Kako su se posljednjih mjeseci zaoštravali odnosi Washingtona i europskih saveznika, otvorilo se pitanje koliko su pouzdana američka sigurnosna jamstva za zemlje uz rusku granicu. Dodatnu zabrinutost izazvale su izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa o Grenlandu, iako su se tenzije donekle smirile nakon što je u siječnju poručio da neće koristiti silu. Najizloženije su baltičke države (Estonija, Latvija i Litva), smještene između Rusije, Bjelorusije i snažno militariziranog Kalinjingrada. Analitičari kao potencijalne žarišne točke često navode estonski grad Narvu i Suwalki koridor između Litve i Poljske. Unatoč tome, dužnosnici tih zemalja poručuju da NATO ostaje čvrst. Tri države zajedno imaju oko 40.000 aktivnih vojnika, uz snažne pričuvne i teritorijalne snage, a Latvija planira imati do 60.000 vojnika spremnih u slučaju sukoba. U regiji je raspoređeno i oko 10.000 NATO vojnika, dok je Njemačka trajno stacionirala oklopnu brigadu u Litvi. Savez dodatno osigurava zračni i pomorski nadzor te operaciju Eastern Sentry pokrenutu 2025., piše Kyiv Independent.
Zabrinutost je potaknula i simulacija rata prema kojoj bi Rusija mogla zauzeti Suwalki koridor u nekoliko dana, dok bi NATO teško reagirao na vrijeme. Ipak, baltički dužnosnici tvrde da su spremni. Latvijski ministar obrane Andris Spruds poručuje: "Spremni smo boriti se večeras", naglašavajući potrebu daljnjeg jačanja obrane i učenja iz iskustva Ukrajine. Litavski ministar vanjskih poslova Kęstutis Budrys naglašava kako su takvi scenariji važni za pripremu donositelja odluka na brzo reagiranje u kriznim situacijama. "Rusija će učiniti upravo ono što je učinila 2022. kada smo podržali Ukrajinu", rekao je. "Prijetit će strateškim, taktičkim i kakvim god nuklearnim sposobnostima raspolaže. A mi ćemo morati… nadvladati taj strah. Kako se za to pripremiti? Kroz ratne igre i vježbe".
Spruds se osvrnuo i na taktiku Kremlja iz 2014., kada su ruski vojnici bez oznaka zauzeli Krim i dijelove Donbasa. Moskva je tada negirala povezanost s naoružanim skupinama poznatima kao "mali zeleni ljudi". "Ako se na latvijskom tlu pojavi ‘mali zeleni čovjek’, bit će odmah eliminiran", rekao je Spruds, dodajući da bi uslijedio i trenutačan odgovor NATO-a. Obojica ministara naglašavaju i da baltička regija nije samo granica NATO-a, nego i ruska slabost. "Kalinjingrad je ruska ranjivost koju bi u slučaju sukoba bilo vrlo teško braniti", kaže Spruds. Ako netko misli da bi se rat mogao "lokalizirati na teritoriju NATO-a bez golemih razaranja u Kalinjingradu i duboko u Rusiji, neka dobro razmisli", poručuje Budrys.
Upozoravaju i na hibridne prijetnje, pad ruskih dronova na teritorij Baltika, povrede zračnog prostora i sabotaže, koje pokazuju da regija "nije u ratu, ali nije ni u miru". Unatoč napetostima s SAD-om, baltičke zemlje i dalje smatraju Washington ključnim partnerom, ali priznaju da NATO više nije bezuvjetna sigurnosna garancija. "Da SAD nije zainteresiran za NATO, vjerojatno ne bi poticao Europljane na aktivniju ulogu u jačanju sposobnosti i izgradnji, kako su naglasili, ‘smrtonosnijeg’ saveza", rekao je Budrys. Estonski ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna izjavio je da mu se ponekad čak sviđa "taj pritisak i brutalna komunikacija predsjednika Trumpa prema Europi, jer se moramo znati zauzeti za sebe". "Nemam nikakve sumnje da NATO funkcionira", dodao je. "Ali to više nije bezuvjetno kao što je možda bilo prije… Moramo odraditi svoj dio".
Ministri ipak upozoravaju da bi izostanak odgovora na aktiviranje članka 5. značio kraj Saveza. Istodobno snažno zagovaraju nastavak potpore Ukrajini, uključujući dugoročnu vojnu pomoć i sigurnosna jamstva, uz poruku da su snažne ukrajinske oružane snage najbolja zaštita Europe.
FOTO Naoružani do zuba i spremni za sve situacije: Ovako izgleda obuka hrvatskih marinaca za zračni desant
Otvori KEKS Pay
