DNEVNIK U PODNE, Nedjelja, HRT 1, 12.00
U moru vijesti o onima koji dobrovoljno pomažu stradalima u poplavi ističe se i priča reporterke Zrinke Perić o Ljubici Čolaković, vlasnici Doma za starije i nemoćne „Svjetlost“ u Gradištu. Gđa Čolaković u svoj dom u Gradištu (onom u dvostihu iz boljih dana „Svirajte mi lagani bećarac, nek se znade da sam Gradištanac“) primila je starije i nemoćne osobe iz poplavljenih sela. U domu rade i volonterke Andrea Jakopović i Jadranka Makelja, a u minutu i pol reportaže Zrinke Perić stale su i izjave dviju zahvalnih štićenica: Kate Lucić iz Rajeva Sela i Kate Kudlek iz Gunje. Ostale su bez svega pa baka Kata iz Gunje kaže da je sada njena jedina imovina „što je ruha (ona kaže: rua) na meni, što je kruha/krua u meni – i više ništa od svega što smo pokojni i ja stjecali cijelog života“. (jedan vijenac)
FOKUS: U OKOVIMA PROŠLOSTI, Ponedjeljak, HRT 1, 21.22
Pri kraju emisije, a da ga nitko o tome ništa nije pitao, g. Vladimir Đuro Degan izjavio je da on nikada ne bi potpisao „onu peticiju da se mijenja ime Trga maršala Tita.“ Na samom početku emisije g. Degan sve je zagnjavio svojim višeminutnim predavanjem o novijoj našoj političkoj povijesti, u sredini emisije je priznao da je njegova struka međunarodno pravo, a zatim se proslavio nepristranom ocjenom da su emisije poput ove u kojoj on upravo govori „izuzetno značajne za nove generacije“. Čovjeku njegovih intelektualnih kapaciteta nekako je promakla banalnost da diktator Tito ne zaslužuje da se ijedan trg ili ulica zovu po njemu. Povjesničar Hrvoje Klasić počeo je govoriti o tome da istraživanje komunističkih zločina ne bi trebalo u drugi plan potisnuti ustaške zločine, na što je dotad neshvaćeni voditelj Družijanić najozbiljnije priznao: „O tome je zapravo ova emisija“. O čemu? Ne zna se. (četiri kaktusa)
VIJESTI IZ KULTURE, Utorak, HRT 1, 23.47
U Odjelu za podvodnu arheologiju Arheološkog muzeja u Zadru nakon tri desetljeća ponovo je proradio bazen za konzervaciju, nužan za podvodna arheološka istraživanja, npr. za nastavak istraživanja na liburnskim brodovima kojih su sačuvani samo neki dijelovi hrastovih rebara ili kobilice „od neke vrste bora“. Ti brodovi (serinije) plovili su Jadranom prije 2200 godina, barem je tako dosad utvrđeno. Arheološki muzej i njegov obnovljeni bazen za konzervaciju posjetio je dr. sc. Ronald Pockius, direktor njemačkog muzeja antičkog brodarstva u Mainzu, jedinog takvog u Europi. Ravnatelj zadarskog Arheološkog muzeja dr. sc. Smiljan Gluščević isticao je nove mogućnosti za rad muzeja, a njegov kustos Dino Taras također je zborio nešto simpatično, poticajno, komplicirano i našem običnom gledateljskom umu nerazumljivo, ali neka. (jedan vijenac)
DNEVNIK 3, Srijeda, HRT 1, 23.18
Voditeljica Tatjana Munižaba već nekoliko mjeseci vidno uživa u svojim promašenim pjesničkim odjavama Dnevnika 3. Slično se u barici svoje originalnosti s užitkom valjao i Zoran Šprajc, dižući sebe i rušeći ozbiljnost Dnevnika. Večeras je gđa Munižaba za kraj pustila neke jezive stvari o nesretnoj djeci. Poslije toga pročitala je svoj završni uradak: „Nakon ovoga ni pozdrav ne može biti srdačan, već samo pozdrav.“ Tek u pola te rečenice shvatili smo da ona odjavljuje emisiju. Prije tog prosvjetljenja, grozne tri sekunde proveli smo u zabludi da HRT objavljuje dekret o zabrani srdačnog pozdravljanja u Hrvatskoj. Očito je da na HRT-u nema nikoga tko bi voditeljima koji šalju zbunjujuće poruke objasnio da u vijestima nema mjesta voditeljskim dvosmislicama i kojekakvim nezdravim manifestacijama osobne sreće zbog napredovanja u poslu. (jedan kaktus)
PEČAT VREMENA, Četvrtak, TV Jabuka, 22.05
