Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Trebaju li na izborima glasati i mlađi od 18 godina

Širenje prava na glasanje predlaže se po uzoru na Austriju, Škotsku, Njemačku, Maltu, Grčku i Estoniju, gdje na izbore izlaze i stariji od 16
10. studenoga 2019. u 09:59 22 komentara 454 prikaza
Ilustracija
Foto: Davor Javorovic/PIXSELL

Treba li se starijim maloljetnicima pružiti prilika da participiraju u demokratskim procesima u Hrvatskoj? Pita li se saborske zastupnike Marina Škibolu, Antu Pranića i Tomislava Panenića, dvojbe nema, na izbore bi trebali izići i mladi s navršenih 16 godina. Zasad, samo na one lokalne, jer Ustav nalaže da parlamentarnim, predsjedničkim i euroizborima mogu pristupiti samo punoljetni građani.

Zdravko Marić Porezna olakšica Mladima 700 milijuna: Država im vraća povrat poreza da im poslodavci ne režu plaće

Zakonskim izmjenama trojica saborskih zastupnika žele doprinijeti jačem uključivanju mladih ljudi u postupke donošenja odluka, a pogotovo onih koje se izravno odnose na kvalitetu života. Svjedoci smo, kažu, političke apatije među širom populacijom, a posebice među mladima koje žele potaknuti da važnost svoga glasa testiraju u lokalnim zajednicama, pritom se pozivajući na rezoluciju Parlamentarne skupštine Vijeća Europe kojom se zemlje članice pozivaju da ispitaju mogućnost smanjenja starosne granice za glasanje na 16 godina.

Otprilike, riječ je o 100.000 mladih hrvatskih građana između 16 i 18 godina, koji bi tako aktivno sudjelovali u političkom životu zemlje.

Prevagnuli glasovi mladih

A taj broj nije zanemariv. Primjera radi, tijekom predsjedničkih izbora u Austriji 2016. znatan udio u pobjedi umjerenog, “zelenog” kandidata Van der Bellena nad krajnje desnim Hoferom iz Slobodarske stranke imali su upravo glasovi mladih birača. Naime, Austrija je 2007. postala prva europska zemlja koja je usvojila pravo glasa sa 16 godina za sve općinske, regionalne i nacionalne izbore. Ovakav put slijedile su Malta i Grčka u kojima mlađi od 18 godina sudjeluju na svim izborima, a na lokalnim razinama to pravo mladi imaju u Njemačkoj, Škotskoj i Estoniji.

Zdravko Marić MARIĆ ZAKLJUČIO Mladi će porezno rasterećenje ipak osjetiti godišnjim obračunom

Međutim, pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević u više je navrata upozoravala da za stvarnu aktivnu participaciju u društvu djeci valja osigurati i potrebna znanja i podršku za takav angažman u području njihovih autentičnih potreba i prava koje razumiju.

– Pritom trebaju biti slobodna od pritisaka i prisile, informirana o svrsi takvoga sudjelovanja, zaštićena od manipuliranja, iskorištavanja i negativnih reakcija na izneseno mišljenje, što često uključuje i zaštitu njihove privatnosti – kazala je.

Uistinu, jesu li mladi spremni za izlazak na izbore, pitali smo njezinu suradnicu Lanu Miličević, članicu Mreže mladih savjetnika dječje pravobraniteljice (MMS).

– Iako su mladi u povijesti zapamćeni kao krila mnogih revolucija, ipak nije bila riječ o 16-godišnjacima. Ne razvijamo se svi jednako, ali sa 16 godina djeca su još upravo to – djeca. I to trebaju biti. Ali djeca međusobno razgovaraju pa bi i djeca s glasačkim pravom razgovarala o izborima i vjerojatno se dogovorila da na glasačke listiće upisuju aktualne memeove, u najboljem slučaju. Njima to ide na štetu jer od samog početka glasanje makar nesvjesno trivijaliziraju, a na razini države štetno je jer smanjuje pouzdanost ionako već očajnog aparata. Ipak govorimo o nekoliko desetaka tisuća ljudi za koje je opravdano pretpostaviti da srljaju u nepoznato. Mladi tu građansku dužnost mogu početi shvaćati olako, a moglo bi biti i utjecaja, tipa: “Mali, što ti znaš, odi glasaj za naše” – upozorava naša mlada sugovornica, studentica računarstva, koju od punoljetnosti dijeli tek 15-ak dana.

Gordana Deranja Pregovori ‘Reformi neće biti pa je svejedno kada će izbori’

Napominje da je riječ o njezinu osobnom stavu, a ne MMS-a, i potom podsjeća da ima izvanrednih primjera mladih ljudi koji imaju mišljenje, razvijaju ga, čak i zastupaju u javnosti, iako su još maloljetnici, poput tisuća mladih u Hrvatskoj koji su tijekom nedavnih prosvjeda podizali svijest o ekologiji. Uostalom, sama pokretačica prosvjeda Greta Thunberg ima 16 godina. Pa, ipak, Lana smatra da se granica za izlazak na izbore mora zadržati na 18 godina.

18. godina kao prekretnica

– Odgajani smo da sve počinje s 18. Odmalena znaš da s 18 završavaš školu i autoškolu, sjedaš za volan i voziš do trgovine da bi sa svojom vlastitom karticom legalno nabavio piće. S 18 i formalno i praktično u glavi prebacujemo tu sklopku svijeta odraslih. Glasanje je također po svojoj prirodi dio te slagalice – kaže Lana Miličević, glas koji bi i oni znatno stariji od nje trebali poslušati.

SLAVNI HRVAT
Toni Kukoč otkrio detalje o najvećem: Ubojstvo oca prelilo je čašu, svi smo sjedili i plakali
udruga Prias
ZA LJEPŠI GRAD
Kako je jedna ekonomistica ljubav prema psima pretvorila u posao i pri tome došla na ideju o boljem okolišu
  • Avatar southman
    southman:

    Realnije bi bilo pomaknuti granicu na 21. godinu.

  • aabbcc:

    Ne, ne moze glasati onaj koji nema odgovornost i nije punoljetan. _Starosnu granicu treba pomjeriti na zreliju dob glasaca a ne manipulisati sa maloljetnicima .. Ako moze neka odmah predloze i svog predsjednika drzave maloljetnika od 16 godina.

  • Bubalamala:

    To barem za djecu branitelja mislim da onda HDZ-e nebi morao koalirati !