Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 13
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Recite svoje mišljenje

Trebaju li Hrvatskoj oštre mjere štednje kako bi izbjegla grčki scenarij?

Grčka
Foto: Reuters/PIXSELL
03.07.2015.
u 09:00

U VL Inicijativi pitamo vas postoji li taj "magični štapić" kojim bi se potaknuo rast ekonomije, zaštitili najugroženiji, a ipak smanjio vanjski dug?

U VL Inicijativi pitamo vas treba li Hrvatska uvesti oštre mjere štednje kako bi izbjegla grčki scenarij.

Grčka je pala u tehnički bankrot jer nije platila 1,5 milijardi eura rate kredita MMF-u što je samo vrhunac dužničke krize koja tu zemlju potresa posljednjih šest godina. Ukupan grčki dug krajem 2014. godine iznosio je 317 milijardi eura ili, što je bitniji podatak, 177 posto BDP-a. Takozvana Trojka sastavljena od Međunarodnog monetarnog fonda, Europske komisije i Europske središnje banke u dva je navrata, 2010. godine i 2012. godine, Grčkoj osigurala "pakete pomoći" u iznosu od 240 milijardi eura, a zauzvrat su tražili oštre mjere štednje, kresanje plaća i mirovina te drugih socijalnih davanja kako bi se "uravnotežio" grčki proračun. No, sve to dovelo je do golemog pada BDP-a u tom razdoblju i povećanja nezaposlenosti te pada standarda stanovništva.

Hrvatski dug je 2008. bio 38 posto BDP-a, dok je krajem 2014. godine bio 85 posto

Na valu borbe protiv mjera štednje i omražene Trojke izbore je dobila radikalna ljevica iz Syrize, koja je nakon novog vala pregovora u kojima su kreditori iz EU tražili nove mjere štednje, odlučila da će građani na referendumu odlučiti kojim će smjerom krenuti država – prihvatiti novo kresanje standarda i ostati u eurozoni ili odbaciti novi prijedlog i, najvjerojatnije, izaći iz zajedničke valute.

Problem s velikim vanjskim dugom, ne toliko ekstremnim kao "rekorderka" Grčka, ima i Hrvatska. Podaci Eurostata pokazuju da je hrvatski vanjski dug prije samo deset godina iznosio 14 milijardi eura, u godini kada je počela velika financijska kriza (2008.) on je bio 18 milijardi eura, dok je krajem 2014. godine bio dvostruko veći – čak 36 milijardi eura. Taj trend je još izraženiji kada se gleda odnos između duga i BDP-a. Hrvatski dug je 2008. bio 38 posto BDP-a, dok je krajem 2014. godine bio – 85 posto.

Iako smo u ovom trenutku na razini prosjeka Europske unije, alarm zvoni na uzbunu zbog ubrzanog rasta duga, što je i Grčku dovelo do situacije u kojoj se sada nalazi, a koju mnogi opisuju kao humanitarnu krizu iz koje se neće moći izvući bez otpisivanja dijela toga golemoga duga.

Postoji li taj "magični štapić"?

U našoj VL Inicijativi pitamo vas treba li Hrvatska oštrim mjerama štednje i snažnijom proračunskom disciplinom prevenirati da se za nekoliko godina nađe u istoj situaciji kao što je danas Grčka? Smatrate li da bi hrvatski građani pristali na "kresanje" socijalnih davanja, plaća i mirovina te pad standarda zbog bolje budućnosti i izbjegavanja kaosa koji gledamo ovih dana na grčkim ulicama? U komentarima predložite kako bi Hrvatska mogla uštedjeti, a da pritom ne "ubije" rast i još dublje u ponor ne gurne veliki broj stanovnika koji i danas živi na rubu siromaštva ili da se dodatno ne poveća već sada velika nezaposlenost. Smatrate li da postoji taj "čarobni štapić" kojim bi se potaknuo rast ekonomije, zaštitili najugroženiji, a ipak smanjio vanjski dug?

U drugom dijelu ove VL Inicijative napisat ćemo vaše najzanimljivije komentare i prijedloge, dok ćemo u trećem stručnjake pitati kako Hrvatska može izbjeći grčki scenarij. Sudjelujte u raspravama i u našim drugim VL Inicijativama

Komentara 45

Avatar Getrib
Getrib
10:32 03.07.2015.

Hrvatska bi već bila u tehničkom bankrotu da za otplatu dugova ne koristi prodaju imovine koju su stvarale prijašnje generacije.

Avatar CorleoneMichael
CorleoneMichael
10:15 03.07.2015.

Sve što je potrebno Hrvatskoj je promjena vlasti...

SA
sanja5x
15:05 03.07.2015.

ne trebaju nama nikakve mjere štednje, samo nam treba vlast koja neće raditi protiv naroda da ga uništi kao što to ova čini. kad te netko namjerno uništava to nema veze sa štednjom.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije