Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Tko je žena koja bi trebala doći na čelo DORH-a: Poznaje sustav, ali nema iskustva u progonima

Jelinić ju je postavio za svoju prvu zamjenicu, a s te pozicije sada će vjerojatno na čelo DORH-a.
02. svibnja 2020. u 07:00 23 komentara 17552 prikaza
Foto: FAH

Zlata Hrvoj-Šipek vjerojatno će postati prva žena na čelu DORH-a. Postalo je to jasno nakon što ju je Vlada ovaj tjedan predložila za tu funkciju. Od ostavke Dražena Jelenića u veljači, koji je morao otići zbog afere Mason, bila je v. d. glavnoga državnog odvjetnika i od početka je slovila kao najizgledniji kandidat za vruću fotelju čelne osobe DORH-a. Nakon što ju je Vlada predložila, o njezinu imenovanju odlučit će Sabor.

ZATVORENA SJEDNICA Vlada prihvatila prijedlog o imenovanju Zlate Hrvoj-Šipek na čelu DORH-a

Može odraditi jedan mandat

I tu dolazimo do niza prijepora zbog načina na koji se bira glavni državni odvjetnik. On ili ona trebali bi biti nezavisni od politike, što je poprilično teško ako je politika ta koja osobu imenuje. Dodatni je problem to što je za izbor glavnoga državnog odvjetnika u Saboru potrebna obična, a ne dvotrećinska većina. Po mišljenju nekih pravnih stručnjaka, kada bi se birao dvotrećinskom većinom, imao bi znatno veću autonomnost i javna bi percepcija bila da je puno više neovisan o politici.

Posljednji izbor za novog državnoga glavnog odvjetnika proveden je po novom zakonu prema kojem je Državnoodvjetničko vijeće (DOV) raspisalo javni poziv, a onda je pristigle prijave proslijedilo Vladi koja je organizirala povjerenstvo sastavljeno od premijera i pet ministara radi razgovora s kandidatima. Osnivanje takvog povjerenstva zakon ne predviđa, no po izjavama ministra Dražena Bošnjakovića, dopušteno je ono što nije zabranjeno. I tako smo vjerojatnu novu glavnu državnu odvjetnicu dobili odlukom nekog povjerenstva koje je, blago rečeno, razgovore s kandidatima obavilo u sivoj zakonskoj zoni.

Svi ti prijepori zasigurno nisu dobra podloga za dolazak na čelo DORH-a, čiji rad, kao ni rad cijelog pravosuđa, nije dobro percipiran u javnosti. U pravnim krugovima  imenovanje Zlate Hrvoj – Šipek dočekano je sa skepsom jer je ona godinama vodila građanski odjel DORH-a, odnosno onaj njegov dio čiji posao baš nije javno vidljiv. Što je logično jer su kazneni progoni glavni posao DORH-a. No, činjenica da netko tko nema iskustva u kaznenim predmetima dolazi na čelo DORH-a po nekima i nije nedostatak.

Takvi su mišljenja da se to može premostiti suradnicima koji su stručni u tom području. Neke korake u tom smjeru Zlata Hrvoj-Šipek već je napravila jer je za šefa Kaznenog odjela postavila Darka Kliera, iskusnog kaznenjaka koji je trenutačno predsjednik DOV-a. On je na toj funkciji zamijenio Andreu Šurinu Marton i njegov će posao biti kaznena politika DORH-a. Nadalje, Zlati Hrvoj-Šipek će za vođenje kaznene politike vjerojatno biti potrebna i dobra suradnja s Vanjom Marušić, ravnateljicom USKOK-a, s obzirom na to da se upravo on bavi svim velikim kaznenim predmetima.

Fina Nesmetano poslovanje On line predaja dokumentacije spas za građane i poduzetnike u ovom nepredvidivom razdoblju

Kao prednost Zlate Hrvoj-Šipek pravni krugovi ističu i to što dolazi iz sustava i dobro ga poznaje jer, prema mišljenju mnogih, da je na čelo DORH-a došao netko tko nije iz sustava, to bi bila katastrofa za DORH. Prednost bi joj mogla biti i dob jer može biti glavna državna odvjetnica u samo jednom mandatu pa bi joj to trebao biti plus u smislu da će manje morati voditi računa o političkim pritiscima, kojih će zasigurno biti.

Došla iz pravobraniteljstva

Oni koji je poznaju, opisuju je kao mirnu i staloženu osobu koja ima veliko znanje u građanskim predmetima te izražene rukovoditeljske sposobnosti. U DORH-u je od 2000., a u njega je došla pripajanjem dotadašnjeg Državnog pravobraniteljstva. Prije dolaska u DORH radila je u javnom pravobraniteljstvu u Karlovačkoj županiji. U dva navrata bila je birana za predsjednicu DOV-a, a od 2005. vodila je građanski odjel DORH-a.

Predaje na Pravosudnoj akademiji, autorica je više stručnih radova i bila je članica brojnih radnih skupina za izradu zakona. Specijalizirana je za arbitražne postupke, koji u posljednje vrijeme postaju velik problem za Republiku Hrvatsku koja trenutačno vodi nekoliko međunarodnih arbitraža. Kako je riječ o procesima vrijednima i po desetke milijune dolara ili eura, gubitak takvih postupaka bio bi stravičan udar na proračun. Jelinić ju je postavio za svoju prvu zamjenicu, a s te pozicije sada će vjerojatno na čelo DORH-a. 

Zaprati kanal Večernjeg | Autor :

NEZGODA NA SNIMANJU
Anđelka Prpić o traumi s kolegom: 'Krenuo me udariti u trbuh u osmom mjesecu trudnoće'
INA Klub volontera
Volontiranje u Hrvatskoj
Deseti im je rođendan otkako su svoje vrijeme nesebično počeli ulagati u dobrobit zajednice
  • ja-kan:

    Kao da je bitno što nema iskustva u progonima, pa ovo je Hrvatska, progone se nepodobni a stranački podobni nikada.

  • romobil:

    Kome treba iskustvo za nerad!? Ideš na to mjesto da ne radiš a ne da radiš...

  • starababa:

    Kao ovi do sada su iskusni u kaznenom progonu ? Pitam se jesu li ikome od ratnih profitera i junaka pretvorbe (za što su se vladajući pobrinuli da bude mrtvo slovo na papiru) osim Peveca koji vjerojatno nije kriv , ... prikaži još! oduzeli imovinu stečenu nedjelima i zatvorili ga ? I onda dođemo do one narodne "Vrana vrani ne kopa oči " . Problem je što su se vrane kod nas razmnožile preko svake mjere !