broj njenih vjernika. Pitanja su namjerno tako sročena da ... prikaži još!a pogoduje katoličkoj crkvi. KC se naime zadovoljava općim, statističkim podacima, koji ne prikazuju egzaktno vjerničku bazu (na osnovu koje bi se članovima neke vjerske zajednice odredio crkveni porez), jer za nju nisu zainteresirani. Na osnovu napuhanih statističkih aproksimacija, dobivaju redoviti, izdašan i siguran novac od svih poreznih obveznika, uključujući i ateiste, agnostike, inovjerce, drukčije misleće itd. Crkva nema moralnih kompleksa kad je u pitanju nova. Dobar je svačiji, pa se ne sustežu uzeti i mafijaški, aborderski, pljačkaški….novac, samo da ga je čim više. Kad se katolička crkva već predstavlja kao vjerski servis svoje zajednice, bilo bi u redu da se i financiraju od korisnika usluga svojeg servisa, a ne da njihove nezajažljive potrebe (često nastrane) financiraju građani sasvim drukčijeg svjetonazora. Naravno da bi država i dalje potpomagala održavanje povijesnih i kulturnih spomenika, objekata i institucija pod ingerencijom crkve, ali strogo namjenskim novcem uz punu kontrolu utrošenog. Sve ostalo, plaće namještenika, mirovinska davanja, zdravstvena skrb, režijski troškovi, prijevoz, radne odore, potrošni materijal……, podmirivao bi se iz prihoda crkve, što obzirom na (tobožnji) vrlo visoki postotak vjernika (tvrde čak 80-90%) ne bi smio biti veći problem. Međutim, crkva predobro zna da nije uputno previše čačkati u traganju za istinom. Crkva je skromna, zadovoljna je s ovim što ima i moli Boga da tako što duže ostane. Gdje bi joj bila pamet mijenjati konja koji dobro vuče njena kola. Zato je unaprijed je jasno da se u popisu stanovništva, ne teži nikakvim preciznim podacima (na osnovu kojih bi se mogao preusmjeriti crkveni porez prema brojnosti pojedinih vjerskih zajednica), već se kani zadržati dosadašnji pogodovani status katoličke crkve, koja je stoljećima navikla na hljebac bez motike.