Naslovnica Vijesti Hrvatska

'Trebate li novac, dignite poreze, manji su nego u Europskoj uniji!'

Isti dan kad je Barroso govorio da se Europa usmjerava na zapošljavanje i rast, Milanović je kazao da nastavlja s politikom štednje i fiskalne konsolidacije
31. svibnja 2013. u 12:00 0 komentara 4 prikaza
'(120131) -- BRUSSELS, Jan. 31, 2012 () -- European Commission President Jose Manuel Barroso attends the press conference after EU's informal summit at EU headquarters in Brussels, capital of Belgium
Foto: DPA/Pixsell

Europska je komisija popustila pred zahtjevima francuskog predsjednika Hollanda i nizu država s deficitom iznad tri posto BDP-a dala još dvije godine da manjak u proračunu svedu u dopuštene okvire.

Zeleno svjetlo za dvogodišnju prilagodbu dano je Francuskoj, Španjolskoj, Sloveniji, Nizozemskoj, Poljskoj i Portugalu, što je protumačeno kao znak da Bruxelles, odnosno Njemačka, popušta u strogoj politici fiskalne discipline i štednje te da se malo više okreće stvaranju uvjeta za gospodarski rast.

Štrajkovi stižu

Odgoda nije dana Belgiji jer se nije držala ranije ugovorenih obveza! Europski je semestar šestomjesečno proračunsko razdoblje u kojemu države članice koordiniraju politiku, a Komisija dva puta godišnje izlazi s ocjenom stanja svake članice i preporukama što bi morala učiniti da ne dođe pod udar sankcija. Hrvatska je u prvom ovogodišnjem semestru bila dobrovoljno, no već za šest mjeseci hrvatski će se premijer preznojavati slično kao i kolege mu jer zemlja “strši” u mnogim elementima. Isti dan kad je Barroso govorio da se Europa “usmjerava na rast i zapošljavanje” Milanović je kazao da nastavlja s politikom štednje i fiskalne konsolidacije. Pušu mu za vratom sindikati javnog sektora i prijete štrajkom, a sve žešće su kritike i iz poduzetničkih krugova, kojima ne odgovara fokus centralne vlasti na naplatu poreza te sporost u reformi radnog zakonodavstva.

Ako je suditi po stavovima iz semestra koje je Hrvatska dobila kao dobrovoljac, brojna razočaranja tek slijede. Kod nas se još nije slegnula bura zbog povećanja PDV-a na 25 posto i ukidanja raznih poreznih izuzeća (primjerice za troškove reprezentacije ili korištenje službenih automobila), a Europska komisija u izvještaju od ovoga tjedna hladno tvrdi da Hrvatska ima prostora za još veće poreze jer je njihov udio u BDP-u od 32 posto ispod prosječnih 40 posto u EU. Jednako je tako iznenađenje procjena da se siva ekonomija popela na 40 posto BDP-a jer su domaći izvori sivu ekonomiju procjenjivali na 15 do 20 posto BDP-a. Te dvije ocjene u prijevodu znače poruku budućoj članici da, bez obzira na masovnu nezaposlenost, nizak standard i dugogodišnju recesiju, ne očekuju financijsku pomoć Europske unije te da dodatni teret oporavka usmjere isključivo na svoje građane i porezne obveznike.

Susjed na mukama

Neizrečena preporuka Hrvatskoj zapravo glasi: Treba li vam novac, povećajte poreze, udarite na sivu ekonomiju, olakšajte zapošljavanje i otpuštanje. Tek ćete nakon toga eventualno moći kucati i tražiti pomoć. Ipak, odluka o popuštanju za šest država predstavlja malu prekretnicu, ali je ipak daleko od toga da Europa diže ruke od discipliniranja zaduženih članica i politike štednje. Slovenija je, primjerice, dobila dvogodišnju odgodu za spuštanje deficita sa 4 posto na manje od 3 posto, ali paralelno s tim i rok od četiri mjeseca da izađe s novim mjerama štednje koje se usmjeravaju prema mirovinskom i zdravstvenom sustavu.

Slovenska premijerka Alenka Bratušek morat će angažirati i nezavisne inozemne konzultante da pročešljaju bankarski sustav jer Komisija sumnja u vjerodostojnost domaćih podataka. Slovenski su analitičari odmah uzvratili da je “tako brza konsolidacija javnih financija nerealna u uvjetima očekivanog pada ekonomske aktivnosti u ovoj i idućoj godini”. Prema njima, status quo je najviše što se može očekivati od zemlje koja se nalazi u recesiji.

>>EK analizirala ekonomski program Hrvatske: Mijenjajte tržište rada

Između rezova i otvaranja ulaganjima Hr

Između rezova i otvaranja ulaganjima

Hrvatska će morati poduzeti dodatne napore kako bi smanjila visok proračunski deficit i podmirila obveze državnih poduzeća, a pritom očuvala rashode za ulaganja i ostale rashode kojima se potiče rast, ocjena je Europske komisije, kojom daju za pravo postojećem Vladinu smjeru koji balansira između oštrih rezova i otvaranja prostora za investicije. Uz ocjenu da konsolidacija nema alternative, Komisija navodi da se hitno moraju riješiti problemi rigidnosti tržišta rada i nepovoljnog poslovnog okruženja. Visoki državni deficit pridonosi brzom rastu javnog duga i zato treba ići na konsolidaciju kod koje ima prostora i za veće porezno opterećenje.

VISERA
EU FONDOVI
Inovacije: Radimo na razvoju robota koji će mnoge poštedjeti zamornog pretipkavanja podataka
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.