Prije nešto više od pola godine uragan Helene pokosio je jugoistočnu obalu SAD-a i odnio 250 života. Desetak dana kasnije na tlo Floride obrušio se nepredvidivi Milton, tropska ciklona zbog koje je u toj saveznoj državi stradalo najmanje 45 ljudi. Ti su vremenski i klimatološki ekstremi obilježili listu od 27 potvrđenih katastrofa s gubicima većim od milijardu dolara u prošloj godini. Uz tropske ciklone, na popisu su se našli suše, poplave, požari te jake i zimske oluje. Vrijedni su to podaci koji pomažu predvidjeti ishode i procjenu štete takvih događaja u SAD-u, kao i pripremiti stanovništvo i infrastrukturu, a njih svake godine u posebnoj bazi bilježi Nacionalna uprava za oceane i atmosferu (NOAA).
Ipak, administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa odlučila je ukinuti spomenutu bazu, objavili su iz NOAA-e, uz napomenu da će sva prethodna izvješća, koja obuhvaćaju razdoblje od 1980. do 2024., kao i pripadajući izvorni podaci, ostati dostupni na stranicama. Trump je od početka mandata usredotočen na ukidanje nacionalnih programa i odjela povezanih s proučavanjem klime, unatoč tomu što daju vrijedne uvide u globalno zatopljenje i njegove posljedice. Bijela kuća objavila je planove za još veća smanjenja u proračunu NOAA-e, uključujući ukidanje njezina istraživačkog odjela i zatvaranje laboratorija za vrijeme i klimu, što bi znatno onemogućilo pristup podatcima koje agencija prikuplja. Bilježenjem posljedica klimatskih ekstrema dokazano je, među ostalim, da država svake godine gubi sve više novca na saniranje katastrofa ekstremnih vremenskih pojava. Rast populacije i širenje gradnje na rizičnim područjima smatraju se glavnim čimbenicima dugoročnog trenda, ali neke studije pokazuju da sve češći i ozbiljniji ekstremni vremenski događaji, koji su djelomično uzrokovani klimatskim promjenama, dodatno pojačavaju posljedice koje iza njih ostaju. Baza se, uz praćenje klimatoloških promjena, temelji i na informacijama o gubicima iz osiguravateljskog sektora, kao i iz drugih javnih i privatnih izvora. Od 1980., kada je uspostavljena, pa sve do kraja 2024. u Sjedinjenim Američkim Državama zabilježene su 403 vremenske i klimatske katastrofe koje su, ponaosob, rezultirale s najmanje milijardu dolara štete. Ukupna računica iznosi 2,94 bilijuna dolara. Do 8. travnja ove godine još nije bila potvrđena nijedna katastrofa s visokim iznosom štete, ali neki događaji imaju potencijal da se uključe na popis, uključujući siječanjske požare u području Los Angelesa.
– Ono što ovu bazu čini posebno vrijednom jest standardizirana metodologija tijekom desetljeća, ali i činjenica da se podaci crpe iz vlasničkih izvora, ali i kroz procjene osiguranja, lokalnih vladinih izvješća i baze privatnih zahtjeva, koji su inače nedostupni većini istraživača – ustvrdio je Jeremy Porter, voditelj klimatskih analiza i suosnivač First Streeta, tvrtke za financijsko modeliranje klimatskog rizika za CNN.
Od povratka na vlast Trumpova administracija sustavno demontira politike vezane uz zaštitu okoliša. Ukidaju se financiranja, poništavaju regulative i Sjedinjene Države se povlače iz međunarodnih klimatskih sporazuma. Potezi pravdani ekonomijom i "energetskom dominacijom" na meti su kritika zbog potencijalno katastrofalnih posljedica po zdravlje, ekosustave i ekonomiju.
Ukidaju se 'zeleni' planovi
Ključni potez je povlačenje SAD-a iz Pariškog sporazuma, što je i formalizirano izvršnom uredbom 20. siječnja. Povlačenje bi trebalo stupiti na snagu godinu dana nakon službene obavijesti. Istovremeno su prekinute američke financijske obveze prema Okvirnoj konvenciji UN-a o klimatskim promjenama (UNFCCC) za pomoć zemljama u razvoju te je ukinut američki Međunarodni plan za financiranje klime, signalizirajući izolacionistički pristup globalnim klimatskim naporima.
Ambiciozni planovi za tranziciju prema čistijim izvorima energije također bi mogli biti urušeni jer je Trump najavio obustavu regulativa koje su trebala potaknuti elektrane na ugljen i nove plinske elektrane da smanje zagađenje, čime se efektivno poništava nasljeđe Plana čiste energije i njegovih kasnijih inačica. Ključni instrument za poticanje privatnih ulaganja u čistu energiju, Fond za smanjenje stakleničkih plinova vrijedan 27 milijardi dolara, također je na meti ukidanja, unatoč sudskoj blokadi koja je privremeno zaustavila tu odluku.
Više zelenih tema pronađite na web stranici Rezolucija Zemlja!
