Nakon što je United Bank of Switzerland (UBS) kupila drugu banku Credit Suisse, postalo je jasno - u trenutačnoj financijskoj krizi u Švicarskoj nije se radilo tek o spašavanju tek financijskog sektora, već i same Švicarske. Piše to u svojoj velikoj analizi Wall Street Journal (WSJ) u kojoj donosi priču o političkoj i financijskoj pozadini spajanja dvije banke u izvanrednim okolnostima. Credit Suisse se našao u ozbiljnim problemima, i morala je intervenirati vlada kako bi predložila UBS-u da kupi drugu poznatu švicarsku banku. Taj je prijedlog zapravo bio ultimatum.
Credit Suisse, banka stara 167 godina, našla se pred bankrotom. Kako bi joj pomogla, središnja banka posudila joj je 50 milijardi dolara. Istodobno su državni dužnosnici UBS-u rekli: ili ćete kupiti drugu banku ili ćete dopustiti da propadne što bi moglo srozati kredibilitet Švicarske kao globalnog bankarskog središta. UBS je pristao progutati drugu banku za 3,2 milijarde dolara.
- Credit Suisse nije samo švicarska kompanija, ona je dio švicarskog indentiteta. Bankrot globalne švicarske banke imao bi trenutne efekte svugdje. Radilo bi se o dugoročnoj i velikoj šteti za Švicarsku - rekao je Thierry Burkart, šef Liberalne stranke, treće najveće u zemlji.
Nije sasvim jasno da je Švicarska uspjela riješiti sve probleme. No, sada u zemlji umjesto dvije velike postoja jedna ogromna banka.
- Što ako nešto pođe po krivu s njom? To bi značilo da je financijska stabilnost cijele zemlje došla u pitanje. To nije baš švicarski - rekao je Mark Pieth koji je prije radio za Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).
Švicarska, piše WSJ, sama sebe vidi kao posebnu zemlju u Europi: kao neutralnog posrednika i trijezno vođenu demokraciju čije banke predstavljaju oazu sigurnosti za investitore iz cijelog svijeta. Njezin je bankarski sustav pet puta veći od BDP-a. UBS nakon spajanja ima bilancu dvostruko veću od cijele švicarske ekonomije.
No, tijekom godina je švicarska posebnost kopnila. Od promjena zakona 2008. godine, prema kojima bankari moraju otkrivati neke informacije o američkim klijentima, do zategnutih odnosa s Europskom unijom te politikom neutralnosti usred rata u Ukrajini. Rusija je Švicarsku postavila na listu neprijateljskih zemalja nakon što se zemlja priključila sankcijama protiv predsjednika Vladimira Putina. No, zemlja isto tako nije dopustila drugim europskim državama da izvoze švicarsku vojnu opremu u Ukrajinu. Iako je desetljećima Švicarska bila država posrednica u rješavanju sukoba, u Ukrajini je tu ulogu preuzela Turska.
Američki veleposlanik u Švicarskoj rekao je prošlog tjedna da se zemlja suočava s najvećom krizom još od Drugog svjetskog rata. Neki investitori skeptični su prema novim ulaganjima u zemlju. - Sve se to moglo izbjeći. Prošlog nam je tjedna rečeno da je sve u redu. No, sada se stvarnost vraća i snažno udara Švicarsku - rekao je novinar i političar Roger Köppel.
>> VIDEO: Poznati detalji povrata poreza, oko 153.000 mladih dobiva puni iznos: 'Isplate kreću u svibnju'
Iz ovoga je vidljivo da sankcije ipak djeluju..