Iako je ove zime palo više snijega nego obično, klimatske promjene dramatično utječu na snježni pokrivač Europe koji je sve tanji. Tektonski pomaci na srednjoatlantskom grebenu na Islandu doveli su do dramatičnih promjena krajolika zbog vulkanskih erupcija, što je samo jedan primjer kako se tlo nastavlja pomicati diljem Europe, objavila je Europska agencija za okoliš, koja je analizirala podatke i slike dostupne preko sustava praćenja Copernicus.
Dok područja južne i srednje visinske zone poput Alpa i Pirineja bilježe kraće snježne sezone i smanjenje snježnih pokrivača, druga područja, posebno u Skandinaviji, imala su neočekivano povećanje snježnih padalina posljednjih godina. - Ovi regionalni kontrasti naglašavaju složenost promjenjive dinamike snijega u Europi. Ono što postaje sve jasnije jest da se snijeg više ne ponaša kao nekada i da visoke razine međugodišnjih varijacija postaju norma – ističu u Europskoj agenciji za okoliš. Nakon 85 godina rada, francusko skijalište Alpe du Grand Serre, s 55 kilometara staza i 13 žičara, prisiljeno na drastične korake. Bilo je jedno od najvećih i najpopularnijih mjesta za zimske sportove u sjevernim Alpama, no kako snijeg više ne pada kao prije, prošle je godine donijeta odluka da se žičare zatvore. U selu La Morte, gdje je odmaralište bilo ekonomska žila kucavica, preko noći je nestalo više od 200 radnih mjesta. Kafići se zatvaraju, planinske kuće stoje prazne, a na mnogima stoji oglas o prodaji. Iako se vrh Alpe du Grand Serre nalazi na 2184 metra, njegovo podnožje je na samo 1368 metara nadmorske visine, pa je veći dio skijaškog terena ispod praga koji se smatra održivim.
Skandinavija je iznimka, pa je u većem dijelu Norveške, Švedske i Finske snijeg pao ranije nego inače, obilnije i duže se zadržao. Osim na snježni pokrivač, klimatske promjene djeluju i na pomicanje tla. Na Islandu se vulkanska aktivnost na poluotoku Reykjanes ponovno rasplamsala nakon 800 godina, s velikim posljedicama za Islanđane i infrastrukturu. U drugim dijelovima Europe obale se suočavaju s dvostrukom prijetnjom porasta razine mora i slijeganja kopna. Kako globalne temperature rastu, voda zarobljena unutar ledenjaka i drugog kopnenog leda se topi, dodajući ogromne količine vode svjetskim oceanima. Neki od tih pomaka su prirodni, poput onih uzrokovanih tektonskom aktivnošću, ponovnim pomicanjem ledenjaka ili vulkanskom aktivnošću, no mnogi su uzrokovani ljudskom aktivnošću - eksploatacijom podzemnih voda, rudarstvom i urbanim razvoje koji mogu ubrzati slijeganje tla, ponekad s ozbiljnim posljedicama.
U Nizozemskoj je slijeganje tla uzrokovano kombinacijom prirodnih i ljudskih procesa. Primjerice, ljudske aktivnosti poput melioracije zemljišta i vađenja podzemnih voda i plina, ubrzale su slijeganje kroz procese poput zbijanja i oksidacije tresetnih tala. Satelitski podaci pokazuju značajne promjene u kretanju tla diljem Europe. Europske obalne regije suočene su s dvostrukim pritiskom podizanjem razine mora i urušavanjem kopna.
Otvori KEKS Pay
