U političkom i gospodarskom smislu 2019. godina svest će se na izborne kampanje i spašavanje posrnulih tvrtki. U proljeće iduće godine održavaju se izbori za Europski parlament, a krajem godine prvi je krug izbora za predsjednika/cu RH. Sve što će Vlada u idućoj godini činiti, u prvom redu treba promatrati iz perspektive nadolazećih izbora. U političkom smislu Vlada bi morala izmijeniti izborno zakonodavstvo, što je ministar uprave Lovro Kuščević već najavio, želi li parlamentarne izbore 2020. godine provesti po novim pravilima. Primarno je prekrojiti izborne jedinice koje su teritorijalno nelogične, ali i u broju birača bitno odudaraju od dozvoljenih plus/minus 5 posto odstupanja, što znači da mandat u svakoj izbornoj jedinici ne vrijedi jednako.
U onima većima potrebno je znatno više glasova birača da bi se osvojio saborski mandat. Kuščević je najavio i uvođenje većeg broja (do tri) preferencijalnih glasova na parlamentarnim izborima, ali i uvođenje preferencijalnog glasa na lokalnim izborima. Vlada je pod pritiskom referendumskih inicijativa najavila i izmjene Zakona o referendumu s obzirom na to da je zakon potpuno nedorečen i uopće ne regulira proces nakon prikupljanja potpisa.
Ni vremenske rokove ni kako se točno određuje koji su potpisi valjani i sl. Iako dva referenduma, o izlasku iz Istanbulske konvencije te o izmjeni izbornih pravila, nisu prošla jer je Ministarstvo uprave utvrdilo da nije prikupljen potreban broj potpisa, to ne znači da inicijativa “Narod odlučuje” neće ponovno pokušati prikupiti potpise i provesti referendum.
Među prioritetima bi trebala biti i reforma javne uprave, kao i izrada zakona koji će regulirati sustav nagrađivanja u državnom aparatu. Međutim, prema prvim koracima i najavama ministra Kuščevića o odlasku 500 zaposlenih iz ureda državne uprave koji će se ukidati, a poslovi vratiti u nadležnost županija, čini se da od reforme uprave ne treba puno očekivati. Potaknuta slučajem Darka Kovačevića Daruvarca koji je krvnički pretukao 18-godišnju djevojku, ali nakon šest mjeseci pritvora izišao iz zatvora jer sud još nije donio ni nepravomoćnu presudu, pa nastavak suđenja čeka na slobodi, Vlada najavljuje i izmjene Zakona o kaznenom postupku. U pravnim krugovima već dugo se čuju pritužbe na ZKP, a moguće da Vlada u 2019. godini prione promjenama. Andreja Plenkovića očekuju i trvenja u HDZ-u jer se pod pritiskom afere SMS očekuje i politička kapitulacija Milijana Brkića. Plenković, izgleda, u obračun s Brkićem neće krenuti prije nego što se pravosudno definira njegova uloga u toj aferi, ali iz Plenkovićevih izjava posve je jasno da situaciju ne smatra benignom.
U prvom kvartalu iduće godine Vlada bi trebala i konačno potpisati ugovor s konzultantima koji bi trebali procijeniti vrijednost Ine i naći nove strateške partnere. Činjenica da se odugovlačilo s potpisivanjem ugovora s konzultantima interpretirala se kao odustajanje od obećanja koje je premijer Andrej Plenković brzopleto dao na Badnjak prije dvije godine o tome da će otkupiti mađarski dio Ine. Ipak u Vladi tvrde da idu dalje s tom akcijom, ali možda u igri neće ostati isti konzultanti.
Od državnog reotkupa neće biti ništa, eventualno bi Vlada mogla pronaći novog strateškog partnera koji bi od MOL-a kupio Inin paket dionica. A studija o vrijednosti Ine već je plaćena 2014. godine kada je MOL-ov udio u Ini procijenjen na oko milijardu eura. Mađari su tada poručivali da Inu neće prodati za manje od dvije milijarde eura. Vjerojatno su u računicu uključili odštetu od šest milijardi kuna koju će, izgledno je, dobiti u arbitraži u kojoj se pravorijek očekuje do kraja iduće godine. Vrijeme prolazi u neriješenim odnosima, a Mađari provode zacrtane planove. Odluka o gašenju proizvodnje u Sisku donesena je uz prešutnu podršku Vlade, a velika investicija u riječku rafineriju u fazi je pripreme, ali nije realizirana.
Kriza u Uljaniku protegnula se na iduću godinu. Iako su radnici dvaju škverova očekivali da će se njihov problem riješiti preko noći, on će, kako stvari stoje, opterećivati resornog ministra Darka Horvata dobar dio prvog polugodišta 2019. godine. Uljanik je raskinuo strateško partnerstvo s Dankom Končarom i sada se traži novi ulagač. Pozvani su svi, ali ozbiljne namjere već je iskazao hrvatsko-talijanski par ulagača. Fincantieri i Brodosplit, koji su bili zainteresirani i poznaju 3. maj i Uljanik, trebaju napraviti dubinsko snimanje škverova prije nego što u njih daju novac. U međuvremenu je iz dvaju brodogradilišta otišlo više od 700 radnika, i to uglavnom onih koji imaju majstorska znanja pa se potencijalni novi ulagači, kojima prije svega trebaju radnici, pitaju ima li smisla kupovati te škverove. U Vladi uvjeravaju da ni 3. maj ni Uljanik neće u stečaj, što je najveći strah radnika.
Ministarstvo gospodarstva među svojim zakonskim prioritetima za 2019. godinu najavljuje ponovno stavljanje u funkciju Državnog inspektorata, koji je bila ukinula bivša SDP-ova Vlada. Prema Zakonu o državnom inspektoratu, koji je usvojio i Sabor, Državni inspektorat trebao bi biti osnovan 1. travnja, premda se neslužbeno može čuti da bi to moglo biti prolongirano i do rujna. Drugi je prioritet, rekao nam je ministar Darko Horvat, rekonstrukcija Zakona o javnoj nabavi jer je potrebno pojednostaviti postupke za projekte iz fondova EU. Budući da Europska komisija predlaže novi višegodišnji proračun EU prema kojem se znatno režu kohezijski fondovi, a povećava novac za inovacije, Ministarstvo gospodarstva osnovalo je Nacionalno inovacijsko vijeće koje bi trebalo predložiti projekte vrijedne 303 milijuna eura upravo iz te domene europskih fondova.
U godinu krećemo s nizom poreznih rasterećenja te nižim PDV-om na hranu i lijekove, ali Vlada će u idućoj godini morati napraviti jak iskorak prema poticanju poduzetništva ako želi potaknuti investicije koje su komponenta BDP-a koja se najslabije oporavlja. Ministar gospodarstva Darko Horvat najavio da će rasteretiti poduzetnike za više od 640 milijuna kuna ukidanjem procedura i dijela parafiskalnih nameta. Nakon nekoliko krugova takvih rasterećenja ostaje još teret od šest milijardi kuna. Ti nameti koje plaćaju poduzetnici često služe za financiranje raznih agencija i tijela čije se ovlasti preklapaju s radom ministarstava, a nerijetko se osmišljavaju parafiskalni nameti kao oblik dodatnog prihoda državnih tvrtki. Jače i brže povlačenje novca iz europskih fondova za gospodarstvo ostaje jako bitno, a ovisit će o institucijama, odnosno njihovoj agilnosti da otvore natječaje u brzom roku.
Za bolju Hrvatsku treba imati profesionalne novinare i medije. U Hrvatskoj stotinjak novinara svjetonazorski bliskih i dobro umreženih u svim medijima usmjerava dnevno političke i društvene teme kako njima odgovara. Oni su jasno ljevičarski obojeni te pokušavaju svim silama utjecatii na javnost te Hrvate kako njima odgovara ideološki preodgojiti. Međutim, neuspješni su u pokušaju nametanja većini Hrvata što da misle, ali su uspješni u tome da nam nametnu o čemu da mislimo. Partijski mediji u Hrvatskoj naše domaće dnevno-političke i društvene događaje filtriraju, selektivno prezentiraju i oblikuju da bi prodali svoju sliku stvarnosti s ciljem da javnost prihvati njihove nametnute teme i zaključke kao objektivno relevantne. Sami novinari kao i njihovi urednici vjeruju u mogućnost psihološkog djelovanja na pojedince kroz subliminalne poruke i baš se svim silama trude da nam daju okvire za odabir nekih aspekata percipiranja stvarnosti. Još sam primijetio da mediji odnosno pojedini novinari upijaju i kopiraju selektivno komentare grupa i pojedinaca koje prate preko fejsa ili ispod svojih članaka, a koji pokazuju prezir prema nekom političkom ili javnom akteru te na temelju takvog selektivnog i subjektivnog pristupa novinari rade članke nešto izmjenjenog sadržaja lišenog primitivizma, ali s dominantnim i pratećim konotativnim značenjima kako bi sebe i svoju publiku nahranili, a odabrane mete uništili, povrijedili ili negativno obilježili jer je to "glas javnosti".