Trumpov ultimatum o sankcijama upućen Vladimiru Putinu početkom ovog tjedna mogao bi imati suprotan učinak, potičući ruskog čelnika da intenzivira vojnu kampanju u Ukrajini i učvrsti nedavne uspjehe Moskve na ratištu. Američki predsjednik nedavno je izrazio svoje "duboko nezadovoljstvo" ruskim kolegom, prijeteći uvođenjem "stopostotnih carina" Rusiji, kao i sekundarnih sankcija njezinim trgovinskim partnerima, ukoliko se ne postigne prekid vatre u Ukrajini unutar 50 dana. Međutim, malo toga ukazuje na to da će Putin i kremlјsko vodstvo ozbiljno shvatiti Trumpovo upozorenje.
Ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov promptno je odbacio Trumpovu izjavu, ironično komentirajući: "Pedeset dana... ranije je bilo 24 sata, pa 100 dana - već smo prošli kroz sve to." Istovremeno, izvori bliski Kremlju otkrili su Reutersu da Putin planira daljnje širenje na ukrajinski teritorij. Uvjeren je da njegova zemlja, koja je već izdržala najoštrije zapadne sankcije, može podnijeti dodatne ekonomske pritiske. "Putin smatra da nitko, uključujući Amerikance, nije s njim ozbiljno raspravljao o mirovnim uvjetima u Ukrajini. Stoga će nastaviti dok ne ostvari svoje ciljeve," izjavio je jedan izvor.
Ruski stručnjaci predviđaju da će ruske snage pokušati iscrpiti Ukrajinu taktikom "tisuću rezova". To uključuje intenzivnu upotrebu dronova i bespoštedne napade na brojne sektore fronte, uz pojačane dalekometne zračne udare na ključnu infrastrukturu. CNN, citirajući ukrajinske dužnosnike, izvještava o mogućem okupljanju do 160.000 ruskih vojnika za predstojeću ofenzivu, iako ove brojke nisu potvrđene. Od proljeća su ruske snage intenzivirale svoje teritorijalne osvajačke operacije, bilježeći najveći napredak u istočnoj Ukrajini od početne faze invazije 2022. godine. Prema podacima DeepState Map-a, ukrajinske platforme za praćenje sukoba u stvarnom vremenu, Putinove trupe su u protekla tri mjeseca zauzele oko 1415 kvadratnih kilometara teritorija, piše Daily Mail.
Trenutno se ruske snage približavaju ključnim istočnim uporištima Pokrovsku i Kostantinivki u Donjeckoj regiji, sustavno osvajajući okolna sela s ciljem prekidanja važnih opskrbnih linija i opkoljavanja branitelja. Zauzimanje ovih strateških točaka otvorilo bi put Rusiji prema Slavjansku i Kramatorsku, što bi moglo dovesti do potpunog osvajanja Donjecke regije. Ukoliko ruske trupe uspiju zauzeti ova posljednja uporišta, stvorili bi uvjete za daljnji prodor prema zapadu i Dnjepropetrovskoj regiji. Regionalno središte Dnjepar, važan industrijski centar s gotovo milijun stanovnika, nalazi se približno 150 kilometara zapadno od trenutnih ruskih pozicija. Putinove snage već kontroliraju cijelu Luhansku regiju, više od 70% Hersona i Zaporižja, te manje dijelove Harkovske regije, gdje opkoljavaju Lyman i Kupiansk. Nedavni ruski uspjesi na bojištu dijelom se pripisuju nedostatku ljudstva i streljiva u ukrajinskim redovima nakon više od tri godine intenzivnog sukoba, ali i unapređenju taktike na prvoj crti bojišnice, posebice u korištenju dronova.
Petro, viši narednik 38. marinske brigade koja brani područje oko Pokrovska, izjavio je za Kyiv Independent da njegova jedinica suočava s "ogromnim izazovima" zbog ruske upotrebe dronova i jedriličnih bombi. Umjesto oslanjanja na tenkove i oklopna vozila kao u ranijim fazama rata, ruske snage sve više koriste rojeve FPV dronova za bombardiranje ukrajinskih položaja i ograničavanje mobilnosti branitelja. Roman Pohoriliyi, suosnivač DeepState Map-a, napomenuo je da se dronovi tipa Shahed koriste duž cijele linije fronte, ne samo za napade na infrastrukturu. Međutim, grupe pješaštva i dalje su prisiljene napredovati iza dronova u rizičnim jurišima na obrambene linije - taktiku koju je Petro opisao kao "mesne napade u malim skupinama".
"Tri ruska vojnika krenu naprijed, dvojica poginu, a jedan stigne do rova," slikovito je opisao situaciju na terenu.
Nakon što je Trump ponovno zasjeo u Bijelu kuću u siječnju, uslijedilo je nekoliko izravnih telefonskih razgovora između američkih i ruskih čelnika. Predsjednik je uputio Stevea Witkoffa kao posebnog izaslanika u Moskvu na diplomatsku misiju, a Washington je predložio bezuvjetno primirje. Međutim, ovi pokušaji nisu urodili plodom. Prema izvorima iz Kremlja koje citira Reuters, razlog neuspjeha leži u izostanku detaljnih pregovora o temeljima dugoročnog mirovnog plana koji bi uvažio ruske interese. Putin je opetovano naglašavao da bi mirovni sporazum morao uključivati ukrajinsko povlačenje iz četiri regije koje je Rusija protupravno pripojila u rujnu 2022. Nadalje, inzistira da se Ukrajina odrekne članstva u NATO-u i pristane na stroge restrikcije svojih oružanih snaga - uvjete koje su Kijev i njegovi zapadni saveznici odlučno odbacili.
Eskalacija ruskih napada na Ukrajinu iscrpila je Trumpovo strpljenje. Njegov gnjev kulminirao je ovog tjedna tijekom sastanka s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom u Ovalnom uredu. "Izuzetno smo nezadovoljni [Rusijom] i ako ne postignemo dogovor u narednih 50 dana, uvest ćemo drakonske carine od gotovo 100 posto," upozorio je Trump. "Predsjednik Putin me razočarao. Očekivao sam da ćemo postići dogovor prije dva mjeseca," dodao je, referirajući se na američki prijedlog primirja koji je Kijev prihvatio, a Moskva odbacila.
Još značajnije, Trump je zaprijetio uvođenjem sekundarnih sankcija kupcima ruskog izvoza, s ciljem zaustavljanja priljeva sredstava u ratni proračun Kremlja. Do sada su SAD i europski saveznici izbjegavali mjere koje bi ograničile ruski izvoz nafte i plina trećim zemljama. Takav potez označio bi dramatično pojačanje zapadnih napora u podršci Ukrajini, jer bi vjerojatno rezultirao time da Washington i EU ciljaju zemlje poput Kine, Indije i NATO članice Turske, koje uvoze značajne količine ruske energije.
Kao odgovor, istaknuti ruski propagandist Igor Korotčenko pozvao je Moskvu da iskoristi 50-dnevni period prije uvođenja sankcija za intenziviranje prekograničnih napada s ciljem okončanja rata.
Korotčenko, bivši pukovnik koji je postao vojni analitičar i glavni urednik časopisa Nacionalna obrana, izjavio je za državnu televiziju: "Oslabljivanje logističke podrške ukrajinskih oružanih snaga primorat će Ukrajinu da prihvati ruske uvjete." "Neophodno je maksimalno pojačati ruske napade. Intenziviranjem ovog pristupa možemo ostvariti pobjedu," zaključio je.
Trump je početkom tjedna sklopio sporazum s europskim NATO saveznicima o isporuci naprednog naoružanja Ukrajini, uključujući ključne protuzračne sustave Patriot, uz uvjet da SAD ne snosi troškove. "Dogovorili smo se da ćemo isporučiti oružje Ukrajini, a Europa će ga financirati," izjavio je Trump. "SAD neće snositi nikakve troškove. Mi ćemo ga proizvesti, a oni će platiti", kaže Trump
Detalji ovog sporazuma između Bijele kuće i europskih partnera o osiguranju i financiranju sofisticiranog oružja za Ukrajinu nisu odmah bili poznati. Europske zemlje su uglavnom prihvatile najavu, no Trumpovo pripisivanje zasluga za dodatnu pomoć Ukrajini izazvalo je određene nesuglasice u Europi. "Ako mi plaćamo oružje, to je naša podrška," komentirala je šefica EU diplomacije Kaja Kallas nakon sastanka u Bruxellesu, dodajući da pozdravlja Trumpovu odluku. "To je europska pomoć i činimo sve što možemo za Ukrajinu. Ako obećate oružje, ali kažete da će ga netko drugi platiti, to zapravo nije vaše, zar ne?"
Washington i dalje raspolaže s oko 3,85 milijardi dolara predsjedničkih ovlasti za povlačenje sredstava (PDA) preostalih iz Bidenove administracije za opskrbu Ukrajine oružjem. PDA omogućuje predsjedniku da u hitnim slučajevima koristi američke zalihe oružja za pomoć saveznicima. Trump dosad nije odobrio slanje oružja Ukrajini koje već nije bilo odobreno za vrijeme Bidenove administracije.
Otvori KEKS Pay
Zbog nemogućnosti da doprinese rješavanju sukoba i svršetku rata, a što je bahato najavljuvao, Trump igra dvostruku igru. S jedne strane, pričama o ultimatumu i sankcijama Rusiji želi se prikazati mirotvorcem. S druge strane, dajući ultimatum od 50 dana izazivava sumnju da je u dogovoru s Putinom koji je procijenio da mu treba tih 50 dana da dostigne ciljeve za ovu godinu, jer za 50 dana u Ukrajini će već početi vremenske prilike koje otežavaju vojne operacije. Pravi ultimatum bio bi prekid rata odmah. Trump od rata u Ukrajini radi biznis. Prodaje oružje Europskoj uniji koja ga zatim daje Ukrajini. Da ne govorimo o Ugovoru o eksploataciji rijetkih minerala u Ukrajini. Dakle, najvjerojatnije je Trump u dogovoru s Putinom. Na taj način ostvaruje korist na tri načina: 1) doimlje se kao mirotvorac, dovoljno jak da daje ultimatum Rusima, 2) zarađuje na ratu i 3) stvara tihi savez s Rusima kako bi ih držao podalje od saveza s Kinom. Djelomično mu za sad uspijeva samo biznis s oružjem. Definitivno, SAD nisu više pouzdan saveznik ni u političkom, ekonomskom ni vojnom smislu, što komplicira globalni geopolitički kontekst. Ujedno, to je jasna poruka EU da treba mijenjati svoju strategiju.