Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Tko završi strukovnu školu, ima kruh u ruci

Martina Saračević i Morana Čičko Karapetrić ili sestre Boudoir, kako ih zove modni svijet, postale su europske promotorice strukovnih škola
09. prosinca 2016. u 21:51 0 komentara 1013 prikaza
06.12.2016., Zagreb - Morana Saracevic i Martina Cicko Karapetric, sestre Boudoir, promoviraju strukovno obrazovanje.  Photo: Marko Lukunic/PIXSELL
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

U gotovo bajkovitom prostoru ispunjenom čipkanim haljinama nježnih boja i punih ukrasa s jedne strane i s druge, mladenačkim haljinama, suknjama, majicama s grafičkim printom, sestre Martina Saračević i Morana Čičko Karapetrić otvoreno pokazuju da su u svoj posao i dalje zaljubljene. One su blizanke i vlasnice iznimno uspješne modne kuće Boudoir i ponosne prve veleposlanice Europskog tjedna strukovnog obrazovanja koji je pokrenut na inicijativu Europske komisije.

Radi se o projektu kojem je cilj promovirati strukovno obrazovanje i povećati njegovu privlačnost. Tjedan strukovnog obrazovanja održava se pod sloganom “Otkrij svoj talent”, a provodi se u 28 zemalja.

Umijeće koje možeš unovčiti

– Velika nam je čast što su nas izabrali za veleposlanice strukovnog obrazovanja, tim više jer je u cijeloj Europi izabrano samo nas šestero. A ako netko o tome može nešto reći, onda smo to zaista mi – kažu sestre koje su odmalena, uz baku modisticu Đurđicu Čičko otkrivale čari oblikovanja, modeliranja, dizajniranja, šivanja... Zbog toga, nakon završetka osnovne škole, uopće nisu imale dvojbu koju će srednju školu upisati.

– Završile smo školu primijenjene umjetnosti i dizajna i nakon nje upisale smo Tekstilno-tehnološki fakultet, smjer modnog dizajna. No s diplomama naše školovanje nije završilo. Tijekom godina učile smo vještine grafičkog dizajna, 3D dizajna što nam je otvorilo neka nova vrata i mogućnosti. Krenule smo s dizajniranjem printeva za vlastite tkanine što vrlo rijetki kreatori sami rade. Nama je jako važno da sve radimo same, od odabira konca do print materijala – objašnjava Morana. Prva znanja i vještine dizajniranja i modeliranja stekle su uz svoju baku u salonu šešira “Hela”, a u tom prostoru u Radićevoj ulici danas rade one.

– Odmalena samo bile okružene modelima šešira, krpicama i sve nas je to privlačilo, tim više jer nas je baka vodila na glamurozne obrtničke revije osamdesetih godina. Tako smo se zaljubile u modu. Znale smo što želimo, a mama i baka su vidjele da nas treba u tom smjeru i školovati – prisjeća se Martina i naglašava:

05.11.2014., Zadar - Strukovna skola Vice Vlatkovica jedna je od bolje opremljenih u Hrvatskoj gdje ucenici mogu na sofisticiranim strojevima razvijati svoje znanje o pojedinim tehnickim predmetima.  Photo: Filip Brala/PIXSELL Strukovne škole Bavarski model u Hrvatskoj nije moguć 12.02.2016., Osijek - Ucenici i profesori strojarsko tehnicke skole odradili su dio prakse u Irskom Dublinu. Dominik Pavosevic. Photo: Davor Javorovic/PIXSELL Strukovno obrazovanje na njemački način Dva dana u školi, tri na polju, u tvornici, kuhinji... Strukovna škola Strukovno obrazovanje Škole moraju obrazovati učenike za tržište rada

– Jako je bitno da roditelji, osim što inzistiraju na dobrim ocjenama, otkriju talente svoje djece i usmjere ih. Nije gimnazija najbolja škola za svako dijete – zaključuje, a da zaista tako misle, dokazuju primjeri njihove djece koja su ili već upisala strukovne škole ili ih planiraju upisati.

– Imamo budućeg veterinara, buduću grafičku dizajnericu, buduću dizajnericu fotografije i dvije buduće modne dizajnerice. Svu našu djecu usmjerile smo u strukovno obrazovanje jer smatramo da, ako netko završi strukovnu školu, već ima kruh u rukama. Ima velike mogućnosti samozapošljavanja, ima umijeće koje može unovčiti i od toga dobro živjeti – objašnjava Martina sve prednosti strukovnih škola. A koliko je važno umijeće, dokazuje svaka njihova kreacija za kojom uzdišu mnoge žene, a to je njihov ručni rad.

– Osamdeset posto radi se ručno, svi ukrasi, čipka... Ne radimo skice, kreiramo direktno na lutki, na materijalu jer sve znamo same napraviti. Teško je nekome objasniti što i kako želimo tako da prvi model uvijek napravimo same, a tek nakon toga to mogu raditi asistentice – objašnjavaju sestre blago dodirujući latice našivene na nježnoružičastu haljinu. Od latica su ručno izradile ruže za ukrašavanje bora, a i leptire za bor su same laserski izrezale.

Uspjeh uz talent i trud

– Sve osim kuglica napravile smo same – govore dok pokazuju osnovcima kakve sve čarolije mogu naučiti raditi u strukovnim školama. Svjesne su toga da postoji stigma na strukovnim školama, ali im se čini da se posljednjih godina njihov imidž ipak poboljšava. Još treba, kažu, raditi na tome da djeca dobiju sigurnost da nakon školovanja pokrenu vlastiti biznis.

– Talentom i trudom se može uspjeti. Mi smo krenule jako skromno, ali nam neuspjeh nikada nije bio opcija. Počele smo u malom ateljeu od 20 kvadrata, šivale iza paravana gdje su naše prve mušterije isprobavale haljine jer kabinu nismo imale. Otvorile smo trgovinu kada smo imale svega nekoliko metara materijala, ali i svoj najveći kapital – talent – kaže Martina. Morana vjeruje da i današnji školarci imaju strpljenja za zahtjevan stručni rad, a savjetuje da ono što žele mogu naučiti i putem tutorijala na YouTubeu.

– Znanje je danas dostupnije nego ikad prije. Svatko tko želi uspjeti mora zagristi u to i biti dovoljno ambiciozan, vježbati i raditi jer se samo tako napreduje – kažu ponosne što će upravo one govoriti na zatvaranju Tjedna strukovnog obrazovanja danas u Bruxellesu. 

>> Vraćaju se šegrti: 80% kod majstora, 20% u školi?

Mirta Šurjak
Okrila na Instagramu
Dramatični dani za Mirtu Šurjak: Dio njezine obitelji u teškom je stanju
mr. sc. Tomislav Matković
INTERVJU
Kvalitetom u izvoz: Vrijeme lockdown-a iskoristili su za ubrzani razvoj novih proizvoda
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.