Na burzi rada registrirano je 137 tisuća nezaposlenih radnika - a tako mali broj nezaposlenih posljednji je put zabilježen u Hrvatskoj prije 30 godina, u ljeto 1988. godine! Stoga ne čudi da nema naselja uz obalu koje ne traži radnika više, a dobrodošli su srednjoškolci i studenti samo kako bi se izgurala sezona čiji se vrhunac očekuje u narednih mjesec dana. Zaposlenost u zemlji u posljednjih godinu dana porasla je za 29 tisuća, a u odnosu na stanje koje smo imali uoči ulaska u EU prije pet godina, danas je u Hrvatskoj zaposleno 55 tisuća radnika više.
Rast do rujna
Trenutačna potražnja za radnicima i dalje je visoka pa je na državnoj burzi oglašeno oko 16 tisuća slobodnih radnih mjesta! Četiri od pet traženih zanimanja uglavnom su sezonskog karaktera, dok su vozači deficitarni tijekom cijele godine jer ih na tisuće radi za strane špeditere. S fakultetskom se diplomom među deset najtraženijih zanimanja nalaze samo diplomirani ekonomisti koji su i dalje traženi bez obzira što niz državnih i privatnih ekonomskih fakulteta, visokih učilišta i stručnih studija svake godine izbaci na tržište oko pet tisuća ekonomista različitih usmjerenja i diploma.
U ljeto 2013. godine kad smo ušli u Europsku uniju u Hrvatskoj je bilo dva i pol puta više nezaposlenih nego sada – 318 tisuća – i od tada nezaposlenost je smanjena za približno 181 tisuću radnika, no isto tako Hrvasku je napustilo najmanje 300 tisuća građana. Iseljavanje je postalo veliki socijalni amortizer jer će nam trebati još nekoliko dobrih godina da se zaposlenost vrati na razine na kojima smo bili 2008. godine. U odnosu na 2008. Hrvatskoj još uvijek nedostaje oko 99 tisuća radnih mjesta, a s postojećim tempom rasta zaposlenosti i ekonomske aktivnosti brojke iz 2008. godine mogli bi dostići do 2022. godine. U ovo ljeto zemlja je ušla s 1,55 milijuna osiguranika te stručnjaci procjenjuju da će se lagano povećanje broja zaposlenih nastaviti do rujna, nakon čega slijedi usporavanje i povratak na burzu u skladu sa sezonskim karakterom zaposlenosti.
Banke režu
Analitičari MacroHuba navode da je u mjesecu svibnju, primjerice, zahvaljujući sezoni zaposleno 24 tisuće radnika, a samo 1,8 tisuća osoba dobilo je zaposlenje neovisno o sezonskim utjecajima. Pozitivno je to što se zaposlenost oporavlja u većini djelatnosti, pa tako Zrinka Živković Matijević, analitičarka RBA, uočava da prerađivačka industrija ima godišnju stopu rasta od 1,7%, trgovina 1%, građevina 7,8%, no zato financijska branša stišće na sve strane te je kod njih zaposlenost 2,5 posto niža u odnosu na prošlu godinu, a osjetno smanjenje zaposlenosti za visokih 20 posto bilježi se i u djelatnosti poslovanja nekretninama.
– Unatoč relativno povoljnim kretanjima na tržištu rada podržanima sezonskim zapošljavanjem, poznate strukturne slabosti tržišta rada poput neusklađenosti ponude i potražnje za radnom snagom te niske razine zaposlenosti i aktivnosti ostaju utezi snažnijim pozitivnim promjenama na tržištu rada, ističe analitičarka RBA Živković Matijević.
Ne manjka radnika, nego manjka onih koji hoće raditi za crkavicu.