Liječnik i političar Milan Kujundžić kod voditeljice Vesne Kljajić na televiziji Jabuka izvodi naciju na pravi put onim svojim svečanim glasom i totalno krivim riječima „potrebito je poraditi“. On još uvijek ne zna, što je česta pojava među velikim Hrvatima, da potrebit znači siromašan i ne može se upotrebljavati u značenju potreban. Svoj rad na osiromašivanju hrvatskog jezika on širi s ogromnim uvjerenjem u svoju spasonosnu misiju – što je groteskno. Sličan kuriozitet u vezi s političkim djelovanjem g. Kujundžića jest da je on na nedavnim izborima svoje mjesto u Europskom parlamentu izgubio za dvjestotinjak glasova. Njegovo samopouzdanje jednako je onom s kojim izgovara svoje krive riječi, što znači da će iduće izbore Kujundžić izgubiti s ogromnom razlikom, jednakom onoj između značenja riječi potrebit i potreban. (jedan kaktus)
BUJICA, Petak, Z1, 20.00
U povodu izlaska Darija Kordića, osuđenog za ratni zločin, na slobodu, a u ime oduševljene mase koja ga je dočekala u zagrebačko-francuskoj zračnoj luci Pleso, gosti emisije bili su Vinko Zorić i Miroslav Piplica. Ova dvojica Kordićevih podupiratelja bili su informativna protuteža HRT-ovu Dnevniku 3 Tine Šimurine u kojem je najavljen „Incident u Plesu“, ali sve je ostalo samo na toj najavi. Miroslav Piplica, Hrvat iz Beča, zaslužan je za svijetli trenutak u Bujančevoj emisiji. Izjavio je da bi Hrvatska vrlo brzo bila bogata zemlja kad bi od ponedjeljka političari i dužnosnici prestali krasti. Nije želio zaostati ni voditelj Velimir Bujanec kad je ugledao bocu vina u rukama Vinka Zorića: “Primit ću vino premda će zlobnici reći da više uživam u nekim drugim stvarima.” (jedan vijenac)
HRVATSKA – AUSTRALIJA, Subota, HRT 2, 01.00
Počelo je, počelo. A počelo je brojnim startovima s leđa koje su suci opraštali Australcima iako je svaki takav prekršaj zasluživao žuti karton, bar je tako nekad Fifa učila suce. Prvi žuti karton dobio je igrač naše umorne momčadi koji je u skoku za loptom uvalio lakat suparniku. Rezultat takvog sudačkog kriterija, na koji je komentator Drago Ćosić ostao hrvatski nijem, bila je teška ozljeda lijevog gležnja koju je Pranjiću priuštio osokoljeni australski brat Hrvat (zove se Franjić) koji je promašio loptu, ali ne i Pranjića jer jedino njega je i gađao. Uoči utakmice išlo je dvanaest minuta nečega čemu HRT-ovi sportski novinari oduvijek daju inventivno ime Emisija. U toj emisiji novinar Viki Ivanović najprije je intervjuirao komentatora Gorana Vlaovića umjesto da pokaže onaj njegov gol iz Francuske. (jedan kaktus)
ISPRAVAK
Gđa Silva Celebrini, nekadašnja urednica emisije „Kako Vlada vlada“, nije 28. svibnja vodila emisiju „A sada Vlada“, kao što je pogrešno objavljeno u prošlonedjeljnim „Vijencima i kaktusima“. Emisiju „A sada Vlada“ vodila je Elijana Čandrlić koja je usput najavila i sadržaj emisije „Ekoradar“ urednice Silve Celebrini. Ispričavamo se gđi Celebrini na nenamjernoj pogrešci.
>>Treba li javna televizija jače zagovarati prijevremene izbore?
>>Biskup Uzinić u Bleiburgu: Moramo se osloboditi bilo kakve euforije kad govorimo o zločinu i žrtvama
Da bi postao Staljinov miljenik, Tito je, radeći kao agent NKVD-a (Sovjetska tajna policija) prvo "smjestio" svim svojim prijateljima i poznanicima smrtnu kaznu. Kad je većina jugoslavenskih komunista pobijena od strane NKVD-a, ostao je Tito kao najizgledniji kandidat za generalnog sekretara KPJ. Tu je, onako usput, smjestio pogibiju većini hrvatskih komunista u neuspijelom bijegu iz Kerestinca kad je Tito preko svojih veza dojavio ustaškoj policiji da ta grupa planira bijeg. Zatim je na kraju rata diljem bivše SFRJ izmasakrirao nekoliko stotina tisuća do milijun razoružanih vojnika koji su se sami predali (većinom Hrvata) i jednako toliki broj civila. Krivnja ovih ljudi je bila ta što su kao očigledni protivnici komunizma bili politički neprijatelji. Onda je prevario i svog patrona Staljina, a naivne komuniste lojalne Staljinu potrpao u logore. Usput je ubio Hebranga. Stvorio je nakaradni klijentelistički sustav koji je samo nominalno bio komunistički, a zapravo se radilo o organiziranom kriminalu od vrha do dna, pa je kao lukav i uspješan tiranin i diktator uz pomoć korumpiranih "elita", koje smo znali kao "funkcioneri", "komesari" i "direktori", vladao do 1980.