Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Ulaganje u obrazovanje

Škole moraju obrazovati učenike za tržište rada

U strukovnim školama mora dominirati praktični dio i u nastavi imati iznad 50% udjela
08. rujna 2016. u 08:00 0 komentara 147 prikaza
Strukovna škola
Foto: Vjeran Žganec-Rogulja/Pixsell
Pogledajte galeriju 1/6

Učenike moramo školovati za tržište, a ne za skladište. Naše srednje škole danas to ne rade – poručivali su prije 6-7 godina odgovorni u Ministarstvu obrazovanja. Na žalost, do danas ništa se bitno nije promijenilo pa većina naših srednjih škola i danas učenike više obrazuju za “skladište”, odnosno za burzu rada nago za tržište. Poslodavci vape za pojedinim zanimanjima, pojedine srednje strukovne škole zjape prazne jer zastarjele programe koji ničemu ne služe učenici ne žele upisivati.

Zbog toga se krajem prošle godine u rješavanje problema neodgovarajućeg školovanja strukovnih kadrova uključila Hrvatska gospodarska komora predlažući model tzv. dualnog obrazovanja u kojem bi dominantna bila praktična nastava.

U ukupnom obrazovanju učenika u dualnim strukovnim školama iznosila bi oko 80 posto, a preostalih dvadesetak posto bila bi teorija. Zanimljivo je također da bi se prema prijedlogu HGK sav praktični dio obrazovanja odvijao u tvrtkama partnerima, a teorijski dio učenici bi pohađali u školama. Teorijska nastava mogla bi se organizirati jedan dan tjedno ili jedan tjedan mjesečno, ovisno o procjeni škole i prosvjetnih vlasti.

strukovne škole Hrvatska na dnu Strukovne škole i dalje obrazuju za čekanje posla 12.02.2016., Osijek - Ucenici i profesori strojarsko tehnicke skole odradili su dio prakse u Irskom Dublinu. Dominik Pavosevic. Photo: Davor Javorovic/PIXSELL Strukovno obrazovanje na njemački način Dva dana u školi, tri na polju, u tvornici, kuhinji... 05.11.2014., Zadar - Strukovna skola Vice Vlatkovica jedna je od bolje opremljenih u Hrvatskoj gdje ucenici mogu na sofisticiranim strojevima razvijati svoje znanje o pojedinim tehnickim predmetima.  Photo: Filip Brala/PIXSELL prijedlog reforme Strukovne škole: 20% teorije, ostalo praksa u tvrtkama

Učenicima bi se praktični dio nastave plaćao. Iznos koji bi za to dobivali povećavao bi se iz razreda u razred tako da bi u četvrtom razredu iznosio 70 ili 80 posto plaće radnika na tom radnom mjestu.

Osim toga učenici bi na praksi zaista radili ono za što se obrazuju, za razliku od sada kad se često koriste za obavljanje nekih sasvim drugih poslova, primjerice čišćenje prostorija, donošenje kave i sl. O tome bi se brinuo licencirani i odgovarajuće obrazovani mentor.

Model koji HGK nudi funkcionira u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj, a od prošle godine primjenjuje ga Mađarska i Slovačka.

U Njemačkoj i Austriji praksu učenika i plaću mentora financiraju tvrtke u kojima rade, a s obzirom na to da to kod nas gospodarstvo to nije u stanju, prvih nekoliko godina praktični rad učenika i njihovih mentora financirao bi se iz europskih fondova. Prema procjenama HGK, u četiri godine za to bi trebalo oko 250 milijuna kuna.

Dio strukovnih škola kod nas, kao i u Austriji, zadržao bi klasičan model obrazovanja, ali bi se i njima intenzivirao praktični dio koji bi trebao iznositi barem 50 posto nastave. Tim prijedlogom HGK zadovoljni su bili i ravnatelji pojedinih strukovnih škola koje su pratile trendove i modernizirale programe kako bi privukle učenike.

– Sve što smo mogli mijenjati promijenili smo, razgovarali smo s tvrtkama koje zapošljavaju naše učenike i prilagođavali se njihovim potrebama. Sustav obrazovanja mora se mijenjati, ali nam gospodarstvenici moraju reći što im treba. Gospodarstvo mora reći što želi u nekom obrazovnom programu, od jezika, matematike pa do struke – kazao nam je tada Vlado Prskalo, ravnatelj slavonskobrodske Srednje škole Matije Antuna Reljkovića.

U Hrvatskoj su problem i neodgovarajuće educirani nastavnici. Spominje tako da primjerice u Nizozemskoj predavač u strukovnoj školi mora dobiti preporuku ceha da može raditi s djecom. Hrvatsko strukovno obrazovanje takve promjene tek čekaju, a što ih se dulje bude odgađalo, više štete imat će gospodarstvo.  

>> Djeca sa sela trebaju biti genijalci da bi dostigla prosječne vršnjake iz gradova

Neugodna situacija
Ono što je mladoženja napravio mladoj izazvalo zgražanje: 'Traži papire za razvod!'
A1 Hrvatska
DONOSI A1
Od minus 7 do plus 13 u dva dana: uzroke vremenskih promjena u Zagrebu i na Sljemenu otkrijte u ekskluzivnom specijalu NET ZERO
Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.